Lijeni ste sortirati smeće? OK, računi će vam biti viši PEDESET POSTO

U nizu poskupljenja računa za režije nakon povećanog PDV-a, rasta cijena goriva za prosječno 30 lipa mjesečno, hrane za 20 posto, najavljenog poskupljenja plina za čak 30 posto, do 2013. godine će poskupjeti i odvoz otpada.

U izgradnju 11 regionalnih centara za otpad, spalionice komunalnog otpada u Zagrebu i spalionice opasnog otpada, što je obveza iz ugovora s Europskom Unijom, utrošit će se čak 10 milijardi eura, od čega bismo polovicu iznosa trebali dobiti iz fondova EU. No, i dalje je riječ o golemom iznosu, koji će na kraju kroz račune plaćati građani.

Različite cijene

Neslužbeno doznajemo da bi kućanstva odvoz nesortiranog otpada mogla plaćati za više od 50 posto, no u Ministarstvu zaštite okoliša i prirode tu nam informaciju nisu mogli potvrditi, ali je nisu ni demantirali.

- Sam Zakon o otpadu imat će još izmjena, ali cijena odvoza otpada ovisit će o Pravilniku o komunalnom otpadu, koji još ne postoji. Cijena odvoza razlikovat će se od mjesta do mjesta, ovisno o komunalnom poduzeću koje u nekoj jedinici lokalne samouprave zbrinjava otpad.

Do 2013. godine će se odvoz otpada svugdje plaćati isključivo po volumenu, dok je sada negdje po četvornom metru, negdje po članu kućanstva, a negdje po volumenu. Uvodi se i selektivno prikupljanje otpada. Do tada komunalne tvrtke same moraju naći rješenje kako će to učiniti, hoće li postaviti kontejnere za svaku vrstu otpada ili će odvoziti različite vrste otpada više puta tjedno. Ne vjerujem da će odvoz poskupjeti 300 posto jer će vlast u toj jedinici lokalne samouprave u tom slučaju izgubiti izbore. Prosječna cijena obrade otpada je od 50 do 100 eura po toni. Tu je još i cijena transporta. E sada, svatko može izračunati koliki je njegov udio u tome - objasnila nam je ministrica zaštite okoliša i prirode Mirela Holy.

U okviru za obračun cijene odvoza i zbrinjavanja otpada je i hladni pogon, odnosno paušal koji se u svakom mjestu razlikuje, a zbog kojega se bune vikendaši.

Problem vikendaša

- Imamo prijepore s vikendašima koji ne žele plaćati paušal, pa će i to rješavati komunalne tvrtke na način da utvrde koliko je vikendaša na njihovu teritoriju, te da možda njima ne naplaćuju hladni pogon - ističe Holy.

Dobra vijest je činjenica da 80 posto stanovništa Hrvatske živi u ruralnim krajevima, pa će, kaže Holy, sav biootpad, koji čini najveći udio u komunalnom otpadu, moći kompostirati i tako si smanjiti račune. Isto tako, odvajanjem otpada: stakla, plastike, papira, metala, baterija, biootpada, elektroničkog otpada, i njegovim bacanjem u za to predviđene kontejnere moći će znatno smanjiti volumen kućnog otpada i time dodatno smanjiti račune za odvoz i zbrinjavanje.