Prije nekoliko dana skupina francuskih liječnika i anesteziologa izvela je u Airbusu A300 prvi kirurški zahvat dok je avion bio u bestežinskom stanju. Zanimljivo je, međutim, da je u avionu iznad Atlantika tijekom "povijesne" operacije bio i mladi hrvatski znanstvenik Vladimir Ivković (29). On je sa svojim kolegom i prijateljem Matthewom Killickom (25) tijekom leta u drugom dijelu aviona sudjelovao u eksperimentu "Protokol medicinske evakuacije s Međunarodne svemirske stanice".

- Francuska svemirska agencija (CNES) i kompanija NoveSpace organiziraju dva puta godišnje, u ožujku i rujnu, letove Airbusom A300 u kojima se simulira bestežinsko stanje. Pritom se u avionu izvode pokusi ili realiziraju projekti koje CNES smatra znanstveno zanimljivima. Naš je protokol izabran u konkurenciji 30 najboljih studentskih projekata iz cijelog svijeta - rekao je Vladimir Ivković u četvrtak poslijepodne, samo nekoliko sati nakon što su se on i Matthew Killick automobilom vratili iz Bordeauxa.

Zagrepčanin Vladimir Ivković diplomirao je psihologiju na Sveučilištu u Beču. Potom je magistrirao biološku antropologiju na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu, a nedavno je stekao i magisterij iz svemirskih znanosti na Međunarodnom sveučilištu za svemirska istraživanja u Strasbourgu.

Vladimir je, naime, veliki zaljubljenik u svemirska istraživanja i aeronautiku. Upoznala sam ga u proljeće 2003. godine kad je u Zagrebu organizirao gostovanje prof. Douglasa A. Vakocha iz kalifornijskog Instituta SETI (Search for Ekstraterrestrial Intelligence) koji traga za inteligentnim životom u svemiru. Sjećam se da mi je tada rekao da se želi posvetiti svemirskim istraživanjima. Nakon stečenoga magisterij iz svemirskih znanosti, korak je bliže ostvarenju svoje želje.

- Tijekom magistarskog studija u Strasbourgu Matthew i ja smo osmislili protokol pomoću kojega bi se na optimalan način mogla izvesti evakuacija ozlijeđenog astronauta iz Međunarodne svemirske stanice u rusku svemirsku kapsulu Soyuz koja bi ga potom odvezla na Zemlju. Predložili smo ga CNES-u s namjerom da to poslije primijene NASA i Ruska svemirska agencija - rekao je Vladimir Ivković. Istaknuo je da je njihov protokol jedan od tri studentska projekta koje je CNES izabrao za rujanski let Airbusom A300 i da je Hypo banka bila sponzor njihova tima.

Iscrpljenost letom

- Letjelo se tri dana, u srijedu, četvrtak i petak. Matthew i ja smo letjeli u srijedu, baš kad se izvedio prvi zahvat u bestežinskom stanju. Uzletjeli smo iz Bordeauxa do Bretanje, a onda smo letjeli iznad Atlantika. Naime, to je eksperimentalni let i ne smije se odvijati iznad naseljenog područja - rekao je Vladimir Ivković. Let je trajao tri sata, od čega su eksperimenatori bili u bestežinskom stanju ukupno 11 minuta.

- Tijekom leta avion je izveo 31 parabolu, odnosno mi smo 31 put bili u bestežinskom stanju. Svaka parabola trajala je 22 sekunde. U tim smo trenucima simulirali kako osobu koja na sebi ima Shantzov ovratnik, vrećicu s infuzijom i EKG instrumente najlakše preseliti u kapsulu u Soyuz. Tijekom eksperimenta mijenjali smo položaj infuzije i EKG instrumenata, prolaz kroz otvor kapsule i način vezivanja te sjedalo. Pritom smo i mi mijenjali uloge pa sam 15 puta ozlijeđeni član posade bio ja, a 15 puta Matthew. Sve je snimala kamera, a slijedi analiza rezultata uz pomoć stručnjaka iz Švicarske, dr. Milana Čermaka, i kolega iz Ruske svemirske agencije - rekao je Vladimir Ivković. Priznao je da se nakon leta osjećao prilično iscrpljeno i da je unatoč tome što je prije leta popio tablete protiv povraćanja, to učinio četiri puta.

Dok su Vladimir i Matthew simulirali evakuaciju s Međunarodne svemirske stanice, u drugom dijelu aviona francuski je liječnički tim operirao benigni tumor na ruci jednog pacijenta.

Svemirski turisti

- Iz kabina aviona bila su izvađena sva sjedala, osim nekoliko u stražnjem i prednjem dijelu koja su bila namijenjena eksperimentatorima. Središnji dio, u kojem se odvijala operacija, bio je u spužvi i koži da ne bi bilo ozljeda- objasnio je Vladimir Ivković.  Naš sugovornik kaže da mu je trenutačno glavni cilj doktorirati na području neuroznanosti u sljedećoj godini. Također, zajedno s Mathewom Killickom, koji se bavi dizajnom svemirskih odijela, i njihovim kolegama Francuzom Pierre Yvesom Cousteauom, sinom slavnog Jacquesa Cousteaua, Kanađankom Annom Grinberg i Norvežaninom Trondom Krovelom namjerava utemeljiti kompaniju koja bi se bavila pružanjem  protokola za pomoć svemirskim turistima.