Analitička izvješća o kvaliteti vode za piće se po naredbi regionalnih političara i uz pomoć korumpiranih stručnjaka filtriraju i tek tada predočuju javnosti.

Prema takvim krivotvorenim izvješćima, uvijek ispada da je voda u Hrvatskoj zdrava za piće, što baš i nije istina - upozorila je jučer dr. Radosna Dome Bareta koja je do 1996. godine bila ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo Istarske županije. Time se pridružila tvrdnji dr. Josipa Čuliga, nedavno smijenjena ravnatelja zagrebačkog zavoda za javno zdravstvo, koji je za Jutarnji izjavio da postoji nekoliko načina manipulacije podacima o vodi za piće te da se to konstantno radi.

Glavnu ulogu u tom ima središnji Hrvatski zavod za javno zdravstvo kojemu je uloga, tvrde R. Dome Bareta i J. Čulig, uopćavanje podataka tako da ispadne da je voda za piće općenito zadovoljavajuća.

- Filtriranje podataka se radi na način da se u javnost ne daju pojedinačna detaljna izvješća, nego se izračuna prosjek i izračunaju nekakvi postoci pa tako ispadne da je sve u redu. Jednom je naša inženjerka u istarskom ZZJZ-u pokušala izaći u javnost sa situacijom kakva jest, ali su je naši županijski političari spriječili i naredili da to 'frizira'. Razlog zašto se to radi je, naravno, novac. Političari su u dogovoru s tvrtkama zagađivačima koje u okoliš ispuštaju goleme količine otpadnih voda. Sprečavajući da istina dođe u javnost, političari dobivaju novac i potporu industrije koja pak uštedi na pročišćavanju otpadnih voda. Kada bi netko upozorio na to, uvijek bi dobio po prstima.

Državni zavod za javno zdravstvo strogo kontrolira što će regionalni zavodi objaviti

Osiguranje crpilišta od zagađenja i pročišćavanje voda su veliki i skupi zahvati - objašnjava dr. Dome Bareta. Ona, također, tvrdi kako je studija Rudarsko-naftno-geološkog fakulteta o zagađenju gotovo svih zagrebačkaih vodocrpilišta teškim metalima, otrovnim spojevima i bakterijama veoma zabrinjavajuća jer se ta voda ne razlikuje mnogo od krajnjeg produkta - vode iz slavine. Voda se, naime, na putu do vodovoda pročišćava samo kloriranjem i tek odnedavno demanganizacijom što, ističe dr. Dome Bareta, nije ni približno dovoljno.

- Ako je voda u vodocrpilištima zagađena željezom, arsenom, živom, kadmijem, raznim otrovnim spojevima ili bakterijama, kloriranje i demanganizacija to ne mogu riješiti. Primjerice, ako se dogodi snažno bakteriološko zagađenje, u vodu se stavi veća količina klora i to je sve. Pri tome se ne razmišlja o tome da su veće koncentracije klora veoma štetne za zdravlje - tvrdi Dome Bareta.

  Dr. Radosna Dome Bareta bivša ravnateljica Zavoda za javno zdravstvo Istarske županije	  Dr. Josip Čulig nedavno smijenjeni ravnatelj zagrebačkog ZZJZ-a
Političari su u dogovoru s tvrtkama zagađivačima koje u okoliš ispuštaju velike količine otpadnih voda. Sprečavajući da istina dođe u javnost,  dobivaju novac i potporu od industrije koja pak uštedi na pročišćavanju voda	 Državni zavod određuje na što će se koja voda analizirati, što otvara mogućnosti za iskrivljavanje slike. Ako u vodi ima kadmija, a Zavod nam naredi da vodu ispitamo na željezo i bakterije, proizlazi da je voda ispravna

 Josip Čulig je nakon izbijanja afere zagađene vode u naselju Vrbani III smijenjen s mjesta ravnatelja zagrebačkog Zavoda za javno zdravstvo, no i dalje radi u toj instituciji. Tvrdi da je žrtva urote političara i upozorava na manipulaciju podacima o ispravnosti vode koju predvodi Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Čulig kaže da postoji nekoliko načina filtriranja podataka kako bi se dobila željena slika o kvaliteti vode, a problem je što regionalni zavodi samo izvršavaju naređenja državnog zavoda koji strogo kontrolira što će objaviti u javnosti.

- Kvaka je u monitoringu, odnosno praćenju kvalitete vode. Državni zavod određuje na što će se koja voda analizirati, što otvara velike mogućnosti za iskrivljavanje prave slike. Primjerice, ako u vodi ima kadmija, a državni zavod nam naredi da vodu ispitamo na željezo i bakterije, ispast će da je voda ispravna - upozorava Čulig.

Hrvatska na 48. mjestu: Kvalitetniju vodu od Hrvatske imaju V. Britanija i Slovenija Izjave nekih političara i stručnjaka, poput zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića i dr. Željka Dadića iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, da je voda u Hrvatskoj među najboljim u Europi, nije sasvim točna. Hrvatska je na petome mjestu u svijetu po bogatstvu i dostupnosti vodenih izvora, ali ne i po kvaliteti vode. Naime, prema izvještaju World Water Development Reporta, najkvalitetniju vodu u svijetu imaju Finska, Kanada, Novi Zeland, Velika Britanija i Japan, dok je Hrvatska na 48. mjestu. Mnogo kvalitetniju vodu od Hrvatske ima Slovenija koja je na 24. mjestu. Od proljeva izazvanog zagađenom vodom svakodnevno u svijetu umire 6000 ljudi.

U samo devet godina zbog zagađenja vode otrovnim spojevima, teškim metalima i bakterijama zatvoreno je čak 11 zagrebačkih vodocrpilišta • 21. veljače 1984. zatvoreno crpilište u Daničićevoj ulici zbog pojave teških metala i bakterija • 2. ožujka 1984. zatvoreno crpilište u Selskoj ulici zbog pojave teških metala i bakterija • 13. travnja 1984. zatvoreno crpilište u Zagorskoj ulici zbog pojave teških metala i bakterija • 10. srpnja 1986. zatvoreno crpilište u Vrapču zbog pojave amonijaka i nitrata (bakterija) • 5. veljače 1987. zatvoreno crpilište kod Botaničkog vrta zbog zagađenja nitratima i tetrakloretanom • 17. studenoga 1987. zatvoreno crpilište u Zadarskoj ulici zbog zagađenja toulenom i nitratima • 1. siječnja 1988. zatvoreno crpilište u Vrbiku zbog jakog zagađenja nitratima • 4. studenoga 1989. zatvoreno crpilište u Držićevoj zbog zagađenja nitratima i kloriranim ugljikovodicima • 8. listopada 1992. zatvoreno crpilište na Krugama zbog zagađenja tetrakloretanom • 17. rujna 1993. zatvoreno prvo crpilište na Žitnjaku zbog zagađenja nitratima i teškim metalima • prosinac 1993. zatvoreno drugo crpilište na Žitnjaku zbog zagađenja nitratima i teškim metalima

Sergej Trajković