Gotovo urušeni objekti cijelog kompleksa, devastirana pročelja i fasada te stakla razbijena u najsitnije komadiće. Nakupine smeća nalaze se na svakom koraku tako da morate pomno paziti na svaki sljedeći korak. Ulaskom u kompleks obuzme vas jeza, cijeli prizor izgleda sablasno, a zbog dotrajale zgrade u opsanosti ste da će vam nešto pasti na glavu.
Tako danas izgleda zagrebački Paromlin, spomenik industrijske arhitekture prve kategorije. Nekadašnja tvornica koja je bila jedan od simbola grada danas je opasnost za građane i neoprostivo ruglo jedne metropole. Devastacija Paromlina počela je 1988., kada ga je zahvatio požar. Od tada Paromlin propada 24 godine, a jedino što je na njemu napravljeno je javno parkiralište.
Bandiću pod prozorom
Zamišljeno je da Paromlin bude park&ride način parkiranja kako bi građani mogli ostaviti automobile na parkiralištu i dalje ići javnim prijevozom, no ta ideja nije zaživjela jer je izdano tek pedesetak takvih kartica. Od 1. listopada 500 parkirnih mjesta ispred kompleksa stare industrijske tvornice gradonačelnik Milan Bandić proglasio je besplatnim, ali nije rekao je li to tek privremeno rješenje za Paromlin ili će tako i ostati u budućnosti.
Paromlin okružuju KD Vatroslav Lisinski, Gradsko poglavarstvo, što znači da je nemoguće da gradonačelnik nije primijetio to ruglo, te Željeznički kolodvor, autobusna stajališta kod Pothodnika i sjedište Zagrebačke banke. Upravo je Zagrebačka banka u ožujku na prodaju ponudila svoju zgradu u Paromlinskoj ulici, a studiju razvoja projekta naručila od poznatog arhitektonskog Studija 3LHD.
Banka mimo plana
- Da, istina je da smo radili studiju, ali ne kao dio projekta Zagrebačke banke, kako se dosad pisalo u medijima. Naša studija nema veze s tim projektom, to je samo studija mogućeg razvoja, a za ostale informacije obratite se Zagrebačkoj banci - rekli su nam iz 3LHD-a, no iz te banke nismo dobili konkretan odgovor.
- Koncipiranje i priprema projekta na lokaciji Paromlinska još traju, zbog čega je prerano govoriti o njegovim konkretnim detaljima - odgovor je Zagrebačke banke.
Navodno, početna cijena njihove zgrade iznosi 12,5 milijuna eura, ali ime investitora još se ne zna. Kada bi Zagrebačka banka zaista za projekt prihvatila studiju 3LHD-a, u Paromlinskoj bi niknuo novi trgovački centar s tri podzemne i šest nadzemnih etaža.
U trgovački centar preselio bi se i autobusni terminal koji bi bio u prizemlju, a ispred samog centra nalazilo bi se javno parkiralište. Cijela zgrada protezala bi se na 9000 četvornih metara, a javno parkiralište na 1750 četvornih metara. Kako je parkiralište u vlasništvu Grada Zagreba, predviđeno je da Grad ustupi parkiralište projektu. Međutim, u Gradu još ništa ne znaju.
- Svaki dio grada ima svoj strateški plan. Zagrebačka banka radi mimo tog plana, ali može podnijeti Gradu zahtjev za vlastiti projekt. Do sada od njih nismo dobili nikakav zahtjev niti projekt pa ne možemo govoriti što bi moglo biti. Ako se jave s projektom, proći će procjenu te će Grad dati svoje odobrenje za projekt ako bude smatrao da je dobar - kaže Davor Jelavić, pročelnik Ureda za graditeljstvo.
No, ako i projekt banke dobije odobrenje, Paromlin ostaje na svome mjestu. Pokraj novog trgovačkog centra i dalje bi izvirivao dimnjak stare tvornice i njegova zgrada.
Središte opstanka?
Pitali smo poznatog zagrebačkog arhitekta Nenada Fabijanića, autora studije “Integrirani grad”, kako on vidi budućnost Paromlina.
- Paromlin je vrlo osjetljiva lokacija koja mora biti dio šireg plana razvoja grada, a ne smije se tretirati kao jedan punkt - kaže Fabijanić i napominje da je Paromlin omeđen mnogim zagrebačkim znamenitostima te da ga se treba gledati u tom smislu, kao dio grada, a ne zasebnu jedinicu. Navodi da je Paromlin vrlo važan za opstanak grada. Mora se napraviti širi urbanističko-arhitektonski prijedlog i tek tada će se moći raditi studije koje će spasiti Paromlin.
- Dok se to ne napravi, svaka će studija propasti - upozorava Fabijanić.
A dok studije propadaju, propada i Paromlin. Trebao je dosad već biti kupalište, hotel, ugostiteljski objekt, kulturni centar, pa čak i Trg revolucionara, Tehnički muzej i Muzej suvremene umjetnosti. Svi su projekti propali, a pitanje je vremena kada će se ta dotrajala tvornica sama urušiti jer nitko nije imao volje spasiti ono što je ne tako davno bilo ponos grada.
Sagrađen prije 150 godina, u plamenu je bio čak tri puta
Grad Zagreb otkupio je zemljište od tvornica Klara i Gredelj. Tako je cijeli paromlinski kompleks u vlasništvu Grada. Grad je iskoristio pravo prvokupa i postao vlasnik 30.155 četvornih metara površine.
Prije 150 godina počela je gradnja mlina prema nacrtima Janka Jambrišeka u blizini željezničkog kolodvora. Godinu dana poslije završen je i prvi dimnjak visine 30 metara. Godine 1916. sagrađen je novi dimnjak visine 45 metara. Paromlin je tri puta stradao u požarima, a od onog zadnjeg 1988. nije obnovljen. Poglavarstvo grada napravilo je prošle godine prijedlog sanacije, koji uključuje ustupanje prostora investitoru koji bi se obavezao: sanirati ga, restaurirati i staviti u funkciju. Prijedlog nije zaživio, a dimnjak je u međuvremenu dobio nove pukotine. Okovi koji drže cigle na okupu su popucali, a dimnjak se u gornjem dijelu počeo širiti pa prijeti urušavanjem.