Ovo je prvi put u povijesti da su jedna politička opcija i njen podmladak napravili program za mlade. Dosta nam je više floskula i da se mlade u programima spominje samo kroz par rečenica. Došlo je vrijeme da se nešto konkretno napravi - kaže Josip Bilaver, predsjednik Mladeži HDZ-a, koji je sa svojih trideset godina vjerojatno najmlađi potpredsjednik te stranke do sada. Na posljednjim izborima ušao je i u Sabor, a ovih je dana, zajedno s kolegama, predstavio program za mlade pod nazivom “Biraj bolju budućnost”. Bilaver je kandidat na 9. mjestu u 1. izbornoj jedinici koju predvodi novi šef stranke Andrej Plenković.
- Naš program za mlade sadrži konkretne i hrabre mjere. Zaključili smo da je došlo vrijeme za radikalnu promjenu, da mladi moraju postati središte svih kampanja i kasnijeg djelovanja Vlade jer svi drugi elementi koje će stranka, odnosno Vlada provoditi u svojem programu su nedostatni ako nema mladih i ako u Hrvatskoj nema budućnosti za mlade. Znamo koliko se mladih iselilo, znamo da ima 73.399 nezaposlenih i da isti taj broj mladih nema šansu ni za osnivanje obitelji, ni za planiranje roditeljstva, ni za rješavanje stambenog pitanja. A upravo u mladima je najveći potencijal kreativnosti i zato smo uz pomoć mladih stručnjaka koji su dijelom iz stranke, a dijelom je riječ o izvanstranačkim stručnjacima povezanim sa studentskim udrugama i organizacijama, napravili jedan sveobuhvatan program koji je podijeljen u četiri velika poglavlja - zapošljavanje, obrazovanje, demografiju i digitalizaciju - kaže Bilaver.
Koje konkretne mjere imate kad je riječ o zapošljavanju mladih?
- Stranka je u svojem programu navela da će poslodavci pet godina biti oslobođeni plaćanja doprinosa na plaću za zapošljavanje na neodređeno vrijeme osoba do 30 godina. Ali mi tražimo još više. Zalagat ću se za to da se poslodavcima otpiše čitavo plaćanje svih doprinosa, znači - zdravstveno, mirovinsko, zaštita na radu te prirez i porez na pune dvije godine. Stručno usavršavanje je u redu, ali mladima treba stalan posao da bi imali sigurnost, stabilnost i da bi mogli planirati svoj život. Ono što želimo postići mjerama iz našeg programa jest to da puno više ljudi ima stalan posao. Druga mjera koju želimo uvesti je subvencija za samozapošljavanje, za osnivanje svojih tvrtki, da se podigne sa 25 na 35 tisuća kuna te da se tim novoosnovanim tvrtkama omogući uzimanje dvije osobe na stručno usavršavanje. Želja nam je prebaciti stručno usavršavanje iz javnog sektora u privatni jer je budućnost gospodarstva malo i srednje poduzetništvo. U tom smjeru važno je restrukturiranje čitavog Zavoda za zapošljavanje. HZZ nedovoljno koordinira i nedovoljno dobro povezuje tržište rada s obrazovanjem. Mi ga želimo modernizirati i digitalizirati te ga staviti u službu mladih. Primjerice, da se zahtjevi rješavaju u roku sedam dana, a ne 40 - 60 dana.
Treba li nastaviti kurikularnu reformu?
- Podržavam nastavak sveobuhvatne kurikularne reforme, ali na mnogo transparentniji i objektivniji način. Apsolutno treba maknuti ideologiju iz kurikularne reforme. Također ona ne može ovisiti o jednoj, dvije ili tri osobe zato što mi u Hrvatskoj imamo mnogo neovisnih stručnjaka i sposobnih ljudi koji mogu biti nositelji te reforme. Reforma obrazovanja je vrlo važna i uz javnu raspravu trebamo je napraviti što prije. Obrazovni sustav nije usklađen s potrebama tržišta rada i mladi izlaze nedovoljno pripremljeni za rad i život. Naša je želja napraviti i izmjene oko dodjele stipendija. Natječaji se raspisuju kada student započne godinu faksa, a mi želimo da se još za vrijeme trajanja završnog razreda srednje škole napravi sustav koji će usmjeriti mlade na deficitarna područja. U planu nam je 15.000 stipendija samo za deficitarna zanimanja. Također, cilj nam je napraviti bazu svih stipendija, bilo da ih dodjeljuje lokalna samouprava ili ministarstvo, s jasnim kriterijama tko, koliko i kada dobiva stipendije.
Kakvi su vaši stavovi kad je riječ o Zakonu o životnom partnerstvu i pravu žena na abortus?
