BESTSELER AUTOR

John Grisham: I nakon dvadeset godina Hollywood ga se nije zasitio

Objavljeno: 30.07.2012

Nije loše kada premijeru filma snimljenog po vašem romanu gledate u Bijeloj kući, a do vas sjede predsjednik i njegova supruga. Upravo to se dogodilo Johnu Grishamu , čije su društvo na projekciji “Slučaja Pelikan” bili Bill i Hillary Clinton. Bilo je to krajem 1993. godine, kada je pisac uz Michaela Crichtona suvereno vladao top-listama književnih bestselera. Za filmska prava prvog velikog hita “Tvrtka” isplatili su mu 600 tisuća dolara, za “Slučaj Pelikan” dobio je više od milijuna, a da bi ekranizirali njegov sljedeći roman “Klijent”, morali su platiti dva i pol milijuna.

Objašnjenje fascinacije

Otprilike toliko dobio je i za “Vrijeme ubijanja”, svoj prvi roman koji se potkraj osamdesetih prodao u skromnih pet tisuća primjeraka, ali kada je Grisham postao zvijezda, novo izdanje je razgrabljeno. Razumljivo je stoga što je bračni par Clinton ugostio takvog književnika u Bijeloj kući, a pomogla je i činjenica što je Grisham predsjedniku bio daljnji rođak. Zašto je Hollywood bio tako fasciniran Grishamom? To ponajbolje objašnjava sam pisac. Prvi roman “Vrijeme za ubijanje” pisao je sporo, ne brinući oko mehanike zaplete, preferirajući duge rečenice, dok je “Tvrtka” bila “goli ubod u komercijalnu fikciju”.

Savjet Stephena Kinga

Nije čudo što je filmska prava prodao prije no što se roman našao u knjižarama. “Klijenta” je sročio kao da piše filmski scenarij: hollywoodska adaptacija činila se najlakšim mogućim poslom. Tako atraktivne knjige bilo je lako ekranizirati, a pomoglo je i to što je ime Grisham postalo “brand”, jamac kvalitete ne samo čitateljima nego i kino gledateljima: čak četiri ekranizacije njegovih romana u nizu zgrnule su u kinima preko milijardu dolara bruto (ako se uračuna inflacija).

Grisham je Hollywoodu osigurao još nešto - prepoznatljivog junaka, mladog odvjetnika ili odvjetnicu koji se bori protiv velikih korporacija. Bilo je to točno u razdoblju kada su odvjetnici počeli vladati Hollywoodom, pa im taj tip junaka nije bio mrzak: nije važno što im je po moralnom profilu bio čista suprotnost.

Kako je Grisham ocjenjivao filmove po svojim romanima? Prijatelj Stephen King upozorio ga je da se puno ne živcira i savjetovao mu “uzmi lovu i bježi, to je ionako tuđa interpretacije tvoje priče”. Uz neke izmjene, “Tvrtka” je bila razmjerno vjerna ekranizacija, u “Slučaju Pelikan” promijenili su rasu muškog protagonista, pa je romansa dvoje junaka - koja se u knjizi naslućuje -postala nemoguća, “Komorom” je bio jako nezadovoljan, a “Klijent” mu se sviđao, pogotovo što je sudjelovao i u odabiru redatelja Joela Schumachera. Paradoksalno, o potonjem romanu nema suviše dobro mišljenje, jer je prejednostavno napisan, a i dosjetka, da klinac angažira odvjetnicu, danas mu se čini naivnom.

Veze Grishama i Hollywooda polako pucaju potkraj tog desetljeća. Pisac je sve rjeđe štancao romane o idealističnim mladim odvjetnicima, eksperimentirao je i s drugim žanrovima i temama, a i izdavao je puno više knjiga no što ih je Hollywood bio u stanju ekranizirati. Posljednja prestižna “grishamovska” filmska adaptacija, “Odbjegla porota”, imala je toliko obrata i otklona da se jedva mogla usporediti s “Tvrtkom” ili “Slučajem Pelikan”. Za predloške se počela zanimati i televizija, no osim TV filma “Oslikana kuća”, snimljenog po djelomično autobiografskom romanu o odrastanju i sazrijevanju, malo toga je bilo vrijedno spomena.

