Inflacija se već drugi mjesec drži ispod 6 posto
ZAGREB - Cijene su u ožujku bile 5,7 posto veće nego u istom mjesecu lani, govore najnoviji podaci DZS-a, ukazujući na blago usporavanje inflacije već drugi mjesec zaredom
U odnosu na veljaču, cijene u maloprodaji bile su 0,6 posto veće, ali poskupljenjem ne dominiraju hrana, gorivo ili komunalne usluge, kao prethodnih mjeseci, već odjeća i obuća.
Na mjesečnoj razini ti su proizvodi skuplji 4,3 posto, što se objašnjava “sezonskim razlozima”. Ipak, prijašnja poskupljenja hrane i goriva pomalo se prelijevaju na druge sektore. Premda su cijene hrane, pića i duhana bile tek 0,1 posto veće nego mjesec prije, ugostiteljske su usluge porasle 1,4 posto. Istodobno, promet je bio 1,3 posto skuplji nego u veljači.
Da inflacija u ožujku ne bi bila i veća malo je pomogla rekreacija i kultura, gdje su cijene pale 0,7 posto, a neznatno (0,1 posto) pojeftinjenje zabilježeno je kod stanovanja i komunalnih usluga. U proteklih godinu dana, međutim, za rast inflacije najzaslužnija je prahrana koja je skuplja 10,2 posto. Pritom su najviše porasle cijene voća (28,7 posto), ulja i masti (25,5 posto), kruha i žitarica (16,3 posto), te mlijeka, sira i jaja (15,1 posto). Također, cijene goriva i maziva porasle su 12,4 posto.
Nakon polugodišnjeg rasta cijena, koji je kulminirao inflacijom od 6,2 posto u siječnju, lagano usporavanje zadnja dva mjeseca ohrabruje. Ipak, prvi kvartal zavšen je s inflacijom od 5,9 posto, a u istom razdoblju iznosila je samo 1,6 posto.
Do određenog ublažavanja inflatornih pritisaka, ocjenjuju analitičari RBA, moglo bi doći tek krajem godine, ako ne poskupe električna energija i plin.
Marina Klepo
U odnosu na veljaču, cijene u maloprodaji bile su 0,6 posto veće, ali poskupljenjem ne dominiraju hrana, gorivo ili komunalne usluge, kao prethodnih mjeseci, već odjeća i obuća.
Na mjesečnoj razini ti su proizvodi skuplji 4,3 posto, što se objašnjava “sezonskim razlozima”. Ipak, prijašnja poskupljenja hrane i goriva pomalo se prelijevaju na druge sektore. Premda su cijene hrane, pića i duhana bile tek 0,1 posto veće nego mjesec prije, ugostiteljske su usluge porasle 1,4 posto. Istodobno, promet je bio 1,3 posto skuplji nego u veljači.
Da inflacija u ožujku ne bi bila i veća malo je pomogla rekreacija i kultura, gdje su cijene pale 0,7 posto, a neznatno (0,1 posto) pojeftinjenje zabilježeno je kod stanovanja i komunalnih usluga. U proteklih godinu dana, međutim, za rast inflacije najzaslužnija je prahrana koja je skuplja 10,2 posto. Pritom su najviše porasle cijene voća (28,7 posto), ulja i masti (25,5 posto), kruha i žitarica (16,3 posto), te mlijeka, sira i jaja (15,1 posto). Također, cijene goriva i maziva porasle su 12,4 posto.
Nakon polugodišnjeg rasta cijena, koji je kulminirao inflacijom od 6,2 posto u siječnju, lagano usporavanje zadnja dva mjeseca ohrabruje. Ipak, prvi kvartal zavšen je s inflacijom od 5,9 posto, a u istom razdoblju iznosila je samo 1,6 posto.
Do određenog ublažavanja inflatornih pritisaka, ocjenjuju analitičari RBA, moglo bi doći tek krajem godine, ako ne poskupe električna energija i plin.
Marina Klepo
Broj preporuka: 0
