Mladi engleski urednik Allen Lane 1934. godine vraćao se vlakom kući iz posjeta Agathi Christie.Tražio je nešto što bi mu prikratilo vrijeme do Londona, ali na postaji nije mogao kupiti ništa osim novina i knjiga koje ga nisu zanimale. Dogodilo mu se prosvjetljenje: zašto ne bi izdavao kvalitetne knjige manjeg formata, mekog uveza, atraktivnog izgleda, koje bi bile dovoljno jeftine da si ih svi mogu priuštiti i koje se ne bi prodavale isključivo u knjižarama, nego i na željezničkim stanicama, kioscima, automatima, pa i u velikim lancima dućana.
Prvi milijun knjiga
Osnovao je izdavačku kuću Penguin i jefino kupio prava od drugih izdavača uvjerenih da se Lane sprema na samoubilačku misiju. U ožujku 1936, godinu dana nakon što je pokrenuo biznis, Lane je otvorio šampanjac kojim je proslavio prva tri milijuna tiskanih primjeraka s logom Penguina. George Orwell tom je prilikom rekao: “Penguinove knjige daju izuzetnu vrijednost za šest penija. Toliko izuzetnu da bi se drugi izdavači, kad bi imali pameti, trebali udružiti i uništiti ih”. Tako glasi jedna od najpoznatijih legendi suvremenog izdavaštva.
Desetljećima kasnije slavi se 75. obljetnica najpoznatijega svjetskog izdavača džepnih knjiga, nakladnika koji je svojim uspjehom najviše utjecao na popularizaciju meko ukoričenih izdanja i tako izvršio revoluciju u izdavaštvu. Izdavač koji se tako uspješno poigrao oprekama visoko i nisko, svoje rođendane voli slaviti narodski bučno, ne štedi novac i pobrine se da za to svi čuju. Prije nekoliko godina, kad se slavila 60. obljetnica Penguin Classic, kultne biblioteke malih crnih knjiga, što je vjerojatno najuspješniji brand u povijesti svjetskog izdavaštva, pokrenuli su agresivnu kampanju, ali im se zalomio i gaf. Naime, odlučili su se za ediciju Designer Classics na kojoj su angažirali slavne dizajnere i umjetnike: Manolo Blahnik, Sam Taylor-Wood, Paul Smith, Ron Arad i grafički dvojac Fuel radili su deluxe izdanja svojih miljenika, a njihove knjige prodavali su po cijeni od 100 funti.
Slavlje u podružnicama
U recesijskim godinama takav tip ekstravagancije teško da bi prošao, ali svoju obljetnicu, poručili su nam u Penguinu, dostojno će obilježiti u svakoj od podružnica. Australska podružnica objavit će tako 75 novih izdanja najomiljenijih klasika, a osmišljena je i slavljenička kompjutorska igrica. Američka podružnica uposlila je majstore tetovaže da osmisle naslovnice šest knjiga iz edicije Penguin Classic, a cijele godine održavaju se i čitanja bestseler autora uz poseban automobil, presvučen u Penguinove boje.
U Londonu će reizdati ključne knjige 50-ih, 60-ih, 70-ih i 80-ih, naslove koji su u svoje doba bili “skandalozni, bestseleri ili jednostavno krivo shvaćeni”, a utjelovili su duh vremena. Angažirali su umjetnike i vodeće dizajnere, a predgovore pišu popularni autori današnjice - Nick Hornby, Helen Dunmore, Ali Smith i Will Self.
Udvostručen prihod
U Penguinu imaju i što slaviti. Kompanija, sada u vlasništvu izdavačkog diva Pearson, prijavila je rezultate prvoga polugodišta: u prvih šest mjeseci prodali su knjiga u vrijednosti od 493 milijuna funti te zabilježili rast prodaje od devet posto, a profit im se udvostručio. Imajući na umu da je ovo prva financijska kriza koja je ostavila traga na izdavaštvu, rezultati su impresivni. Inovativnost poteza Allena Lanea, odlikovanog viteškom titulom za doprinose kulturi, danas je dosta teško shvatiti. Meki uvez, pogotovo za beletristiku, danas je gotovo pa standard. U Laneovo vrijeme meke korice simbolizirale su šund literaturu i bilo je nezamislivo da se kvalitetne knjige mogu kupiti po po cijeni od kutije cigareta. Laneovi urednici nametnuli su i standarde u oblikovanju knjiga i pokazali da i tzv. ozbiljna literatura itekako može biti komercijalna. Objaviti knjigu u njihovu izdanju i dalje je važna potvrda autorskog uspjeha, posebice za književnike izvan engleskoga govornog područja. Ili, kako je to rekao Malcolm Bradbury: “Kad su mi objavili knjigu u izdanju Penguina, shvatio sam to kao korak prema kanonizaciji”. Od naših autora u tom izdanju dostupni su Slavenka Drakulić, Miljenko Jergović i Dubravka Ugrešić.
Etapa na izdisaju
Logo se tijekom godina mijenjao: slavni pingvin je malo gledao u jednu, malo u drugu stranu, neko vrijeme je čak i plesao. Kako kaže u Penguinu, izuzev loga, sve drugo ostalo je isto: - Biti hrabar i inovativan, dostupan svima. Razina kvalitete i dizajn, poštovanje tradicije - s tim se nikad nismo usudili eksperimentirati.
Krizom se, tvrde, ne opterećuju. - Ljudi još kupuju knjige. To posebno vrijedi za dječje knjige - poručili su nam.
Masovni paperback obilježio je jednu eru u izdavaštvu. Stručnjaci tvrde da je ta etapa sad na izdisaju i slijedi ona elektroničkih knjiga.
Na tu temu, iz Penguina pragmatično objašnjavaju:
- Morate dati konzumentima ono što žele, a ako su to e-knjige s video i audiosadržajem, onda će im to Penguin dati. Elektroničke knjige i digitalni sadržaj postaju sve važniji dio izdavaštva. Čitateljima budućnosti te će knjige vjerojatno biti glavni format. Svejedno, fizička knjiga uvijek će imati sentimentalnu vrijednost. Sumnjamo da će ljude ikad napustiti ta potreba da ih posjeduju.
Džepna izdanja ovih prostora
Izdanja džepnog formata, u mekom uvezu i svima pristupačnom cijenom, revolucionalizirala su svjetsko izdvaštvo i istisnula nekoć vladajuće tvrde korice. Osim onih očitih razlika, tj. mekih i tvrdih korica, razlika je u kvaliteti papira, načinu uveza i cijeni, koja je kod mekog uveza osjetno niža. Na velikim tržištima postoji i cijela filozofija kad se poseže za mekim, a kad za tvrdim izdanjima, koja su, doduše, također osjetno jeftinija nego što su bila nekoć.
Sinonim za tzv. masovni paperback na ovim prostorima nekoć su bila izdanja BIGZ-a, biblioteka Reč i misao, Nolitova biblioteka, edicija krimića Trag, neke od biblioteka Augusta Cesarca... Bilo je i recentnih pokretanja džepnih edicija, primjerice, Ceres, Vuković i Runjić, Meandar, ali se od toga, zbog malih tiraža, odustalo. Do promjene je došlo pojavom kiosk-izdavaštva, no to je već sasvim druga priča. Domaći izdavači beletristiku danas mahom tiskaju u mekom uvezu s cijenama prilagođenima domaćem tržištu, što znači da je, zbog niske tiraže, i dalje relativno skupa. Klasičnih džepnih izdanja - nemamo, premda su se u shopping centrima i trgovačkim lancima pojavila inačice tih izdanja, ali uglavnom žanrovske literature.
