Kad je počelo 20. stoljeće?

Objavljeno: 21.01.2007

Stoljeća najčešće ne počinju svojim kalendarskim datumom. U pravom smislu ona počinju događajem koji ih povijesno određuje. Naime, 21. stoljeće nije počelo 1. 1. 2000. godine, nego najvjerojatnije godinu i pol kasnije - 11. rujna 2001. No o tome je još prerano govoriti. Sa 20. stoljećem slika je jasnija, iako i tu postoji više datuma.

Neki početkom 20. stoljeća smatraju ulazak Amerike 1917. godine u Prvi svjetski rat, čime je počelo stoljeće američke dominacije. Drugi početak stoljeća vide u 1905. godini, začetku globalne civilizacije, kada je Japan u pomorskoj bitki pobijedio carsku Rusiju kao prva neeuropska zemlja koja je porazila jednu europsku silu.

Komunisti su početak stoljeća vidjeli u Oktobarskoj revoluciji. Danas se ozbiljnijim datumom čini 15. svibnja 1912., noć potonuća Titanica, kojim je počelo stoljeće tehnoloških katastrofa i ekološkog zagađenja... No više od stotinu godina nakon kalendarskog početka 20. stoljeća Julian Barnes pronašao je još jedan datum za koji bi se moglo reći da je u bitnom odredio prošlo stoljeće. A možda još i više ovo sadašnje.

Godine 1903. u Great Wryleyju, Staffordshire, dogodila se serija noćnih incidenata sakaćenja stoke. Više komada konja, krava i ovaca isječeno je oštrim predmetom pod trbuhom, poprečno i u jednom potezu. Kravama su osakaćena i vimena, a životinjama su nanesena oštećenja i na njihovim spolnim organima. Za nerazumljivo sakaćenje stoke na sedam godina zatvora osuđen je odvjetnik George Edalji, autor priručnika "Željezničko pravo za 'običnog' putnika". Protiv Edaljija bilo je vrlo malo dokaza. Oni su se temeljili na indicijama te prije svega na boji kože sina lokalnog vikara, po podrijetlu indijskog Parsija.

ARTHUR I GEORGE

• autor: Julian Barnes
• prijevod: Dragan Koruga
• izdavač:Celeber, Zagreb
• stranica: 408
• cijena: 169 kuna
Nakon tri godine zatvora George Edalji je pušten iz zatvora, no revizija slučaja nije pokrenuta. Bez mogućnosti da se kao bivši osuđenik bavi odvjetničkom praksom Edalji je poduzeo neočekivan korak. Napisao je pismo Sherlocku Holmesu, detaljno mu predstavivši svoj slučaj te moleći  pomoć.

Conanu Doyleu mnogi su pisali moleći ga da Sherlock Holmes svojom logičkom dedukcijom riješi njihove probleme. Poznatog detektiva obožavatelji su doživljavali kao sugrađanina. Kada ga je Doyle bacio niz švicarske slapove, mnogi su u Londonu nosili crni flor.

Doylea je popularnost njegova junaka živcirala. Slavu mu je otimao fikcionalni lik. Ali kada je dobio ovo pismo, društveno ambiciozni sir Arthur odlučio je zaogrnuti plaštom svog junaka, nabiti kariranu šiltericu na glavu, istražiti slučaj i osloboditi nesretnog mladića krivnje. Ono što je za Francusku i onog njihova "besramnog" pisca bio "slučaj Dreyfuss", za Englesku bit će "slučaj Edalji", nadao se euforični  Doyle.

Nakon ponešto amaterskog detektivskog posla - kojim je umalo kompromitirao svoj medijski vrlo dobro razglašeni pravosudni prosvjed - Doyle je uspio primorati Ministarstvo unutarnjih poslova na ispriku. Osuđeni mladić službenim je pravorijekom oslobođen krivnje.

George i Arthur postali su junacima dana. Ipak, njihov trijumf brzo je zaboravljen. U vrijeme rusko-japanskog rata, Titanicove katastrofe, Prvoga svjetskog rata i Oktobarske revolucije nitko u "slučaju Edalji" više nije vidio neku posebnu povijesnu važnost.

Sto godina kasnije Julian Barnes vraća Arthura i Georgea u samo oko stoljeća. Njegov roman pedantna je i vrlo opsežna rekonstrukcija zaboravljenog "slučaja" (sva pisma Doyleu, sva citirana pisma, potpisana i anonimna, autentična su baš kao i citati iz novina, vladinih izvješća, rasprava i djela sir Arthura Conana Doylea). Osamdesetih godina Barnes je pod pseudonimom Dan Kavanagh pisao tvrdokuhane krimiće. "Arthur i George" njegov je "superkrimić". Ambiciozna, golema priča, no roman ozbiljno šepa.

Jasno je o čemu se radi. "Arthur i George" priča je o nama, o sadašnjosti. Uloge su jasno podijeljene. Psihopata koji je 1903. u Great Wryleyju sakatio životinje, preteča je "serijalca" XX. stoljeća - "životinjski Jack Trbosjek". George Edalji je "indijski Dreyfuss", "smeđi Židov". On je simbol novog stoljeća koje donosi "miješanje rasa" - ujedno i njegova žrtva, i njegov glasnik.

Najzanimljiviji je Doyle, kojeg Barnes blago karikira. Način na koji je pisac uskočio u kaput svog lika pomaknuo je granicu između stvarnosti i fikcije: doba medijski posredovane stvarnosti možda je počelo prvim stvarnim slučajem Sherlocka Holmesa... Ukratko, u "Arthuru i Georgeu" ima mnogo mjesta za interpretaciju, mnogo zanimljivog materijala i dobre literature, ali u cjelini roman je preobiman, s previše tekstualnog balasta.

Dragan Jurak

Broj preporuka: 0

ARHIVA ČLANAKA

SA ŽITOM U PLODINAMA

Dobitnici nagradne igre sa Žitom u Plodinama do vrijednih nagrada

Dana 15. listopada 2012.godine izvučeni su dobitnici u nagradnoj Igri Sa Žitom u Plodinama do vrijednih nagrada.

LJUBAVOLOGIJA U PRAKSI

Kako živjeti u ljubavi?

Što ljubav doista jest? Kako je možemo svakodnevno živjeti? Kako odbaciti romantično, idealizirano shvaćanje ljubavi i prigrliti ono što ljubav istinski jest? Kako dopustiti ljubavi da nas osvoji?

Opći uvjeti korištenja | Pravila prenošenja sadržaja | Zaštita privatnosti | Pravila komentiranja | Impressum | Kontakt | Oglašavanje

EPH Digital: Jutarnji list | Slobodna Dalmacija | Gloria | Globus | Sportske Novosti | Autoklub | Dom & dizajn | Dobra hrana | Bestseller | Dodo | Dosi | Gorila | LikeCroatia | Gameland | Dubrovacki Vjesnik

WAZ: Der Westen