Prema tom, nedavno objavljenom istraživanju kod djece koja su izbirljiva pri odabiru hrane, ali i one koja iznimno brzo jedu, postoji opasnost da će odrastajući postajati opterećeni svojim izgledom.
Znanstvenici su usporedili način prehrane djece s odgovorima koje su davali njihovi roditelji te uočili faktore koji povećavaju vjerojatnost da će dijete u tinejdžerskoj dobi postati zaokupljeno svojim izgledom, odnosno htjeti biti mršavo. Pokazalo se da djeca koja prave probleme i ne žele jesti, ali i ona koja jedu neuobičajno brzo imaju puno veće izglede da u tinejdžerskoj dobi budu opsjednuta željom da budu mršava.
| Slika koju djeca imaju o svom izgledu i odnos prema hrani u čvrstoj je vezi sa roditeljskim stavovima, a faktor koji utječe na zabrinutost djeteta zbog vlastite težine je i nezadovoljstvo roditelja svojim tijelom |
Zato roditelji moraju nastojati dati dobar primjer svojoj djeci. Ne smiju se podcjenjivati ili podvrgavati rigoroznim dijetama. Ima li problema s prevelikom tjelesnom težinom, roditelj bi to trebao nastojati riješiti na siguran i zdrav način. Roditelji bi tako trebali pokazati svojoj djeci da su prehrana bogata voćem i povrćem te smanjeni unos masnoće i šećera puno zdraviji od spasonosnih popularnih dijeta koje se svakog tjedna pojavljuju.
Stručnjaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo slažu se s ocjenom da roditelji svojim navikama i ponašanjem utječu na odnos svoje djece prema prehrani. Epidemiologinja dr. Andreja Barišin istaknula je da još kod dojenja treba biti strpljiv s bebom i razvijati topao odnos te se truditi dojiti što dulje. Djeca i mladi, kaže, "upijaju" ponašanje roditelja koji su im cijelo djetinjstvo uzor u svemu, pa tako i u ponašanju prema ishrani, te ih nesvjesno imitiraju.
 Redovit dnevni raspored obroka izuzetno je važan za predškolsku i školsku djecu kojoj je stabilan obiteljski dnevni red čvrst i nezaboravan oslonac za snalaženje i sigurnost u vlastitom domu, a kasnije i izvan njega, smatra dr. Barišin |
Preporuka je također da barem jedan ili dva obroka tijekom dana (npr. doručak ili večera) budu vrijeme okupljanja obitelji oko stola, jer je to izvrsna prigoda da dijete stekne prehrambene navike te da se održi i njeguje razgovor i komunikacija među ukućanima.
- Dnevni obiteljski obrok treba protjecati u smirenom i za dijete ugodnom ozračju, a ne smije postati vrijeme 'ratovanja' oko izbora i količine hrane koju dijete uzima ili ne uzima. Također, uzimanje hrane ne smije postati način nagrađivanja, kažnjavanja ili ucjene djeteta za poželjno ili nepoželjno ponašanje - istaknula je dr. Barišin.
Osobito važnim smatra i roditeljsku podršku, kao i davanje ohrabrenja svojoj djeci da prihvate sebe u vlastitom tijelu. Zatim je potrebno objektivizirati tjelesnu težinu mlade osobe, a tek tada, ako je potrebno, slijedi korekcija i oblikovanje tijela.
- Roditelji bi s djecom i mladima trebali zajedno uvesti redovitu tjelovježbu kao stil života i pažljivo, odnosno kontrolirano unošenje pojedinih namirnica. Bilo bi dobro da svakodnevna prehrana bude s jednakim standardima prema svima u obitelji, a ne da je majka 'na nekoj aktualnoj dijeti' te je samo u ulozi kuharice za obitelj, samo otac smije piti pivo, a djeca mogu jesti kolača koliko hoće i slično - savjetuje dr. Barišin.
Tina Lakić
