Joseph Schlessinger: Borio sam se za Izrael, izumio Sutent. Sad mogu natrag u svoju Hrvatsku

Objavljeno: 12.09.2009

Dobar dan, Tanja! Kakvo je vrijeme u Zagrebu? Hoće li sredinom rujna, kada dođem u Hrvatsku, biti lijepo vrijeme - obratio mi se na hrvatskom jeziku prof. Joseph Schlessinger, jedan od najpoznatijih svjetskih istraživača raka.

- Govorim hrvatski, ali još uvijek nedovoljno dobro da bih mogao voditi sofisticirane diskusije - priznao je Schlessinger koji će 21. rujna u HAZU održati predavanje za javnost, a bit će mu uručen i orden Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića kojim ga je za doprinos znanosti odlikovao predsjednik Mesić. Naime, Joseph Schlessinger (65), pročelnik Odsjeka za farmakologiju na Sveučilištu Yale i jedan od najcitiranijih znanstvenika na svijetu, rođen je u Hrvatskoj, gdje je živio tri godine, dok njegova obitelj nije emigrirala u Izrael. 

Potomak hrvatskih Židova rođen je u Topuskom, a odrastao je u Izraelu, gdje se borio u dva rata. Osamdesetih se preselio u SAD. - Moj je laboratorij otkrio da su mutacije na nekim onkogenima povezane s razvojem određenih vrsta tumora i to me je otkriće proslavilo, kaže danas Joseph. 
- Moj otac Imre, Židov iz Slatine, bio je prije Drugog svjetskog rata oženjen i imao je dijete, ali mu je obitelj završila u Auschwitzu. Moja majka Rifka, Židovka iz Bugojna, također je bila udana, a ustaše su joj u jednoj noći ubili obitelj. Njih dvoje su se upoznali 1943. godine u logoru na Rabu. Tamo su se pridružili jednom odredu sastavljenom od Židova i pobjegli u partizane - ispričao je Schlessinger koji je rođen 26. ožujka 1945. godine među partizanima u Topuskom. Dok su oko nje vođene borbe, Rifka Schlessinger rodila je dječačića kojega su zamotali u svilu iz britanskog vojnog padobrana.

U 15. izabrao znanost

- Vojni liječnik, koji je porodio moju majku, dao mi je ime Fedor, odnosno Feđa, a da moja majka nije imala priliku pokazati neslaganje. Nakon rata nazvali su me Josip, odnosno Joseph, prema mome djedu. No, ljudi me uglavnom zovu Yossi - pojasnio je Joseph Schlessinger.

Obitelj Schlessinger nakon rata se nastanila u Osijeku, gdje je 1947. godine rođen Josephov mlađi brat Darko David. No, nakon ratnih strahota obitelj nije našla mir jer se Imre Schlessinger, koji nije gajio simpatije prema komunizmu, jednom prilikom našalio na račun maršala Tita, zbog čega je nekoliko mjeseci proveo u zatvoru. Kad je Yossi imao 3,5 godine, obitelj se preselila u Palestinu. Odrastajući u novostvorenoj državi Izrael, mladi je Joseph vrlo rano spoznao svoju ljubav prema znanosti.

- Moj interes za znanost pobudili su dobri profesori. Sa 15 ili 16 godina odlučio sam postati znanstvenik. U gimnaziji su me najviše zanimali fizika, kemija i povijest. Lako sam mogao postati povjesničar. I danas me jako zanima povijest; ja sam povjesničar amater i mogao bih čak držati predavanja o povijesti Jugoslavije, Bosne, Hrvatske i niza zemalja - kaže Schlessinger kod kojega je naposljetku prevagnuo interes za kemiju i fiziku: 1968. je oba predmeta diplomirao na Hewbrew Universityju u Jeruzalemu.

Časnički  dani

Istodobno, poput većine mladih Izraelaca toga doba, odrastao je i kao “macho borac”.

- Navršivši 18 godina, morao sam ići u vojsku, a nakon toga sam postao časnik. Kad je 1967. godine izbio Šestodnevni rat između Izraela i arapskih zemalja, bio sam na čelu jedinice od 40 mladića. Srećom je kratko trajalo jer smo brzo pobijedili - prisjetio se Schlessinger. Godine 1973. bio je pri kraju postdiplomskog studija na Institutu Weizmann, no izbio je rat između Izraela i Egipta.

Za svaki tip ili podtip tumora treba imati poseban lijek koji je vrlo skup i razvija se od 10 do 15 godina, a košta  barem 400 milijuna dolara
- U to sam doba već bio oženjen i postao sam otac. Postavili su me na čelo satnije koja je imala 90 ljudi. To je bio mnogo grublji rat od onog 1967. godine. Tadašnja bilanca moga života bila je zanimljiva: imao sam svega 28 godina, a bio sam rođen u ratu i sudionik dvaju ratova - rekao je Schlessinger koji je sredinom sedamdesetih godina otišao na postdoktorat u SAD-u.

