ZAGREB - Britanske vlasti najavile su danas tužbu protiv Islanda, čija je online banka Icesave obustavila isplate britanskim štedišama. Britanski ministar financija Alastair Darling najavio je da će zaštititi štediše Icesavea, online podružnice nedavno nacionalizirane druge po veličini islandske banke Landsbanki. 

“Trenutačno ne procesuiramo depozite niti zahtjeve za podizanje novca s internetskih računa Icesavea. Nadamo se da ćemo vam uskoro moći dati još informacija”, stajalo je danas na web stranicama Icesavea.

Šest središnjih banaka smanjilo referentne kamatne stope

BMW i Opel obustavljaju proizvodnju

Britanski mediji pišu da 300.000 Britanaca u Icesaveu, koji je nudio više kamate od britanskih banaka, ima četiri milijarde funti. Prema britanskim zakonima, ako ta online banka bude proglašena insolventnom, Britanci će moći dobiti do 50.000 funti, s time da prvih 16,170 funti mora platiti Landsbanki.



- Islandska vlada rekla mi je, vjerovali ili ne, da nema namjere poštovati svoje ovdašnje obveze - rekao je ministar financija Darling za radio BBC.

U nevoljama se našla i švedska podružnica najveće islandske banke Kaupthing. Švedska središnja banka priopćila je da će banci Kaupthing Sverige, čije su dionice u utorak pale 34 posto, posuditi pet milijardi kruna (oko 500 milijuna eura) te da je banka navodno spremna na prodaju. Središnja banka priopćila je kako vjeruje da ta banka ima samo privremenih problema, ali da je zajam nužan kako bi se očuvala stabilnost švedskog financijskog sustava.

Dan ranije središnjica Kaupthing banke na Islandu priopćila je da je primila 500 milijuna eura zajma od islandske središnje banke, a istog je dana Island nacionalizirao i Landsbanki te Glitnir, treću po veličini banku u zemlji. Island je proteklih dana fiksirao i tečaj krune, koji je u samo jednom danu pao za 25 posto, a zatražio je i zajam od četiri milijarde dolara od Rusije.

Islandske banke agresivno su investirale u inozemstvu prošlih godina, zahvaljujući čemu je

Probleme u financijskom sektoru danas je pokušala riješiti i britanska vlada, koja je pola sata prije otvaranja londonske burze objavila da namjerava djelomično nacionalizirati osam velikih banaka

jedna od siromašnijih europskih zemalja postala jedna od najbogatijih u svijetu. Zarada prosječnog domaćinstva u pet godina porasla je 45 posto, a BDP oko pet posto godišnje. No, zbog golemog udjela financijskog sektora u gospodarskom rastu, Island se pokazuje posebno osjetljivim u globalnoj kreditnoj krizi.

Probleme u financijskom sektoru danas je pokušala riješiti i britanska vlada, koja je pola sata prije otvaranja londonske burze objavila da namjerava djelomično nacionalizirati osam velikih banaka.

Među bankama kojima je nužna pomoć su i one koje su proteklih tjedana punile novinske stupce, a u koje će britanske vlasti, u zamjenu za povlaštene dionice, investirati do 50 milijardi funti, nakon što su nekima u utorak dionice pale i 40 posto. Među njima su Abbey National, britanska podružnica španjolskog Santandera koji je donedavno smatran jednom od najstabilnijih europskih banaka; Barclays, koji je prije tri tjedna kupio dijelove propale američke banke Lehman Brothers; HBOS, banka koju je prije također tri tjedna već “spasila” banka Lloyds; te sam Lloyds kojemu su dionice u utorak pale 13 posto. Vlada će također pomoći bankama HSBC, Nationwide Bulding Society, Royal Bank of Scotland te Standard Chartered Bank.  

- Velik je problem to što, ako to ne učinimo, riskiramo mogućnost da banke prestanu posuđivati jedne drugima, a ako ne posuđuju jedne drugima, onda neće posuđivati ni nama - rekao je britanski ministar financija Alastair Darling.

Premijer Gordon Brown poručio je da “ovo nije vrijeme za konvencionalno razmišljanje”. Britanska je središnja banka najavila i da će u iduća tri mjeseca komercijalnim bankama ponuditi zajmove u iznosu od 200 milijardi funti.

Ipak, objava plana Downing Streeta nije spriječila rasprodaju na londonskoj burzi, gdje su dionice nakon otvaranja pale za više od pet posto. Burzovni indeksi rušili su se i u Frankfurtu, Parizu, Milanu i Beču, a prije toga i u Australiji i čitavoj Aziji. Tokijski indeks Nikkei pao je 9,38 posto.

Austr ija će osiguravati sve uloge Europski ministri financija dogovorili su povećanje iznosa osiguranih uloga sa 20.000 na 50.000 eura. Uskoro je stigla najava austrijskog kancelara Alfreda Gusenbauera da će Austrija garantirati sve uloge privatnih štediša u neograničenom iznosu. Isto je danas najavila i Slovačka. Dvije su zemlje slijedile primjer nekoliko drugih članica EU, koje su odlučile svojim građanima garantirati ukupan iznos uloga, uključujući Irsku, Njemačku i Dansku. Grčka i Litva najavile su pak da podižu iznos osiguranih uloga sa 20.000 na 100.000 eura.

Pre bacuju novac u državne banke Rusija se suočava s najvećom gospodarskom krizom od sredine 90-ih godina. Ruske burze od početka krize nekoliko puta nisu niti otvarale svoja vrata, a danas se već u prvim minutama poslovanja dogodio daljnji dramatični pad indeksa na 11,5 posto. Kada je nakon nekoliko sati pad dostigao 13,5 posto s tendecijom daljnjeg pada, burza je zatvorena i predviđa se da se danas, 9. listopada, neće niti otvoriti. Prošli tjedan zabilježen je najveći pad otkad ruske burze posluju, i to od čak 19,1 posto, čime je prestignut rekord crnog utorka 28. listopada 1997. godine. Zbog produbljivanja krize analitičari preporučuju građanima da ušteđevinu prebace u najveće državne banke - Sberbank, VTB i Gazprombank, jer se u sljedećih desetak dana može očekivati propast malih, uglavnom privatnih banaka. Osim toga, preporuka je da se ušteđevine pretvore u zlato ili neke druge plemenite metale. Očekuje se rast cijena usluga i osnovnih prehrambenih proizvoda, a daljnji pad cijene nafte samo bi produbio krizu. Inflacija bi mogla prijeći 15 posto (ali neće biti hiperinflacije), stoga se preporučuje da se ne oklijeva s većim kupnjama. Rubalj neprestano pada u odnosu na dolar i euro. U privatnom sektoru zabilježen je velik broj otkaza menadžera te se njih poziva da “prijeđu u državnu službu”. Od kolovoza do kraja rujna zabilježen je bijeg stranog kapitala, i to od 17 milijardi dolara. U prvim tjednima krize Vladimir Lisin, metalurški kralj, na burzama je ostao bez čak 11,5 milijardi dolara. ( Vlado Vurušić)

Nikolina Šajn