U moru pesimističnih statistika poput one najsvježije da je ove godine izdano 14,6 posto manje dozvola za gradnju ili onih još poraznijih brojki poput podatka Državnog zavoda za statistiku da je u travnju ove godine izdano 19,8 posto manje dozvola za građenje nego u istom periodu prošle godine, odlučili smo se za jednu drugačiju, veseliju statistiku koja bi nam trebala pokazati kako Hrvati uistinu žive i što im je bitno u životu.
Koje kućanske poslove najviše vole i ne vole obavljati, tko o domu i financijama više brine, muškarci ili žene, koji im je omiljeni kutak u stanu, koliko troše na opremanje doma te koliko troše na namještaj a koliko na odjeću, hranu i ostale troškove, pitanja su na koja ćemo pokušati odgovoriti proučivši istraživanja Državnog zavoda za statistiku, GfK i portala CentarNekretnina.net koji su svi izradili nekoliko istraživanja na ovu temu.
Dom bitniji od braka i djece
A za početak krećemo s pitanjem “što je za vas dobar život?”. Očekivano, 90 posto ljudi reklo je “imati dobro zdravlje”, a odmah na drugom mjestu ljestice je odgovor “imati vlastiti stan ili kuću”. Dakle 79 posto ispitanika nedavnog istraživanja GfK odgovorilo je da im je važnije imati vlastiti dom, nego imati siguran posao, dobar brak i djecu, s obzirom da se za te odgovore odlučilo 78 posto ispitanika.
Da Hrvati uistinu vole nekretnine te su na vrhu materijalnih interesa dovoljno se prisjetiti istraživanja portala CentarNekretnina.net prije nekoliko mjeseci kada je čak 78 posto ispitanika reklo da očekuju da će u skorijoj budućnosti posjedovati nekretninu, dok ih je 66 posto reklo da će u budućnosti posjedovati više nekretnina nego danas. Većina ispitanika (61%) tada je reklo kako očekuje da će u budućnosti biti vlasnikom stana, trećina vlasnikom kuće, a 21% ispitanika reklo je da očekuje kako će u budućnosti biti vlasnikom vikendice.
Održavanje i ulaganje
No, iako su Hrvatima nekretnine visoko na listi prioriteta, zapravo vrlo malo novca troše na ulaganje i održavanje tih svojih nekretnina. Naime, prema podacima Državnog zavoda za statistiku ispada da Hrvati oko 15 posto svojih primanja troše na sektor stanovanja, dakle više od dvostruko manje novca od onog koji potroše za hranu i piće. Naime, većina tih sredstava izdvojenih za stanovanje odlazi na režije (čak 4 posto kućnog budžeta odlazi na plaćanje električne energije), a kada se zbroje i tekući troškovi poput redovitog održavanja kuće ili stana, te raznih popravaka ispada da Hrvatima u prosjeku ostaje 1,1 posto kućnog budžeta za kupnju novog namještaja, 0,96 posto za kupnju novog kućanskog aparata, a samo 0,07 posto za kupnju dekora poput zavjesa, tepiha i ostalog tekstila.
A ako se pitate tko najviše brine o kućnom budžetu, muškarci ili žene, na to je pitanje jako teško odgovoriti jer prema istraživanju CentraNekretnina.net ispada da i muškarci i žene vjeruju da su upravo oni ti koji se brinu o kućnim financijama. Tako 33% žena smatra da su one te koje brinu o financijama, dok se s njima slaže svega 7% muških ispitanika, a s druge strane, 36% muškaraca vjeruje da su oni ti koji uvijek brinu o redovitom plaćanju računa, a istog je mišljenja samo 7% žena.
Glačaju isključivo žene
Kako god bilo, jedno je sigurno, žene puno češće brinu za čistoću cijelog stana, a 42 posto žena misli da isključivo one čiste stan ili kuću. Kada bi se trebao istaknuti jedan gotovo isključivo ženski posao koji većinom rade žene bilo bi to pranje i glačanje rublja (74 posto kućanski posao koji obavljaju isključivo žene), a istraživanja pokazuju da kada je posuđe u pitanju ne postoje muško-ženski poslovi, nego da oba spola jednako brinu da sudoper bude prazan.
