ZAGREB - Na temelju upute izvršnog direktora za trgovinu na malo Ine d.d. Laszla Barthe, direktori poslovnih centara moraju do 1. srpnja ove godine okončati pripreme za program izdvajanja benzinskih tvrtki iz sustava tvrtke i njihova davanja u franšizu.
Prema istim informacijama, Ina bi smanjila broj zaposlenih za 3000 ljudi.
Zadatak je svojim direktorima Barhta dao na sastanku koji je održan u ponedjeljak 1. veljače. Vijest je ubrzo procurila iz Uprave i među zaposlenicima na Ininim crpkama pojačala neizvjesnost, koja traje već godinama, nakon prvih glasina da će mađarska uprava krenuti u radikalno smanjenje broja zaposlenih.
Poboljšati poslovanje
Ina industrija nafte d.d. ima maloprodajnu mrežu koja se sastoji od 430 benzinskih crpki u Hrvatskoj i 50 postaja u BiH. U maloprodajnoj mreži zaposleno je oko 3000 radnika, a izdvajanje crpki iz sastava Ina grupe i prodaja znači formalne otkaze za sve zaposlene.
Prema izvoru Jutarnjeg lista, s planom Uprave upoznati su direktori poslovnih centara. Nitko od njih nije htio potvrditi informacije Jutarnjeg lista. Iz Sektora korporativnih komunikacija na naš upit poslali su uopćeni odgovor, ali nisu zanijekali takvu mogućnost.
“Ina Industrija nafte d.d. razmatra sve mogućnosti i modele poboljšanja poslovanja uopće pa tako i poslovanja maloprodaje, no konkretne odluke o tome segmentu nisu donesene”, stoji u odgovoru.
Zdenko Mušnjak, tajnik sindikata radnika Ine i društava Ine (Inaš), nije službeno upoznat s naputkom Laszla Barhte.
Sindikati čekaju
- Otkad je MOL ušao u vlasničku strukturu Ine kruže glasine o tome, ali zasad nema službenog dokumenta koji bi to potvrdio. Barem mi u Inašu ne znamo za to. Znamo samo za obećanje Laszla Gesztija, predsjednika Uprave Ine, da do 2010. godine neće biti otpuštanja u Ini. Kolektivni pregovori tek trebaju početi. Dio radnika otići će prirodnim odljevom, u mirovinu, a dijelu će se ponuditi poticajne otpremnine - objašnjava Mušnjak.
Prvi put plan je obznanjen davne 1997., a Božo Mikuš, predsjednik Nezavisnog sindikata Ine, rekao je kako je i 2004. takav plan postojao u petogodišnjem Planu poslovanja Ine.
U svibnju 2009. godine taj je problem aktualiziran zbog mogućnosti da Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) naloži MOL-u prodaju nekih benzinskih crpki zbog nedopuštene koncentracije u maloprodaji, jer MOL ima vlasništvo nad Inom i Tifonom.
Dodao je i kako su u MOL-u u Mađarskoj, prema informacijama sindikata, sve benzinske postaje dane u zakup bivšim zaposlenicima MOL-a. - Tu se ne radi o klasičnoj franšizi, već o takozvanom partnerskom odnosu u kojem su benzinske crpke i naftni derivati ostali u vlasništvu MOL-a, a upraviteljima postaja MOL daje financijsku naknadu. Od 2001. do 2002. iz MOL-a je tako otišlo 3600 radnika - istaknuo je Mikuš.
Modeli suradnje
Naknadni rezultati poslovanja pokazali su kako su, naglasio je Mikuš, postaje povećale promet, poboljšale razinu i kvalitetu usluge, povećale asortiman roba, ali su plaće nakon nekog vremena pale u odnosu na plaće u MOL-u.
Iz Vlade RH pristigao je odgovor u kojem stoji da ne znaju za odluku Ine o davanju crpki u franšizu.
- Nemamo službenu informaciju da je donesena takva odluka i stoga je ne možemo komentirati - kaže se u priopćenju glasnogovornika Zlatka Mehuna.
U Mađarskoj je MOL od radnika vratio crpke
Iz sjedišta MOL-a prošle godine uputili su priopćenje u kojem stoji da davanje benzinskih crpki u franšizu ili neki drugih oblik partnerstva ovisi o poslovnim i financijskim kalkulacijama.
- Dosad je MOL u Mađarskoj davao dio svojih postaja u jedan oblik partnerstva, ali sada postoji mogućnost da se dio postaja vrati u potpunosti u MOL. Kada je u pitanju Hrvatska, o tome će se tek početi razmišljati i praviti kalkulacije, ali ako se krene u to, bit će napravljeno u dogovoru sa svim stranama - rekli su prošle godine u MOL-u.