Nakon nekoliko godina vratio se u Izrael i fokusirao se na istraživanje prijenosa informacija u čovjekovim stanicama. Njegova posvećenost i ambicioznost u znanosti te naporan rad rezultirali su uspjehom. Sredinom osamdesetih godina donio je odluku da se iz Izraela preseli u SAD.

- Moj je laboratorij otkrio da su mutacije na nekim onkogenima povezane s razvojem određenih vrsta tumora. Nakon toga sam otkrića postao poznat pa sam dobio mnogo ponuda za posao. Istodobno, moja prva supruga i ja odlučili smo se razvesti. U to doba imao sam 38-39 godina, a trebao sam početi novi život. Kako se tada počela razvijati biotehnologija, počeo sam raditi u jednoj kompaniji u Washingtonu. Idućih šest godina živio sam tako da sam dva mjeseca bio u SAD-u, a zatim dva tjedna u Izraelu. Bilo je to vrlo plodno razdoblje u mojoj karijeri, uključujući i financijski aspekt - prisjetio se Schlessinger koji tvrdi da je njegovo preseljenje u SAD bilo jako dobra odluka.

   
Majka  i sin u Osijeku

Mali Yossi s majkom Rifkom na fotografiji iz 1946. godine snimljenoj u Osijeku, gdje se obitelj Schlessinger preselila nakon Drugog svjetskog rata. U Osijeku je rođen i Josephov mlađi brat Darko David

U novoj domovini

Yossi kao mali dječak snimljen 1950. ili 1951. godine u Kiryat Amalu na sjeveru Izraela. Obitelj Schlessinger u Izrael se preselila  1948. godine, a Joseph se  sjeća da su putovali   brodom ‘Radnik’


Menadžer iz laboratorija

- Oduvijek sam volio Ameriku, duh slobode koji ovdje vlada i gdje nitko ne mari odakle ste. Jako se dobro osjećam u američkoj znanstvenoj zajednici koja je neka vrsta hektičnog pakla. Ovdje vlada ekstremna kompeticija i stalno morate naporno raditi. No, ako ste u u svome poslu uspješni, samo vam je nebo granica - rekao je Schlessinger.

Tijekom svoje izvanredne znanstvene karijere objavio je gotovo 500 radova citiranih nevjerojatnih 72.469 puta. Upitala sam prof. Schlessingera u čemu je tajna njegove enormne znanstvene produktivnosti.

- Nesigurnost, moja fantastična ljubav prema znanosti i spremnost da se žrtvujem kako bih našao odgovor na neko zanimljivo znanstveno pitanje. Vrlo sam fokusiran čovjek i vodim računa samo o zadnjem dobrom radu koji sam objavio. To što sam prije tri godine godine objavio dobar rad, za mene ne znači ništa. Ako u idućih šest mjeseci ne budem imao nešto dobro ili važno, to je kao da ne radim ništa - pojasnio je.

Osim izvanrednom akademskom karijerom, Joseph Schlessinger može se pohvaliti i svojim menadžerskim sposobnostima. Suosnivač je triju farmacuetskih kompanija, Sugen, Plexxicon i Kolltan, koje su lansirale nekoliko lijekova protiv raka. Hrvatskoj javnosti najpoznatiji je lijek Sutent koji se koristi u tretmanu raka bubrega. No, Schlessinger velike nade polaže u PLX4032, lijek protiv melanoma razvijen u kompaniji Plexxicon.

Sa ženom na istom poslu


- U slučaju melanoma, mutacije na jednom genu odgovorne su za 60 posto oboljenja. Ljudi koji imaju tu mutaciju uspješno će reagirati na PLX4032. U tijeku su klinički pokusi s tim lijekom u koje je uključen i jedan pacijent iz Hrvatske. Uspješno je reagirao na PLX4032 - ispričao je Schlessinger koji tvrdi da je budućnost liječenja tumora upravo u takvim molekularno ciljanim lijekovima.

- Rak nije jedna nego nekoliko stotina različitih bolesti. Primjerice, kad se kaže rak dojke, to je barem šest različitih bolesti. Ne možemo imati isti lijek za više oblika raka. Za svaki tip ili podtip tumora treba imati poseban lijek, a ponekad se radi o kombinaciji nekoliko lijekova. No, ti lijekovi su jako skupi jer se svaki razvija od 10 do 15 godina, a taj razvoj stoji barem 400 milijuna dolara. Investitori koji ulažu novac, pak, neće ulagati ako ne budu imali zaradu - pojasnio je Schlessinger.

Hoćemo li naposljetku pobijediti rak, upitala sam.

- Mi već pobjeđujemo neke vrste raka, ali to je borba na dugi rok. Sada je zlatno doba otkrivanja novih lijekova. U budućnosti će biti mnogo lijekova, a mnogi će tumori postati kronične bolesti. To znači da će oboljeli morati uzimati lijekove tijekom života, ali će moći kvalitetno živjeti - naglasio je Schlessinger koji, iako u godinama kada se u nas odlazi u mirovinu, i dalje ima žestok radni ritam. Kako je njegova druga supruga Irit Lax znanstvenica, zajedno provode najveći dio dana na poslu.