Činilo se da je vrijeme hollywoodske fascinacije Grishamom nepovratno prošlo, no - kako se čini - prave stvari tek dolaze, jer su za čak šest njegovih romana otkupljena filmska prava. Najfriškija je vijest da će Chris Columbus, redatelj prva dva filma u serijalu o Harryju Potteru, osobno adaptirati njegov bestseler “Calico Joe”, situiran u svijet američkog baseballa.

Sretna budućnost

Pred realizacijom je i “Suradnik” (objavljen u izdanju Algoritma), koji će po svoj prilici - nakon 10-godišnje pauze - režirati Adrian Lyne. Glavnu ulogu - mladog odvjetnika koga ucijene kompromitirajućim videom da prihvati posao u velikoj odvjetničkoj tvrtki - trebao bi igrati Andrew Garfield, novi Spider-Man.

Mark Wahlberg, koji je ovog ljeta postigao jedan od najvećih uspjeha u karijeri komedijom “Ted”, producirat će i igrati glavnu ulogu u filmu “Partner” po Grishamovoj knjizi iz 1997.: junak je odvjetnik koji inscenira svoju smrt i pokrade fondove bivše tvrtke. George Clooney zainteresirao se za “Nevinog čovjeka”, Grishamov non-fiction roman o igraču baseballa osuđenom na smrt. Potonji film je u pripremi, kao i “Igrajući za pizzu”, humorna priča o ocvaloj zvijezdi američkog nogometa. Otkupljena su prava i za “Testament” iz 1999. Grisham ima još aduta za ekranizaciju, poput omladinskog serijala “Theodor Boone” (junak je tinejdžer koji vršnjacima dijeli pravne savjete) te nekolicine novih knjiga, pa se za budućnost njegovog “branda” ne treba osobito brinuti: kao da njegovo vrijeme tek dolazi.



Top 5 Grishamovih ekranizacija

Čudotvorac (1997.)

Francis Ford Coppola posljednjih desetljeća nije u osobitoj formi, no ovaj mu je film izvrstan jer vrvi slojevitim likovima, a borba za pravdu završava ironičnim obratom. Glumačku ekipu predvode Matt Damon, Claire Danes i Danny DeVito.

Klijent (1994.)

Susan Sarandon, Tommy Lee Jones i mali Brad Renfro sugestivni su protagonisti solidno režirane priče o dječaku, svjedoku mafijaškog ubojstva, koji pokušava preživjeti uz pomoć srčane odvjetnice. Uspjeh filma inicirao je i seriju koja je izdržala dvije sezone.

Tvrtka (1993.)

Prvi i u kinima najuspješniji Grishamov hollywoodski hit izlaže ključnu temu yuppie generaciju - prodaju za dobru plaću sumnjivim korporacijama. Režija Sydneyja Pollacka i gluma Toma Cruisea glavni su aduti filma. Ove je godine snimljena i TV serija, koja nije oduševila.

Odbjegla porota (2003.)

Završnica vas baš neće oduševiti, no film neobična zapleta (jedan od porotnika računa na pomoć “izvana” da bi preokrenuo presudu) prati se sa zanimanjem. Isplati se pogledati i zbog prvog zajedničkog nastupa Genea Hackmana (igrao u tri filma po Grishamu) i Dustina Hoffmana.

Slučaj Pelikan (1993.)

Iritantno je da Julia Roberts i Denzel Washington u filmu neće razmijene ni poljubac, iako radnja povremeno sugerira da bi se nešto takvo moglo dogoditi. Režija Alana J. Pakule vizualno je rafinirana, priča je itekako napeta, pa ne čudi što je film imao takav odjek u kinima.

Broj preporuka: 6

Više o...

FACEBOOK KOMENTARI

ARHIVA ČLANAKA

Još iz rubrike

magazinrss

Opći uvjeti korištenja | Pravila prenošenja sadržaja | Zaštita privatnosti | Pravila komentiranja | Impressum | Kontakt | Oglašavanje

EPH Digital: Jutarnji list | Slobodna Dalmacija | Gloria | Globus | Sportske Novosti | Autoklub | Dom & dizajn | Dobra hrana | Bestseller | Dodo | Dosi | Gorila | LikeCroatia | Gameland | Dubrovacki Vjesnik

WAZ: Der Westen