Demostenska retorika na političkom forumu sve se više iz "birtijskog naklapanja" seli u sferu "internetskog argumentiranja". Oko toga se slažu stručnjaci za internet, politički analitičari, ali i sami političari koji uviđaju kako nakon ovogodišnje izborne kampanje, koja se velikim dijelom vodi na internetu, izbori više neće biti isti.

Revolucionarnost ideje online kampanje dokazao je američki demokratski kandidat Howard Dean kad je 2004. godine, zapravo započeo eru politike na internetu i sakupio desetke milijune dolara uz pomoć web stranice meetup.com. Za francuskog predsjednika Nicolasa Sarkozyja, tvrde stručnjaci i političari, upravo je agilnost koju je pokazao uspostavom internetskog TV-a kojim se promovirao 24 sata dnevno, bila ključna za njegovo sjedanje u predsjedničku fotelju.

Svjetski, ali ove godine prvi put i domaći političari, prilagođavaju se novonastaloj situaciji, svjesni da je internet postao politička bojišnica čija memorija i dostupnost uvelike nadilazi dosadašnje poimanje "političkih govorancija".

Zakon o izborima nije obradio upotrebu interneta u predizbornoj kampanji, pa tako nisu regulirani predizborna šutnja i tretman objave programa u kampanji i nakon pobjede

Naime, internetski videosharing portali poput YouTubea, neovisne političke stranice poput američkog Dailykosa i hrvatske Pollitike i cijela svita političkih blogera, internetsku publiku, odnosno potencijalne glasače, učestalo podsjećaju na olako dana obećanja, propuste i gafove političara. S druge strane, političari otvaraju vlastite kanale na YouTubeu, profile na MySpace društvenoj mreži, već mjesecima pišu blogove te razvijaju vlastiti internetski TV kako bi upravo internet postao njihovo "područje širenja borbe".

Zbog višeg standarda i broja zrelije populacije koja koristi internet kao sredstvo informiranja, Amerikanci predvode eru "online demokracije". Dok se, primjerice, sve više zahuktava online predizborna kampanja između demokrata Baracka Obame i Hillary Clinton, američki blogeri ne sjede prekriženih ruku, već se na sve načine politički aktiviraju.

Tako je prije nekoliko tjedana u Chicagu održana Dailykos konvencija na kojoj je sudjelovalo 1500 blogera i promatrača i čak 250 akreditiranih novinara, a četverodnevnu konvenciju posjetili su i Barack Obama i Hillary Clinton, spremni na diskusiju s biračima. Hrvatski primjeri, prema svemu sudeći, nisu više miljama daleko od američkih jer i hrvatski političari marljivo uče rukovati novom vrstom oružja koju predstavlja internet. Neki stoga već ciljaju, dok drugi tek čiste cijevi, no i jedni i drugi već su do koljena u magmi predizborne kampanje.

Boris Ličina Borja, kreativni direktor magazina PlanB i jedan od prvih domaćih blogera koji godinama prati internet trendove, ocjenjuje da su HNS i SDP vodeće domaće stranke kada je u pitanju "probijanje barijere prema internetu".

One su, tvrdi, učinile najveći pomak u približavanju svojih programa, ali i podataka poput financijskih izvješća, internetskoj publici. SDP-ovac Davorko Vidović među prvim je političarima koji su počeli voditi blog, a HNS-ovac Dragutin Lesar također je, pojašnjava Borja, jedan od pionira takve vrste komunikacije. Ipak, dodaje, SDP je uvijek bio korak ispred; prvi su otvorili službeni kanal na YouTubeu i ažurirali ga na dnevnoj bazi, potom su detaljno predstavili politički program na svojim stranicama, a Zoran Milanović otvorio je krajem kolovoza izborni blog, što do sada nije bila praksa političara, kao ni stranica na MySpaceu, koju od svih stranaka ima samo SDP.

Te su dvije stranke, tvrdi Borja, internetski najosvještenije. HNS-ovci Dragutin Lesar i Nikola Vuljanić, ističe, među najaktivnijim su članovima na kolaborativnom političkom blogu Pollitika.com. "Najvažnije od svega" - kaže Borja - "činjenica je da SDP na svojim stranicama predstavlja programe na kojima se mogu postaviti pitanja ljudima koji su programe osmislili", pa je tako i sam ponešto upitao Ljubu Jurčića i ubrzo dobio odgovor.
HDZ, s druge strane, nije toliko otvoren prema online komunikaciji, pa se na njihovim stranicama ne može pronaći internetski TV, blogovi, Myspace stranica, ali ni financijsko izvješće stranke. Političke stranke kojima će web stranice najviše koristiti tijekom nadolazeće kampanje, pojašnjava Borja, zasigurno su one koje će najbolje ponuditi "detaljno pojašnjenje plana i programa". HNS je, primjerice, pokrenuo internetski TV koji redovito ažurira novim filmićima, pokušavajući rako pridobiti nove glasače te proširiti stranačku ideju.

Komunikacija koja se do sada odvijala uglavnom preko mainstream medija sada je obostrana. Razgovara se s biračima preko službenih stranica i blogova i to je, smatra Borja, iznimno važan korak za razvoj demokracije u Hrvatskoj. S njim se slaže i najproduktivniji hrvatski politički bloger mrak.org, pokretač kolaborativnog bloga Pollitika.com, stranice koju dnevno posjeti nekoliko tisuća građana, ali, ističe, i gotovo sve državne institucije, stranke i političari.