   
Časnik u dva rata

Joseph Schlessinger (prvi slijeva) 1967. godine sudjelovao  je u Šestodnevnom ratu između Izraela i arapskih država, a 1973. godine, tijekom izraelsko-egipatskog rata, bio je na čelu satnije od 90 ljudi. Taj mu je rat ostao u sjećanju kao vrlo grub

Mačo Borac

Poput svih mladih muškaraca, odraslih tijekom prvih godina Države Izrael, Joseph Schlessinger (prvi slijeva) stasao je kao ‘mačo borac’. No, sudjelovanje u ratovima nije spriječilo njegove znanstvene ambicije jer je prvo diplomirao fiziku i kemiju u Jeruzalemu, a zatim doktorirao na Institutu Weizmann sredinom sedamdesetih


‘Braća’ po materi

- Irit i ja smo stalno zajedno, privatno i na poslu. Imamo jako lijep odnos. Nemamo zajedničku djecu, no ja imam dva sina iz prvoga braka. Imam i unuka, a uskoro ću drugi put postati djed. Irit u laboratoriju provodi mnogo više vremena od mene jer imam mnogo obaveza kao predstojnik Odsjeka za farmakologiju. Nemamo mnogo hobija, a u slobodno vrijeme obično idemo na večere s prijateljima ili gledamo filmove - opisao je Schlessinger svoju svakodnevicu, naglasivši da sada mnogo rjeđe putuje nego prije. U kontaktu je s hrvatskim znanstvenicima, a s prof. Ivanom Đikićem veže ga dugodišnje prijateljstvo. - Ivan je nekad bio moj student, a sada je moj kolega i prijatelj. To je najljepše što se može dogoditi u znanosti. Postoji još jedna važna spona među nama: Ivanov otac je bio iz Bugojna kao i moja majka - naglasio je Schlessinger koji se raduje svom skorašnjem posjetu zemlji u kojoj je rođen.

- Hrvatska je moderna zemlja i svaki put se iznenadim kako je napredovala. Lako bih se u Hrvatskoj mogao osjećati kao kod kuće. Mnogo dobrih znanstvenika živi u inozemstvu. Onima koji se žele vratiti treba datu mogućnost povratka. No, možda nisam prava osoba da propagiram povratak stručnjaka, jer i ja sam otišao iz Izraela u SAD - rekao je na kraju Joseph Schlessinger.

M olim da mi se jave oni koji nešto znaju o mojoj široj obitelji

-  Kad smo se preselili u Izrael, roditelji su ponekad spominjali Jugoslaviju, ali nikad nisu govorili o svojim osobnim iskustvima. Često sam ih pitao tko je na nekoj od fotografija, a oni bi počeli plakati. Teško je i zamisliti koliko su bližnjih izgubili. Moji roditelji su bili  dobri, ali slomljeni ljudi koje su emocionalni gubici učinili ranjivima. Stoga sam vrlo rano spoznao da želim li  uspjeti u životu, moram  sam oblikovati moju budućnost  - rekao je Schlessinger, istaknuvši da mu je akademik Vladimir Paar mnogo pomogao u istraživanju očeve obitelji koja je živjela u Slatini. - No, i dalje pokušavam složiti mozaik članova svoje šire obitelji s očeve, ali i majčine strane koja se prezivala Atias. Stoga bih sve one koji imaju neke informacije o mojoj široj obitelji molio da mi se jave - rekao je Schlessinger.

  Jesam Židov, ali nisam vjernik

- Mislim da je ekonomska situcija u SAD-u takva da Obamina administracija neće moći u znanost uložiti onoliko novca koliko nam treba. Obama sada mnogo novca  troši na programe poput spašavanja automobilskih kompanija, a to, po mome mišljenju, nije dobro. Mislim stoga da  od Obamine administracije ne trebamo očekivati revoluciju kada je riječ o  ulaganjima u  znanost   Ključni je problem sa znanošću u doba Georgea W. Busha bilo snažno uplitanje religije u znanost. Veliki je pomak što je predsjednik Obama ukinuo ograničenja u istraživanju embrionalnih matičnih stanica. - rekao je Joseph Schlessinger.

Priznao mi je da nije religiozan. - Temeljno sam ateist. Odrastao sam i  istinski pripadam židovskoj kulturi, ali nisam sljedbenik nijedne religije na svijetu. Religija me uopće ne zanima - naglasio je Schlessinger.


Tanja Rudež

Broj preporuka: 0

ARHIVA ČLANAKA

Još iz rubrike

hotrss

Opći uvjeti korištenja | Pravila prenošenja sadržaja | Zaštita privatnosti | Pravila komentiranja | Impressum | Kontakt | Oglašavanje

EPH Digital: Jutarnji list | Slobodna Dalmacija | Gloria | Globus | Sportske Novosti | Autoklub | Dom & dizajn | Dobra hrana | Bestseller | Dodo | Dosi | Gorila | LikeCroatia | Gameland | Dubrovacki Vjesnik

WAZ: Der Westen