ZAGREB - Arbitražni sporazum sa Slovenijom oko graničnog spora, što nam je i jedan od glavnih uvjeta za daljnji nastavak pristupnih pregovora s Europskom Unijom, uzburkao je i podijelio hrvatsku javnost.
Oglasila se i Katolička crkva, a skupina intelektualaca potpisala je protestno pismo tražeći da se po njima sporni sporazum odbaci kao štetan, ponižavajući i omalovažavajući za Hrvatsku i po cijenu neulaska u EU.
Pitali smo zato nekolicinu hrvatskih intelektualaca kako oni gledaju na ponuđeni Arbitražni sporazum sa Slovenijom te postoji li alternativa u slučaju da ga se odbije, odnosno hoće li nam vrata Unije biti zatvorena ako odbijemo prijedlog na kojem su radile američka i europska diplomacija.
Svi naši sugovornici u prvom redu smatraju da bi odbijanje Sporazuma značilo i gubitak šansi za skori ulazak u EU, ali se ne slažu da hrvatska “nužno gubi teritorij” jer, kako nam je rekao profesor međunarodnog prava Budislav Vukas, “mi ne možemo reći kakvu će odluku donijeti arbitraža”, ali znamo da će u slučaju odbijanja Sporazuma biti blokirani daljnji pregovori s EU.
- Što nam je alternativa u tom slučaju, pitaju se svi sugovornici, tvrdeći da je Hrvatska ionako izgubila previše vremena.
Osim toga, kažu kako u ovom trenutku od Arbitražnog sporazuma nema boljega rješenja.
Tvrtko Jakovina, povijesničar
- Ne ulazak Hrvatske u EU bila bi katastrofa. Naravno treba sve izvagati, ali ako će, kako stoji u Sporazumu, arbitri donositi odluku o granici na osnovu međunarodnog prava, onda mislim, da Hrvatska neće biti toliki gubitnik kako se sada stvara dojam, niti će ostati bez svog teritorija. Sporazum stvarno nije do kraja transparentan, ali ako se bude odlučivalo po međunarodnom pravu, a to je bio hrvatski zahtjev od početka, onda to nije tako strašno. No, postavlja se pitanje kompetentnosti naše diplomacije koja ni sa Slovenijom nije mogla voditi ravnopravni dijalog, a iza njih, sada se vidi, nitko nije stajao mada se stvorio mit da oni odrađuju posao za nekog močnijeg unutra EU-a i morala je pokleknuti pod međunarodnim pritiskom.
Vlaho Bogišić, ravnatelj Leksikografskog zavoda
- Nedopustivo je da Slovenija na takav način uvjetuje hrvatsko članstvo u EU, ali misli, da Hrvatska, koja je u svim dosadašnjim “krizama oko Istre” izlazila kao pobjednik, što se za Sloveniju ne može sa takvom sigurnošću reći. Sjetimo se samo poslijeratnog mirovnog sporazuma kada je Hrvatska dobila najveći dio teritorija te Osimskih sporazuma kojim je to definirano, Kako ja iščitavam Sporazum i ovog put ćemo proći bolje nego nam se sada čini, a ostvarit ćemo ono što nam pripada - članstvo u EU-u. Bojim se da je cijela priča upravo usmjerena ka odgodi tog procesa. Granica će se određivati prema međunarodnom pravu i to je ono što nas mora zadovoljiti. Sabor, odnosno politika mora donijeti konačnu odluku i naravno snositi odgovornost za nju. No, želim vjerovati da je arbitraža sa Slovenijom zbilja “zadnji uvjet” za ulazak u EU.
Neven Budak, povjesničar
- Ako ne prihvatimo Sporazum, onda je vjerojatno članstvo u EU-u na vrlo dugi rok odgođeno, a tada se postavlja pitanje što nam je alternativa umjesto EU-a te kakve sve probleme možemo očekivati ako nam EU izmakne iako smo već ukalkulirani u Bruxellesu kao slijedeće članica. Koje su nam mogućnosti i perspektive bez članstva u EU? Arbitraža je, očito jedino prihvatljivo riješenje za ovaj spor koji se nedolično dugo otegao. Važno je kazati da arbitraža, koliko se vidi, ni na koji način ne prejudicira nikakve teritorijalne gubitke za Hrvatsku. Arbitraža će raditi po pravilima međunarodnog prava, a ako iznesemo naše argumete, odnosno ako ih budemo znali iznijeti, onda mislim da nećemo “pasti na koljena”.
Branko Caratan, profesor na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu
- Hrvatska je krajem 90-tih propustila šansu da pitanje granice riješi prije procedure ulaska u EU. Sporazum Račan-Drnovšek uz odricanje od dijela akvatorija uključivao je rješenje kopnene granice, rješenje paketa drugih spornih problema i otklonio prepreku za ulazak u EU prije 8 godina. Sadašnji sporazum otklanja blokadu ulaska Hrvatska u EU, ali nosi rizik da se izgubi dio akvatorija, iako uključuje rješenje na osnovama međunarodnog prava što je za nas bolje. Danas je Hrvatska ucijenjena. Prava dilema je slijedeća: da li Hrvatska može riskirati odlaganje ulaska u EU na neodređeno vrijeme što nosi teške ekonomske i socijalne posljedice ili treba pod svaku cijenu braniti teritorijalni integritet znajući da pitanje granica nakon ulaska u EU gubi na težini? Odluka je teška, ali prostora za njeno odlaganje ili modificiranje sporazuma nema.
Ivo Goldstein, povijesničar
- Mislim da sporazum o arbitraži treba prihvatiti jer u ovom trenutku nema boljeg rješenja niti će ga biti, niti ćemo ga dobiti u nadolazećem razdoblju. A što nam je u tom slučaju alternativa? Koliko znam - alternativa je opet slovenska blokada koja jest nepravedna i neprilična, ali Hrvatsku gura u svakovrsnu izolaciju koju sebi ova zemlja više ne može i ne smije dopustiti.
Budislav Vukas, profesor međunarodnog prava
- Kod nas se cijela rasprava o arbitražnom sporazumu svela samo na “teritorijalni gubitak”. No, mi u ovom trenutku ne možemo znati kakav će biti zaključak arbitarže! Ne znam zašto bi bio toliko nepovoljna po nas, pogotovo ako će se sve odluke bazirati na temeljima međunarodnog prava. Možda će arbitražna odluka biti da se Sloveniji osigura nesmetani prolazak do međunarodnih voda bez ikakvog gubitka naših teritorijalnih voda. Ova rasprava, kakva se vodi u Saboru, je kontraproduktivna i zapravo je autogol. Raspravama u kojima je “gubitak teritorija praktički neupitan” samo dajemo argumente i Sloveniji i arbitrima protiv nas samih! A drugi aspekt problema je mogući gubitak ulaska u EU. Dakle, treba reći, mi ne znamo kakva će biti odluka arbitraže, ali znamo da ćemo izgubiti EU ako Sporazum odbijemo.
