DOSTIGLI SMO DNO

'Imamo najmanji broj sklopljenih brakova, a najviše razvoda dosad'

Objavljeno: 30.06.2012

U Hrvatskoj se lani vjenčalo jedva nešto više od 20.000 parova

U Hrvatskoj se lani vjenčalo jedva nešto više od 20.000 parova, što je najmanji broj sklopljenih brakova otkad Državni zavod za statistiku vodi podatke. Istodobno, broj razvoda najveći je u posljednjih 20-tak godina, zbog čega je omjer sklopljenih i razvedenih brakova pao na najniže razine - ispada da se u Hrvatskoj raspada svaki treći brak! Još prije tri godine, raspadao se svaki peti.

Zajedno s drastičnim padom broja novovjenčanih parova - gotovo 15 posto u odnosu na 2008. godinu - pao je i broj rođene djece.

Budući da se u Hrvatskoj oko 90 posto djece i dalje rađa u braku, pa se i većina izvanbračnih partnera oženi kad partnerica ostane trudna, demografi su dobro predvidjeli pad nataliteta: 2011. godine rođeno je 41.197 djece, dok ih je 2010. godine rođeno 43.361.

Izostanak strategije

- To su katastrofalni, alarmantni podaci, no, nažalost, potpuno očekivani, a u sljedećih desetak godina situacija će biti sve gora, ako država nešto ozbiljno ne poduzme. Radi se o našem opstanku, za koji moramo imati opći konsenzus svih političkih stranaka, društvenih i crkvenih institucija, kao što smo ga imali oko ulaska u EU. Ovo - opstanak - je mnogo bitnije - rekao je dr. Anđelko Akrap s Odsjeka za demografiju zagrebačkog Ekonomskog fakulteta, komentirajući prve rezultate Državnog zavoda za statistiku o prirodnom kretanju stanovništva u 2011. godini.

Potpuni izostanak dugoročne populacijske strategije, neimanje državne stambene politike, visoka nezaposlenost, nesigurna radna mjesta, manjak vrtića i jaslica, radno vrijeme krajnje neprilagođeno roditeljstvu i, dakako, kriza, glavni su uzroci ovakvog drastičnog pada broja novoosnovanih obitelji.

- Ne radi se o tome da mladi ljudi ne žele imati obitelj, oni naprosto nemaju takav izbor, oni nisu slobodni o tome odlučivati, jer nemaju posao, nemaju stan i ne mogu izdržavati ni sebe, a kamoli obitelj - tumači dr. Akrap.

Sve gora situacija

Ističe kako su istraživanja koja je provodio pokazala kako se veliki dio mladih žena koje se ne odlučuju na studiranje - a upravo su to žene koje su ranije stupale u brak te rađale ranije i veći broj djece - u ovoj generaciji potpuno onemogućene u tome. Najveći broj njih zapošljava se u trgovini, na neodređeno vrijeme, na niske plaće i s radnim vremenom koje vrtići i jaslice ne mogu pratiti.

- Ta je populacija žena jasno davala do znanja da žele imati djecu, ali da to naprosto ne mogu i da čekaju bolje dane - kaže naš ugledni demograf.

Upozorava kako će situacija biti sve gora, jer u dob u kojoj se zasniva roditeljstvo dolaze generacije rođene nakon što je natalitet počeo ozbiljno padati. Dakle, mladih ljudi koji bi trebali postati roditelji iz godine u godinu je sve manji, a i među njima opada broj onih koji se odlučuju imati dijete, osobito drugo i treće.

Pad nataliteta

Od 1991. godine na ovamo rađa se manje djece nego što ljudi umire (s iznimkom 1996. i 1997. godine, kad smo imali pozitivni prirast) te je u ovih 20-ak godina, kaže dr. Akrap, umrlo oko 180.000 ljudi više nego što ih se rodilo. Samo lani umrlo je gotovo 10.000 ljudi više nego ih se rodilo.

Još 1990. godine u Hrvatskoj se rodilo više od 55.000 djece. Tijekom rata taj je broj očekivano pao ispod 50.000, da bi se 1997. godine vratio na predratne brojke. Nakon toga, slijedio je dramatični pad, a 2003. godine, kad je tadašnja koalicijska Vlada drastično smanjila porodiljne naknade, broj rođene djece prvi je put pao ispod 40.000. Izmjenom te odluke slijedio je novi porast, koji je vrhunac doživio 2009. godine kad je rođeno 44.500 djece.

A onda je došla kriza - novi val otpuštanja, prije svega mladih ljudi, smanjivanja plaća, ukidanja niza povlastica. Uvjeti za stvaranje obitelji lošiji su nego ikada: prema statističkim podacima, lošiji nego u vrijeme rata. Ratne 1991. godine tek 21.583 para odlučila su reći sudbonosno “da”. Bio je to dramatični pad broja vjenčanja - 1990. godine bilo ih je 27.924.

Utjecaj krize

Taj broj nikada više nije dostignut, ali je broj sklopljenih brakova nakon završetka rata bio stabilan, između 22.000 i 24.000. A onda je krizne 2010. godine prvi put pao ispod 22.000, da bi godinu dana kasnije jedva prešao 20.000.

Istodobno - kriza je dobro prodrmala i postojeće brakove - broj razvoda najveći je od uspostave samostalne Hrvatske. Loša financijska situacija, poznato je, ozbiljno ugrožava obiteljske odnose, pa stručnjake ne čudi takav porast razvoda.

Broj rođenih u godinu je dana pao za dvije tisuće

Hrvatska od svoje samostalnosti nije zabilježila veći broj razvoda i manji broj sklopljenih brakova nego 2011. godine, a broj rođene djece u odnosu na 2010. pao je za više od 2000. No, prema prvim pokazateljima, čini se da smo lani dodirnuli dno i da bi se već ove godine situacija mogla početi popravljati. Prema prvim i nepotpunim podacima koje Državni zavod za statistiku objavljuje u mjesečnim statističkim izvješćima, broj rođene djece i broj sklopljenih brakova u prva četiri mjeseca ove godine blago je porastao u odnosu na isto razdoblje lani.Tako je u tom razdoblju broj rođene djece za 250 veći nego tijekom 2011., a sklopljeno je čak 20 posto brakova više (3928 u odnosu na 3268, koliko ih je, prema mjesečnim izvješćima, bilo u prvoj trećini prošle godine). Međutim, zabrinjava to što je broj razvoda dodatno porastao - sa 1523 na 1876. Podaci iz mjesečnih izvješća u pravilu ne odgovaraju konačnima, ali nepogrešivo pokazuju trend.

Broj preporuka: 9

Više o...

FACEBOOK KOMENTARI

ARHIVA ČLANAKA

Još iz rubrike

Opći uvjeti korištenja | Pravila prenošenja sadržaja | Zaštita privatnosti | Pravila komentiranja | Impressum | Kontakt | Oglašavanje

EPH Digital: Jutarnji list | Slobodna Dalmacija | Gloria | Globus | Sportske Novosti | Autoklub | Dom & dizajn | Dobra hrana | Bestseller | Dodo | Dosi | Gorila | LikeCroatia | Gameland | Dubrovacki Vjesnik

WAZ: Der Westen