MOJA WIKIPEDIA

JURICA PAVIČIĆ 'Kada sam pisao o brujetu i pašticadi, poslali su mi odgovor: Nije relevantno'

  • Tom Dubravec / CROPIX

Objavljeno: 12.09.2012

Nekoliko sam godina pisao leksikonske natuknice na Wikipediji. Ovo je priča o tom izuzetnom iskustvu

Ovog tjedna, američki je časopis New Yorker objavio ozlovoljeno pismo glasovitog američko-židovskog prozaika Philipa Rotha koji se čitateljima požalio kako u Wikipediji nije uspio izmijeniti pogrešan podatak o svom vlastitom opusu.

Philip Roth - naime - pročitao je u članku o sebi samom na Wikipediji podatak o navodnoj stvarnoj sudbini koja je poslužila kao predložak za njegov roman “Human Stain”. Podatak je bio pogrešan.

‘Izgubljeni sati’

Onespokojen činjenicom da o njegovom djelu na popularnom servisu stoji neistina, Roth je odlučio pristupiti vojsci dragovoljaca koja preko popularne Wiki dijeli svoje znanje. Izredigirao je članak o nečem što zna prilično dobro - a to je njegovo vlastito djelo. Ubrzo je, međutim, dobio pismo od anonimnog redaktora koji mu je pristojno zahvalio i dopisao mu kako bi promjene u članku koji kani mijenjati morao potkrijepiti “dodatnim izvorima”.

Roth je o svom iskustvu s Wikipedijom napisao ogorčen i zajedljiv članak koji je u New Yorkeru objavljen koncem prošlog tjedna, a taj članak mene je pak prisjetio razdoblja kad sam i sam bio pasionirani “dopisnik” Wikipedije i u slobodnom vremenu dopunjavao i pisao članke o stvarima koje znam. Moram prije svega reći da sam pasionirani fan Wikija. Na popularnoj pučkoj enciklopediji u stanju sam provoditi sate i sate, ona mi je beskrajno zanimljivija od bilo koje igrice, i uopće ne mogu zamisliti kako bi izgledalo moje djetinjstvo da sam tamo sredinom sedamdesetih umjesto masivnih, statičnih i najčešće zastarjelih tomova enciklopedija JLZ imao ovaj vibrantni, promjenjivi, uzbudljivi stroj za znanje. Wikipedia je za mene gotovo nalik drogi, i u stanju sam popodneva i večeri provesti narkomanski, besplodno surfajući kroz povijesne srednjoeuropske pokrajine, sibirska jezera, kanadska otočja, njemačke filozofe i baltičke države, arapske matematičare i portugalske moreplovce, protestantske teologe i rijetke primate.

Tri retka o Baueru

Pred nekoliko godina, u razdoblju kad sam imao nešto viška vremena, odlučio sam se priključiti onoj skupini korisnika Wikipedije koja aktivno gomila znanje na engleskoj Wiki. Malo ljudi iz svijeta domaćeg filma - primjerice - zna da sam gotovo sve što o hrvatskom filmu postoji na Wikipediji napisao ja. Nemojte me odmah zgrabiti za gušu ako tamo danas piše nešto pogrešno ili glupo: naime, članci na Wikipediji mijenjaju se iz dana u dan, ali u doba kad sam se ja latio te rabote, članak o Branku Baueru na Wikipediji imao je samo tri retka, a o mnogim drugim klasicima nisu ni postojali. Također, prvi ozbiljni i zadugo jedini članak o nogometnom klubu Hajduk na Wikipediji također sam napisao ja.

Stalna promjena

Iskustvo pisanja za Wikipediju mnogo me naučilo. Kao prvo, shvatite da ono što se danas izbacili na stranicu već sutra ne mora tamo biti. Kad sam pisao članak o NK Hajduk (koji je prije toga imao desetak redaka i suhu statistiku), opširno sam ispripovijedao Hajdukovu partizansku epizodu, no taj je paragraf u dva navrata netko u kratkom roku obrisao, pa je “preživio” na žici tek kad sam ga tvrdoglavo dodao i treći put. Koji god članak napišete, ako se tiče nečeg iole popularnog, velika je vjerojatnost da ćete ga za tjedan dana naći preinačenog, presloženog, s puno pridodanih podataka, vrlo često budalastih. Za nas koji živimo od autorstva i koji smo samim tim osjetljivi na integritet teksta, takvo iskustvo ponekad je gorko, ali otrežnjujuće zdravo: vaš tekst, kao u usmenoj predaji ili komunističkoj utopiji, postaje doslovce javna domena.