- Sitni popravci u kućanstvu su gotovo isključivo muški posao. Naime, da ih uvijek ili češće obavljaju muškarci, smatra 95% muškaraca i 71% žena. U kućanstvima koja nemaju muškog člana, za sitne popravke u najvećoj mjeri brinu žene (89%) te u znatno manjoj mjeri majstor (8%) ili drugi ukućani (3%). Za veće popravke u kućanstvu također najčešće brinu muškarci. Dvije trećina muškaraca (66%) izjavilo je kako veće popravke u kućanstvu obavljaju isključivo oni, dok isto misli 35% žena. Žene u većoj mjeri smatraju da popravke obavlja majstor (26%) kada ih usporedimo s muškarcima (12%).
Muškarci za sitne kvarove
U kućanstvima bez muškog člana veći popravci prepušteni su majstoru (67%), prijateljima i obitelji (17%), samim ispitanicama (11%) ili nekom drugom (6%) - stoji u najnovijem priopćenju portala CentarNekretnine.net u kojem piše i da najviše ispitanika, bez obzira na to imaju li ili nemaju muškog člana u kućanstvu, na majstora potroši do 500 kuna godišnje (njih 40%), dok više od 1000 kuna godišnje na plaćanje popravaka majstoru potroši oko trećina ispitanika.
Svi vole ići u šoping
A koji su poslovi u kući najomiljeniji, a koje nitko ne voli. Prema nedavnom istaživanju GfK ispada da Hrvati najviše vole ići u šoping, odnosno u kupovanje hrane i potrepština, a odmah nakon toga je kuhanje, pravljenje kreveta, radovi u vrtu i okućnici i sređivanje papira i dokumenata. S prosječnom ocjenom 3,1 ispitanici su ocijenili pranje posuđa, usisavanje i čišćenje vezano uz kućne ljubimce i domaće životinje, a na listi nepopularnih kućanskih poslova su čišćenje pećnice, peglanje, pranje prozora, podova, kupaonice i WC-a, kuhinje, brisanje prašine te pranje rublja.
34 posto novca za hranu, 16% za kuću, a 10 posto za odjeću
Centar za marketinška istraživanja GfK objavio je nedavno komparativnu studiju u kojoj su podaci o trošenju u tranzicijskim državama Europe. Prema njima Hrvati čak 34 posto prihoda troše na hranu i piće, a na odmor i rekreaciju odlazi samo 4 posto izdataka. Od ostalih izdataka tu su troškovi za kuću i namještaj (16 posto), odjeću (10 posto), zabavu (9 posto) i kupnju automobila (8 posto).
Za razliku od Hrvatske, u Češkoj se na hranu troši 24 posto, u Sloveniji 26, a u Mađarskoj 34 posto. Česi na odmor troše trostruko više nego Hrvati (11 posto), a Slovenci dva puta više (9 posto).
Najomiljeniji - dnevni boravak i kuhinja
Hrvatima je dnevni boravak omiljeno mjesto za odmaranje u stanu, a iako u Hrvatskoj za sada nema preciznijih istraživanja poslužit će nam ono nedavno objavljeno iz talijanskih novina La Repubblica u kojem stoji da je 49 posto ispitanika od 25 do 40 godina izjavilo da najviše vremena u stanu provodi pred svojim televizorom, dok su stariji ispitanici između 40 i 60 godina rekli da 42 posto vremena provode u kuhinji.
Ako su Hrvati po navikama slični Talijanima, onda bi i podatak bio da 39 posto svih ispitanika najviše vremena provodi u dnevnom boravku, 28 posto u kuhinji, a 4 posto u kupaonici. Talijanske novine La Repubblica pišu i da u spavaćoj sobi najviše vremena provode 25-godišnjaci (28 posto), 20 posto samaca i tek 7 posto oženjenih parova.
Uzevši u obzir hrvatske i talijanske navike te životni stil vrlo je vjerojatno da Hrvati troše puno manje novca na prehranu po restoranima i barovima, a zanimljivo je da samo 17 % Talijana doručkuje kod kuće, dok njih 72 % najčešće večera kod kuće. Vjerojatno je razlika između Talijana i Hrvata i u tome što je 81% njih zadovoljno svojim domom, dok bi više od polovice Hrvata radije živjelo u većem i bolje opremljenom stanu.
