Sada kada imamo podatke za cijelu 2009. godinu, možemo ustvrditi da je prva polovica godine bila blago rečeno katastrofalna, a na žalost premali broj novih investicija odrazit će se na građevinski biznis te smanjen obujam poslova u tom sektoru i iduće godine. Zbog straha, neizvjesnosti, pada ekonomije i gospodarstva te nepovoljnih uvjeta kreditiranja u cijeloj srednjoj i istočnoj Europi u prvih šest mjeseci 2009. godine, obavljeno je manje od pet velikih transakcija, a nove investicije iznosile su samo 500 milijuna eura.
Optimistični stručnjaci
No, da je taj najveći pad prošao te da je krenuo prevrat u kojem se pokreću nove investicije govore podaci konzultantske kuće CB Richard Ellis, tvrtke koja je prošle godine u Cannesu dobila nagradu za najbolju konzultantsku kuću na svijetu.
Prema njihovim istraživanjima, u drugoj polovici 2009. dogodio se veliki obrat, a broj investicija porastao je za čak 314 posto. Vrijednost novih investicija u posljednjih šest mjeseci porasla je te je iznosila dvije milijarde eura, a broj transakcija popeo se na četrdeset. Godina je tako završena sa 45 velikih investicija vrijednih 2,5 milijardi eura, a unatoč tom velikom prevratu i oporavku tijekom druge polovice godine, 2009. završena je s padom broja investicija od čak 75 posto (inače, u 2008., godini kada je broj investicija već počeo padati, u središnjoj i istočnoj Europi obavljeno je 200 velikih transakcija, vrijednih deset milijardi eura).
Stručnjaci su prilično optimistični zbog obrata koji se dogodio u drugoj polovici 2009. godine, a pokazalo se da su sve nove investicije koje su odobrene u srednjoj i istočnoj Europi vrlo promišljene, kvalitetne, na top-lokacijama te da omogućavaju kvalitetan zakup ili jednom riječju da su ziheraške.
Internacionalne kompanije
Iako se srednjoeuropsko tržište pokazalo kao vrlo isplativo za investicije, ulagači u te nove investicije većinom su domaći investitori, navodi se u priopćenje CBRE-a, koji su se zbog poznavanja lokalnih prilika odlučili za domaći teren. Čak i Rusi, koji su posljednjih godina investirali u nekretnine u cijelom svijetu, puno su oprezniji te većinom ulažu u projekte u Rusiji, a od srednjoistočne Europe prošle godine gotovo su potpuno odustali američki i i azijski investitori jer su i u njihovim matičnim zemljama cijene prilično pale. Ta struktura ulagača prilično se promijenila jer su u regiju CEE u proteklih šest godina 88 posto ulagale internacionalne kompanije.
U posljednjih šest mjeseci najviše transakcija i novih investicija ulagali su Britanci, što je 23 posto od ukupne aktivnosti u cijeloj CEE regiji, a slijede Rusi (18 posto), Nijemci (17 posto), Česi i Poljaci, koji su najviše ulagali u nove projekte od svih tranzicijskih zemalja.
Vraćanje investitora
Uskoro se očekuje da će se aktivirati njemački fondovi koji tradiconalno ulažu u nekretnine u srednjoj i istočnoj Europi te da će se tijekom 2010. početi vraćati austrijski, britanski i američki investitori.
Gledano po sektorima, najbolja je situacija u sektoru poslovnih zgrada koje su prošle godine iznosile 44 posto od svih investicija. Tržište trgovine bilo je iznimno tiho, piše u najnovijem izvješću CBRE-a, a u idućim mjesecima te u 2010. godini očekuja se veća aktivnost i u tom sektoru.
Isplativa ulaganja
Sektor logističkih i industijskih nekretnina porastao je na 12 posto, što je za četiri posto više nego u 2008. godini, a najmanje novih investicija bilo je u sektoru hotelijerstva koje je tvorilo samo osam posto od svih investicija.
Od europskih gradova najbolje se oporavljaju Prag, Varšava, pa čak i vrlo posrnula Budimpešta. Ulaganje u Prag, Bratislavu i Varšavu činit se vrlo isplativo, a vjerojatno će ulaganje u ta tri grada u idućem tromjesečju biti hit među inozemnim ulagačima.
Zagrebačko tržište uredskih zgrada ne zna za krizu
U usporedbi s glavnim gradovima Bugarske, Češke, Mađarske, Poljske, Rumunjske, Rusije, Srbije, Slovačke i Ukrajine, Zagreb je grad u kojem je u proteklih godinu dana najmanje pala vrijednost uredskih prostora.
Korekcija cijena
Uredi A klase, prema istraživanjima konzultantske kuće CBRE, mjesečno se iznajmljuju za 17 eura po četvrotnom metru, a popunjenost uredskih zgrada A klase je čak 96 posto. Zagrebačko tržište uredskih zgrada jednostavno nije pogođeno krizom, navodi se u izvješću, a nepopunjenost uredskih zgrada i ove bi godine trebala biti slična kao i prethodnih godina te bi trebala biti manja od pet posto, što je nedostižan san brojnih drugih europskih metropola.
Jedini problem koji navode stručnjaci je taj što se u iduće dvije godine u Zagrebu neće sagraditi niti jedna suvremena poslovna zgrada s uredima A klase, pa bi to moglo dovesti do dodatne potražnje i vjerojatno korekcije cijena poslovnih ureda u Zagrebu.
U fazi izgradnje
Da doista postoji potreba za novim uredskim zgradama u hrvatskoj metropoli, pokazuju podaci iz trećeg tromjesečja prošle godine po kojima se u Zagrebu gradilo 36.000 kvadrata poslovnih ureda, od kojih ih je 28.800 već od prije bilo iznajmljeno. Samo za usporedbu, od 139.000 kvadrata koji se grade u Beogradu, samo je 46.200 otprije iznajmljeno, a stopa “nepopunjenosti” na nivou cijele CEE regije iznosi čak 87 posto jer je samo 13 posto uredskih zgrada iznajmljeno još u fazi gradnje.
