Kako spriječiti krizu u Hrvatskoj?
ZAGREB - Iako je upozorenje MMF-a o mogućem izbijanju krize "kucanje na ovorena vrata", jer se u Hrvatskoj odavno upozorava da je vanjski dug velik i da krediti brzo rastu, domaći ekonomisti smatraju da ga treba ozbiljno shvatiti, tim prije što se uvjeti na svjetskom tržištu pogoršavaju, a Vlada, zaokupljena izborima,nedovoljno vodi računa o ranjivosti ekonomije.
- Izvješće MMF-a ne znači da kriza čeka iza ugla. Međutim, s obzirom na to da su posljednjih mjeseci zaoštreni uvjeti financiranja u svijetu i globalna ekonomija usporava, bilo bi dobro vidjeti više spremnosti političara za donošenje manje popularnih mjera - ističe Goran Šaravanja, glavni ekonomist Zagrebačke banke.
Jednom kada netko u svijetu odluči da, iz različitih razloga, Hrvatskoj više ne želi dati kredit, moglo bi doći do velikih problema. Stoga je svima jasno da vlasti trebaju nešto učiniti, samo se razlikuju procjene o tome koje su to mjere i jesu li one dovoljne da bi se izbjegao najgori scenarij.
Po mišljenju Sandre Švaljek, ravnateljice Ekonomskog instituta, HNB je poduzimao sve što može i često je izazivao burne reakcije banaka, ali fiskalna politika mogla bi učiniti mnogo više.
- Predstavnici Vlade kažu da je država smanjila vanjski dug i proračunski deficit. Istina je, ali to nije dovoljno. Ove godine imamo velik porast proračunskih rashoda, čime država potiče potrošnju, uvoz i zaduživanje.
K tome, stvara se izborni optimizam, svi gledaju kako dobro zaraditi na IPO-u, što stvara osjećaj veće kreditne sposobnosti i potiče građane na daljnje zaduživanje. Nitko ne razmišlja kamo to vodi - ističe S. Švaljek.
Studija MMF-a također upozorava da je na fiskalnoj politici velika odgovornost i da bi trebala biti manje ekspanzivna u vrijeme kada ekonomiji ide dobro. Jedan od načina kako može pridonijeti usporavanju kredita, primjerice, jest ukidanje stambenih povlastica.
Banke su prošli tjedan upozorile da usporavanje kredita nije poželjno jer bi moglo rezultirati sporijim rastom. Međutim, MMF upozorava da je jedna od prijetnji za izbijanje krize velika prisutnost stranih banaka kojima je cilj profit i povećanje tržišnog udjela. Sporiji rast, složit će se svi, bolji je od odlaska u krizu.
Marina Klepo
- Izvješće MMF-a ne znači da kriza čeka iza ugla. Međutim, s obzirom na to da su posljednjih mjeseci zaoštreni uvjeti financiranja u svijetu i globalna ekonomija usporava, bilo bi dobro vidjeti više spremnosti političara za donošenje manje popularnih mjera - ističe Goran Šaravanja, glavni ekonomist Zagrebačke banke.
Jednom kada netko u svijetu odluči da, iz različitih razloga, Hrvatskoj više ne želi dati kredit, moglo bi doći do velikih problema. Stoga je svima jasno da vlasti trebaju nešto učiniti, samo se razlikuju procjene o tome koje su to mjere i jesu li one dovoljne da bi se izbjegao najgori scenarij.
Po mišljenju Sandre Švaljek, ravnateljice Ekonomskog instituta, HNB je poduzimao sve što može i često je izazivao burne reakcije banaka, ali fiskalna politika mogla bi učiniti mnogo više.
- Predstavnici Vlade kažu da je država smanjila vanjski dug i proračunski deficit. Istina je, ali to nije dovoljno. Ove godine imamo velik porast proračunskih rashoda, čime država potiče potrošnju, uvoz i zaduživanje.
K tome, stvara se izborni optimizam, svi gledaju kako dobro zaraditi na IPO-u, što stvara osjećaj veće kreditne sposobnosti i potiče građane na daljnje zaduživanje. Nitko ne razmišlja kamo to vodi - ističe S. Švaljek.
Studija MMF-a također upozorava da je na fiskalnoj politici velika odgovornost i da bi trebala biti manje ekspanzivna u vrijeme kada ekonomiji ide dobro. Jedan od načina kako može pridonijeti usporavanju kredita, primjerice, jest ukidanje stambenih povlastica.
Banke su prošli tjedan upozorile da usporavanje kredita nije poželjno jer bi moglo rezultirati sporijim rastom. Međutim, MMF upozorava da je jedna od prijetnji za izbijanje krize velika prisutnost stranih banaka kojima je cilj profit i povećanje tržišnog udjela. Sporiji rast, složit će se svi, bolji je od odlaska u krizu.
Nema šanse da dođe do krizePremijer i predsjednik HDZ-a, Ivo Sanader, komentirao je sinoć ocjene MMF-a prema kojima Hrvatskoj prijeti financijska kriza. - Nema nikakve šanse da upadnemo u financijsku krizu! Isti taj MMF, koji uopće ne želim komentirati, prije godinu dana je dao Hrvatskoj pohvale pri zaključenju stand-by aranžmana i ocijenio kako Hrvatska može potpuno samostalno voditi svoju monetarnu politiku - rekao je Sanader. Ističući kako je Hrvatska uspjela smanjiti proračunski deficit i kako će ga, ostane li HDZ na vlasti, do 2010. dovesti na nulu, Sanader je objasnio da je centralna država znatno smanjila svoj dio duga.- Hrvatska uredno servisira svoj dug, a dio duga za koji smo mi kao Vlada odgovorni, značajno je smanjen. Treba vidjeti što rade drugi i kakva se monetarna politika vodi, jer za monetarnu politiku nije odgovorna Vlada, nego jedna druga institucija - rekao je Sanader, naglasivši pritom kako to ne znači da je Vlada nezadovoljna monetarnom politikom Hrvatske narodne banke. - Mi podržavamo postojeću monetarnu politiku, zalažemo se za stabilni tečaj kune, ali smo protiv plutajućeg tečaja ili deprecijacije kune. HNB vodi dobru monetarnu politiku. Bilo bi nam draže da dug raste sporije, ali dug se servisira, i tu nema problema - ustvrdio je Sanader. (N. Božić) |
Marina Klepo
Broj preporuka: 0
