Moje srce - moj život inicijativa je Hrvatskog kardiološkog društva koja bi ubuduće trebala poticati bolju prevenciju srčano-žilnih bolesti u Hrvatskoj jer se pokazalo da bez preveniranja bolesti broj bolesnika iz godine u godinu raste pa se ne može bitnije smanjiti ni smrtnost.
Cilj je projekta edukacija liječnika obiteljske medicine i pacijenata u kontroli rizika za nastanak tih najčešćih bolesti u Hrvatskoj koje u nas još odnose svaki drugi život, izjavio je akademik Davor Miličić, predsjednik Hrvatskog kardiološkog društva i inicijator ankete.
I zdravi jedu loše
Anketa je provedena na 716 pacijenta s visokim i niskim rizikom za kardiovaskularne bolesti, temeljenih na SCORE indeksu Europskog kardiološkog društva, koja je predstavljena na upravo završenom Hrvatskom kardiološkom kongresu. Među ispitanim pacijentima bilo je 39 posto onih čiji je rizik da će u idućih 10 godina umrijeti od kardiovaskularnih bolesti manji od pet posto (niski rizik) i 61 posto onih kod kojih je taj rizik veći od 5 posto (visoki rizik).
U obje grupe pacijenta pokazalo se da prevladavaju nezdrave životne navike s vrlo malo ribe i povrća u prehrani. Kod pacijenta koji su imali visok rizik već dokazanu kardiovaskularnu bolest imalo je 34 posto pacijenta, a dijabetes i jako visoki rizik zbog visokog krvnog tlaka, ili povišenog kolesterola 38 posto ispitanika.
Interventna kardiologija
Rezultati govore da čak tri četvrtine pacijenata s visokim tlakom uzimaju terapiju za njegovo snižavanje, ali samo je trećina uspjela postići ciljane vrijednosti, što je presudno za sprečavanje kardiovaskularnih komplikacija, rekao je akademik Miličić.
Dodao je da su lijekovi za snižavanje masnoća u krvi propisani samo polovici visokorizičnih pacijenta, a samo četvrtina postigla je ciljane vrijednosti kolesterola. Anketa je pokazala da čak petina pacijenata koji imaju visok rizik za smrt od kardiovaskularnih bolesti puši, rijetko jede povrće i voće, a još rjeđe ribu koja bi im mogla smanjiti probleme s krvnim žilama. Ništa bolje nije ni s fizičkom aktivnošću.
- Zato ne čudi da su kardiovaskularne bolesti još vodeći uzrok smrtnosti u Hrvatskoj, s udjelom od 48,7 posto, i da naša zemlja pripada zemljama visokog kardiovaskularnog rizika. Ukupna smrtnost od infarkta kod onih koji uspiju stići do bolnice smanjila se u zadnje tri godine zbog dobro organizirane interventne kardiologije u našim bolnicama, ali to nije dovoljno za smanjenje ukupne smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti - ustvrdio je Miličić.
50 posto je prevencija
On je dodao da je primarna prevencija onih koji dosad nisu oboljeli, koja je prvenstveno u rukama liječnika obiteljske medicine, podcijenjena i nedostatna, a nužno je poboljšati i tzv. sekundarnu prevenciju kod pacijenata koji su već imali neku srčano-žilnu bolest, poput infarkta, koja se provodi u suradnji s kardiolozima.
Zbog toga je i Hrvatsko kardiološko društvo pokrenulo preventive akcije, među kojima je i edukacija liječnika obiteljske medicine.
Uspješna prevencija smanjuje smrtnost i invalidnost od kardiovaskularnih bolesti za 50 posto, a poboljšava i kvalitetu života.
Finska za 76 posto smanjila smrtnost
Da se prevencijom može učiniti mnogo, govore i finski podaci jer je od 1972. do 2005. godine u toj zemlji smrtnost od kardiovaskularnih bolesti smanjena za 76 posto. S druge strane, kad se ne čini ništa, onda se događa ono što se dogodilo u Grčkoj u kojoj je u istom razdoblju smrtnost povećana za 11 posto.
- Puno toga u prevenciji mogu učiniti i sami pacijenti promjenom životnih navika - od prestanka pušenja, smanjenja težine do više tjelesne aktivnosti i primjerene prehrane u kojoj, primjerice, neće biti viška soli - zaključio je akademik Miličić.