- Uvažavam osobe homoseksualne orijentacije. Imam i prijatelje među njima. To su ljudi koji pošteno rade, plaćaju porez u Hrvatskoj i smatram da nitko ne bi smio biti diskriminiran po bilo kojoj osnovi. Brak je zajednica između muškarca i žene i kao takvog ga je potrebno očuvati. Život za mene počinje od začeća i treba napraviti sve da bi se život očuvao. Zalažem se za zaštitu života od samog začeća, ali nismo za zakonske zabrane jer se pokazalo da one ne donose ništa dobro. Zauzimamo se za edukaciju i svu stručnu i ekonomsku pomoć majkama i očevima u trenutku donošenja odluke.
Podjele u društvu nikad nisu bile tako izražene, rasprave o ustašama i partizanima ne prestaju, a i u Saboru ste tome svjedočili. Kako Mladež HDZ-a gleda na to?
- Mi smo umorni od toga. Ja sam se neugodno iznenadio kad sam došao u Sabor kao zastupnik. Počeo sam gledati je li iza zida nekakav ustaša ili partizan s puškom i kapom na glavi, jer se toliko pričalo o tim nepotrebnim stvarima, a malo o mladima, reformama i zapošljavanju. Onda sam shvatio da pojedine osobe, u nedostatku dobrog programa i ideja, jednostavno posežu za tim da bi dobili medijsku pozornost, ali i da bi preusmjerili pozornost s konkretnih stvari na one nepotrebne. Moj stav je jasan - i nacizam, i fašizam, i komunizam su nanijeli ogromno zlo hrvatskom narodu. Jednom se moramo suočiti s prošlošću, omogućiti ispravan i istinit uvid u nju te rasterećeni krenuti dalje.
Ipak, upravo od mladih se često može čuti kako uzvikuju “Za dom spremni”.
- O tom pozdravu smo se naslušali posljednjih godina i previše. Treba poštivati zakon, ali volio bih da u tom slučaju zakoni i pravila vrijede za sve totalitarne režime koji su nanijeli veliko zlo hrvatskom narodu. Neshvatljivo mi je zašto netko u 2016. ima potrebu za bilo kojim pozdravom koji izaziva podjele i loša sjećanja. Za mene je žrtva - žrtva i ako nešto vrijeđa i razdvaja, onda je to bolje maknuti. Imamo sasvim dovoljno hrvatskih pozdrava i onih proizašlih iz Domovinskog rata koji je zaista jedna svijetla točka oko koje smo se 90-ih ujedinili. Mislim da iz toga treba crpiti snagu, zajedništvo i pomirbu u hrvatskom narodu jer razdvajanjem nećemo daleko dospjeti.
Kandidat ste u 1. izbornoj jedinici, i to na devetom mjestu na listi. Hoćete li uspjeti skupiti dovoljno preferencijalnih glasova?
- Čast mi je biti na listi HDZ-a. Lista u prvoj izbornoj jedinici sastavljena je od kvalitetnih ljudi i vjerujem da ćemo ostvariti puno bolji rezultat nego na prošlim izborima. Želim da se u ovoj kampanji priča o konkretnim mjerama i rješenjima, a ja ću se posebno zalagati za afirmaciju tema iz našeg programa za mlade. Kada dobijemo povjerenje od birača inzistirat ću na tome da naša vlada u centar svojeg djelovanja stavi rješavanje problematike mladih. Smatram da političari moraju više komunicirati s narodom i biti u službi naroda. U tom smislu dostupan sam i otvoren za komunikaciju, naročito preko društvenih mreža, za sva pitanja i konstruktivne prijedloge. HDZ ima u svim izbornim jedinicama mlade ljude na listama te vjerujem da će upravo oni preferencijalim glasovima osvojiti mandate u Saboru.
Na posljednjim izborima bili ste kandidat u 9. izbornoj jedinici, biste li tamo ipak imali veće šanse za prolazak u Sabor?
- U posljednjih 10 godina svojeg političkog djelovanja obišao sam bezbroj puta Hrvatsku. Poznajem svaki njezin dio i volim ga. Volim i Zadar, gdje sam rođen, i Škabrnju gdje sam odrastao i Zagreb u kojem sam se ostvario profesionalno i privatno. Istina, u 9. izbornoj jedinici dobio sam mnogo preferencijalnih glasova iako nam je zadnji put bila zabranjena osobna kampanja. Ovaj put imamo priliku slobodno raditi preferencijalnu kampanju i predstaviti se biračima. Međutim, smatram kako je puno važnija od preferencijalnih glasova ukupna pobjeda HDZ-a jer imamo kvalitetan i cjelovit program.
Hoćete li na sučeljavanje s predsjednikom Foruma mladih SDP-a Nenadom Livunom?
