ZAGREB - U gradu Isfahanu, na rijeci Zajanderud, dulje od 360 godina stoji jedan od najljepših mostova u Iranu, a možebit i u svijetu, po imenu Hadžu... Osnovnu i srednju školu pohađao sam na drugoj strani rijeke i svaki dan prelazio preko toga prelijepog mosta, ispod čija 23 luka ljubitelji poezije dojmljivim glasovima pjevahu klasičnu poeziju Rumija, Hajama, Sadija, Hafiza i dr. To čine i dandanas..., tako piše Ebtehaj Navaey u predgovoru antologije perzijske poezije “Budi biser, biser budi!”
Težak izbor
Ako vam imena koja navodi ne znače mnogo, ništa čudno, samo pripadate većini koja o književnosti pisanoj na perzijskom ne zna ništa. Uostalom, prijevoda s perzijskoga ima izuzetno malo pa je tako nedavno izdana “Budi biser, biser budi!”, u koju je uvršteno osamdesetak pjesnika, postala najsveobuhvatnija panorama perzijske poezije ne samo na hrvatskom, nego i na nekom od južnoslavenskih jezika. Autor je Iranac Ebtehaj Navaey, stomatolog ortodont koji od 1987. živi i radi u Zagrebu, gdje se bavi i prevođenjem. Ideja za antologiju rodila se još prije pet godina, na nagovor tadašnjega iranskog atašea za kulturu.
- Intenzivan rad trajao je dvije-tri godine. Iz golemog korpusa odlučio sam izdvojiti najpoznatije i najplodnije autore, premda takav proces eliminiranja nije bio lagan - kaže Navaey koji je najveći dio pjesama i sam preveo. Pogovor izdanju napisala je njegova supruga Azra Abadžić Navaey, znanstvena novakinja na turkologiji Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Na pitanje u kojoj se mjeri razlikuju antologije književnosti kad ih rade izvorni govornici od onih koje rade stranci, odgovorila je:
- Kad je u pitanju kanon, razmimoilaženja uglavnom nema.
Ali, jedno je kad o književnosti sudite na temelju knjiga ili kratkih studijskih putovanja, a sasvim drugo kad imate i iskustvo življenja. U Ebtehajevoj antologiji, primjerice, pjesništvo nije vrednovano na temelju političkog angažmana, što bi možda neki zapadnjak napravio. - Antologija koja je ime dobila po stihu slavnog Rumija ima i još jednu posebnost. Njezin priređivač, uz klasike žanra, autore čija je recepcija neupitna, uvrstio je i pjesnike najmlađe generacije te je posebnu pozornost stavio na žene.
Iskustvo življenja
- Lako se zaboravlja kako se slika jedne zemlje rijetko kad može svesti na dnevnu politiku. Uvijek morate gledati širi kontekst, stoljeća kontinuiranog stvaranja. Iz toga je savršeno jasno da su iranske pjesnikinje, premda ponekad marginalizirane, doista sjajne. Tu su i neke za koje sumnjam da ih zna i prosječan Iranac - navodi Navaey. Supruga ga nagovara da prevede i Ivanu Brlić-Mažuranić, a ima i spremne prijevode Ujevića, Cesarića, nekih novela Miljenka Jergovića. -Koliko god je važno da prevodim perzijske autore, čini mi se jednako bitnim i da Irance upoznam s književnošću ovih prostora - zaključio je Navaey.