On i Borja, kao i Gerry McGovern, poznati američki stručnjak za internetske sadržaje, smatraju da internetske aktivnosti stranaka same po sebi neće donijeti neku značajniju prevagu - oni skloniji desnim političkim opcijama i dalje će biti zagovornici konzervativne struje, dok će lijevo orijentirani i dalje biti zagovornici liberalnih opcija - no činjenica je da birači imaju jedinstvenu priliku proučiti programe i direktno diskutirati s političarima. Riječ je o, tvrdi Mrak, "neposrednoj demokraciji prilikom koje se političaru može približiti daleko bolje nego što bi se to moglo na predizbornom skupu".

Prisutnost na internetu ima utjecaja na mlađu populaciju, njih gotovo 200 tisuća koji su odrasli informirajući se na internetu, a koji će ove godine prvi put izaći na izbore. Upravo zato, pojašnjava, napori koje neke stranke "ulažu u internet ukazuju na to da svoje djelovanje žele učiniti transparentnim, a u okolini u kojoj se upravo rad političkih stranaka smatra visoko koruptivnim, to je i više nego bitna stvar".
Budući da je korištenje internetskih servisa i stranica u predizbornoj kampanji relativno nova pojava i u Hrvatskoj i u svijetu, još uvijek nisu riješena neka od temeljnih pitanja, poput predizborne šutnje. Kako, naime, ukloniti internetske sadržaje dan prije izbora te je li i sama ideja takvog čina uopće legitimna? Dražen Jurman, stručnjak za internetsko pravo, ITC novinar godine prema izboru HND-a i izvršni urednik magazina PlanB, smatra da je zakonska regulacija predizborne šutnje u kontekstu web stranica stranaka nedostatna, jer uopće nije obrađena u Zakonu o izborima.

U tom Zakonu, naime, stoji da se na dan održavanja izbora do zatvaranja birališta, kao i 24 sata prije dana održavanja izbora, zabranjuje svaka izborna promidžba. Nadalje, zabranjuje se objavljivanje fotografija u sredstvima javnog priopćavanja, izjava i intervjua nositelja lista, te navođenje njihovih izjava ili pisanih djela. Ako će se internet kao medij, pojašnjava Jurman, gledati u kontekstu sredstva javnog priopćavanja, "jasno je da bi sve elemente predizborne promidžbe, kako je tumači navedeni Zakon, trebalo ukloniti".

Međutim, navodi Jurman, ostaje pitanje što je s programom koji stranka planira provesti u slučaju pobjede na izborima? Gleda li se na njega kao na promidžbu ili kao na legitimni program jedne stranke? Jurman smatra da bi najbezbolnije rješenje bilo traženje tumačenja te zakonske odredbe u kontekstu programa na web stranicama. Ipak, drugi element koji se nikako neće moći kontrolirati su blogovi i ostali korisnički servisi, poput YouTubea. - Na strankama je da se ponesu moralno i takve servise, pod krinkom anonimnosti, ne koriste za promidžbu posljednji dan, dok se korisnicima to ipak neće moći zabraniti - upozorava Jurman.

Utjecaj interneta na izbore, dodaje, bio je samo pitanje vremena. Nažalost, u javnosti se taj dio do sada iskazuje samo u negativnom kontekstu - prezentiranjem afera ili videoklipova poput "Kiro Prosviro". Premalo se, navodi, priča o pozitivnom kontekstu u kojemu korisnici mogu komunicirati s autorima izbornih programa. Ipak, u budućnosti će, zaključuje, utjecaj interneta biti odlučujući - jedna pretraga na Googleu, jedan tekst na blogu ili filmić na YouTubeu pojedinoj će stranci donijeti više štete ili koristi nego svi milijuni uloženi u plakate, TV spotove i izborne skupove. Ako je čovjek političko biće, internet je njegovo dosad najmoćnije oružje.

HDZ najavljuje novu web stranicu HDZ je za vrijeme proteklih parlamentarnih izbora predstavio nove internetske stranice, ističe Goran Grošinić iz Ureda predsjednika HDZ-a, i već tada građanima pružio mogućnost online predaje pristupnica za članstvo. Njihova je stranica, ističe, za vrijeme predsjedničke kampanje bila ocjenjena kao najbolja, dok će uskoro biti predstavljena nova. Na pitanje kako će web stranice utjecati na izborima, u HDZ-u odgovaraju kako građani procjenjuju aktivnosti stranaka, njihov rad i zalaganje u cjelini, a osim web stranice političke stranke, ističu, građane vjerojatno zanimaju i druge aktivnosti stranke u tom segmentu. Tako je, ističu, tijekom proteklih četiri godina započelo provođenje projekata Hitro.hr, dok osim toga, HDZ u internetskoj sceni sudjeluje putem 20-ak stranica županijskih i Gradskih odbora. Činjenicu da stručnjaci njihove stranice smatraju zastarjelima, u HDZ-u komentiraju skorim redizajnom, te potpuno novim web konceptom, prilagođenom novim mogućnostima interneta.

HSP je u pogledu stranačke i političke aktivnosti na internetu jedan od veterana u Hrvatskoj. SDP ima najširu i najotvoreniju prezentaciju, HNS je jedan od najprodornijih, ako ne i najagresivnijih političkih igrača na internetu, HSS je relativno vješto spojio svoj tradicionalizam s jezikom interneta. HDZ ni na novoj stranici koja će tek proraditi ne otvara mnogo kanala za interakciju. Politički blogovi i forumi ostaju najvitalnije područje političke rasprave

Nebojša Grbačić