- Pozvao sam predsjednika Foruma mladih SDP-a da se sučelimo s konkretnim idejama i programima da bi od toga profitirali naši birači, posebno mladi. Još nisam dobio odgovor. Spreman sam na sučeljavanje bilo kada i bilo gdje.
Neki kažu da ste bili bliski s bivšim šefom Tomislavom Karamarkom. S kim vam je lakše bilo surađivati - s njim ili novim šefom Andrejom Plenkovićem?
- U HDZ sam ušao zbog toga što se moj svjetonazor podudarao s programom i svjetonazorom stranke. Nisam ušao zbog bilo kojeg predsjednika. U stranci sam aktivan od 2003. Bio sam nekoliko godina glavni tajnik Mladeži, dva sam se puta kandidirao i bio izabran za predsjednika Mladeži. Mladež HDZ-a ima svoju zasebnu organizaciju unutar stranke i činimo trećinu članstva. Zaista sam ponosan na sve naše mlade ljude iz cijele Hrvatskoj koji odvajaju svoje vrijeme, pa i financijska sredstva da bi napravili nešto dobro unutar HDZ-a, a preko stranke i za sredinu u kojoj žive te u konačnici za domovinu. Na zadnjem Saboru stranke izabran sam za potpredsjednika, što mi je s mojih 30 godina izuzetna čast, ali i velika odgovornost. S predsjednikom Plenkovićem dobro surađujem. Imamo dobru komunikaciju. On je zaista osoba koja je uključiva i otvorena za nove ideje te vjerujem da će mladi u HDZ-u u budućnosti dobiti više prostora.
Kako komentirate istraživanje koje govori o tome da su mlađi birači ipak skloniji Mostu nego HDZ-u?
- Vidio sam neka istraživanja, činjenica je da mi u HDZ-u svakodnevno dobivamo nove članove, mnogi mladi žele se učlaniti. Smatram da stranka koja ima trećinu članova mlađih od 35 godina može najbolje zastupati interese mladih. Nisam vidio da ijedna druga stranka u svojem programu pridaje toliku važnost mladima, pa ni Most. U jednom trenutku stvorio se dojam da su oni mladi ljudi koji će brinuti za interese mladih, ali ako vidite sve ministre iz njihove kvote, vidite da nitko od njih ne spada u tu dobnu skupinu. Također, mladi u Hrvatskoj najbolje su rekli što misle o SDP-u posljednjih godina i njihovu programu za mlade. Masovno su napuštali našu zemlju. Za mlade se najbolje mogu brinuti mladi, a HDZ-u ih ima na svim listama.
Treba li vaš stranački kolega Stevo Culej, koji je na Facebooku izvrijeđao zastupnika romske manjine Veljka Kajtazija, snositi neke posljedice?
- Sami o sebi najbolje govorimo. Svađe koje se događaju u Saboru, pa i na Facebooku, doprinose negativnom imidžu političara. Ne podržavam takav način komunikacije, koji pogotovo zna biti izražen u kampanji kada ljudi izgube kontrolu.
Bilo je dosta kritika na vaš račun kad ste imenovani za predsjednika Upravnog vijeća Klinike za infektivne bolesti jer niste imali veze sa zdravstvom niti ste imali iskustvo u upravljanju takvim ustanovama. Zašto ste se prihvatili te funkcije?
- Ideja ministra zdravlja bila je ta da u svaki upravni odbor uđe što više pravnika i ekonomista, a ja sam diplomirani ekonomist i imam iskustvo u upravljanju tvrtkama. Nije mi to bila osobita želja ni nagrada. Međutim, ne možete uvijek raditi ono što se vama sviđa. Nekada se treba žrtvovati za određeni viši cilj. U tom trenutku odlučio sam se podrediti tom cilju, prihvatio sam se te dužnosti, ali moram naglasiti da ja tamo nemam nikakvu naknadu niti sam naknadu tražio. Viši cilj u ovom slučaju je bio na neki način nadgledati funkcioniranje bolnice, koja kao i sve ostale, gomila dug iz mjeseca u mjesec. Cilj je naći rješenje kako da usluga koju oni pružaju ostane na istoj razini ili bolja a da se troškovi smanje. Mogu reći da smo u ovih nekoliko mjeseci na dobrom tragu.
Okušali ste se i u poduzetničkim vodama. Na kakve ste vi probleme nailazili?
- Imao sam dvije tvrtke, jednu sam stavio sa strane kad sam s partnerom ušao u drugi posao. Ta druga tvrtka sada posluje dobro, ali sam kao državni dužnosnik ta prava morao prenijeti na treću osobu. Problemi su uglavnom su birokratski, a i puno je davanja državi koja treba svesti na nekakav minimum. Treba rasteretiti poduzetništvo i smanjiti poreze da bi se te tvrtke mogle razvijati i zapošljavati nove ljude. J