To - međutim - nije jedino što sam naučio volonterski dopunjajući Wikipediju. Naučio sam kako enciklopedije, čak i kad su ovako otvorene i participativne kao Wiki, podrazumijevaju kanon, a taj je kanon u principu kolonijalan. U jednom trenutku - negdje pred četiri ili pet godina - odlučio sam napustiti film i počeo dopunjavati ili otvarati niz članaka o hrvatskoj kulturi, geografiji i kuhinji. Dogodilo mi se neugodno iskustvo da sam nakon članka o pašticadi ili brujetu ili sarmi ili piciginu ili seriji “Otpisani” (ne sjećam se više) od anonimnog redaktora - baš poput Rotha - dobio odgovor kako članci koje kanim uvrstiti neće biti uključeni jer nisu relevantni za enciklopediju. Wikipedia je po svojoj unutrašnjoj logici doista najmanje okoštala i kanonska od svih enciklopedija. To je doista jedina enciklopedija u kojoj će članak o Manchester Unitedu biti veći od članka o Napoleonu, a članak o seriji “Wire” veći od članka o Tintorettu. No, čak i takvu, otvorenu, nekanonsku i seksi enciklopediju omeđuje kanonski ukus onih koji su je stvorili: a to su obrazovani, bijeli Sjevernoamerikanci s njihovim predodžbama o važnom i nevažnom, središnjem i perifernom.

Kako me u životu fascinira volonterstvo, s guštom sam posvetio tih stotinjak sati širenju opsega znanja na Wikipediji. Vježbao sam pri tom engleski, obnovio opću kulturu i - ufam se - učinio nešto korisno za vlastiti kulturni prostor. No, ono što me tada razoružalo kao spoznaja jest činjenica koliko o nama na engleskoj Wikipediji ima malo. Na njoj ćete - uz rijetke iznimke - o Hrvatskoj naći tek opća leksikonska znanja - povijest, jezik, dijalekte, zemljopis i turističkih odredišta.

Ustaša i četnici

Dok drugdje na svijetu klinci žvrljaju po Wiki ne bi li dopunili članak o svom omiljenom bendu, TV seriji ili klubu, u nas takvo što jedva i postoji: članci o bendovima poput TBF, Azre ili Haustora suhi su i šturi, članka o “Malom mistu” ili “Gruntovčanima” uopće nema, ali ćete zato na Wikipediji naći desetke kartica o razlici hrvatskog ili srpskog jezika, ili pak o Titu, četnicima i ustašama. U tom smislu, Wikipedia se - što se Hrvata i Srba tiče - ne razlikuje puno od postova ispod novinskih članaka. O čemu god članak bi, nakon deset postova završit će na ustaše i partizane, Srbe i Hrvate, Dalmoše i Purgere ili Hajduk i Dinamo. Vlastite parohijalne, kompleksaške hijerarhije tema izvezli smo ispada i na - enciklopediju.

A što se Rotha tiče, postoji još nešto što morate imati na umu. Kad, naime, na Wikipediji pokušate mijenjati članak o sebi, dočekat će vas ljubazna generirana poruka koja vam poručuje da to možda i nije ideja koju Wikipedia priželjkuje. Ja sam ih poslušao. Roth nije. Valjda je tvrdoglaviji, ili više tašt.

Broj preporuka: 20

Više o...

FACEBOOK KOMENTARI

ARHIVA ČLANAKA

Još iz rubrike

Opći uvjeti korištenja | Pravila prenošenja sadržaja | Zaštita privatnosti | Pravila komentiranja | Impressum | Kontakt | Oglašavanje

EPH Digital: Jutarnji list | Slobodna Dalmacija | Gloria | Globus | Sportske Novosti | Autoklub | Dom & dizajn | Dobra hrana | Bestseller | Dodo | Dosi | Gorila | LikeCroatia | Gameland | Dubrovacki Vjesnik

WAZ: Der Westen