Iz crkvenih krugova doznajemo da se - uz već poznatu ponudu od 25 posto plus jedne dionice - Kaptolu šalju signali o udruživanju Croatia osiguranja i Hrvatske poštanske banke, čime bi Katolička crkva, ako prihvati ponudu, postala suvlasnik i partner u novom domaćem financijsko-osiguravateljnom koncernu.
Otvaranje
- U trenutku kada su sve banke u inozemnom vlasništvu, a najezda stranih osiguravatelja je sve veća, ulazak Crkve u takav projekt ima nacionalnu važnost - rekli su nam naši sugovornici u crkvenom vrhu, koji zagovaraju otvaranje Crkve novim, tržišnim načelima financiranja, prema kojima se odavno ravnaju mjesne crkve u zapadnom svijetu.
Međutim, među biskupima ne vlada sklad po tome pitanju. Jedan broj biskupa nema ništa protiv takvog načina poslovanja, neki su izričito protiv, a nekolicina biskupa posve je nezainteresirana i na taj način priklonjena onima koji nisu za povezivanje Crkve i biznisa. Ta je struja prevladala prije tri godine, kada se razgovaralo i pregovaralo o dotad najkonkretnijoj ponudi Vlade, koja je na kraju glatko odbijena, jer ju je nudila ondašnja Račanova vlada. Iz crkvenih se krugova tvrdilo, naime, da nije umjesno da Crkva trguje s ljevičarima i da bi joj to naštetilo imidžu u puku.
Sada je situacija politički sasvim drukčija i unutar Crkve jača interes da se uključi u takav projekt od nacionalnog značenja. Kako je u tijeku procjena vrijednosti HPB-a i Croatia osiguranja, čije će optimalne modele povezivanja predložiti revizorska kuća Deloitte do kraja rujna, nakon čega će Vlada sredinom listopada odabrati najprihvatljiviji model, može se očekivati da će i pred biskupe doći taj prijedlog za formiranje finacijsko-osiguravateljno-crkvenog konzorcija. O tome bi se moglo razgovarati već za mjesec dana, na jesenskom zasjedanju HBK u Đakovu.
Spor povrat imovine
Neki izvori tvrde da među biskupima u posljednje vrijeme prevladava mišljenje da bi Crkva trebala preuzeti ponuđene dionice i dati povjerenje svom gospodarskom timu, koji bi vodio poslove u njezino ime. Nije tajna da je crkveni vrh razočaran sporim povratom imovine koja, i kada se vrati, ili izaziva sporove u javnosti, ili samo traži nova ulaganja i tako proizvodi nove troškove.
Crkva živi od proračuna i milodara, nema dionice ni tvrtke
Crkveno gospodarstvo u Hrvatskoj praktički je u povojima i zaostaje za ulaganjima, poslovnim potezima, dionicama i tržišnim nadmetanjima kakve, u ime Crkve, vode njezini zastupnici i poslovni ljudi u svijetu.Štoviše, crkveni vrh u Hrvatskoj veoma je oprezan po tome pitanju. Slovenska Katolička crkva odmah nakon osamostaljenja osnovala je svoju Krekovu banku, čiji su osnivači bile slovenske biskupije, dioničari svećenici, redovnici i časne sestre, a štediše i komitenti brojni vjernici, ali crkveni vrh u Hrvatskoj nije želio povući takav potez. Nakon što se Krekova banka probila među prvih nekoliko slovenskih banaka, Crkva ju je udružila i dio prodala snažnoj RBA grupaciji. Veći crkveni poslovi mogu se nabrojiti na prste, poput, primjerice, vinarstva Đakovačke i srijemske nadbiskupije, koje se vodi na visokoj tržišnoj profesionalnoj razini. Glavni prihod Crkve dolazi iz državnog proračuna i od milodara vjernika, a biskupi uporno tvrde da to nije dosta za normalno funkcioniranje. Od povrata imovine ima malo direktne koristi jer se rijetke vraćene zgrade prenamjenjuju u nekadašnje oblike korištenja. No, zato se prodaju vraćena zemljišta. Među rijetkim poslovnim potezima je i onaj u zagrebačkoj Tkalčićevoj ulici, gdje su prebendari Prvostolnog Kaptola zagrebačkog ustupili na koncesiju na 99 godina svoje vrtove, na kojima se sada gradi novi poslovno-trgovački centar. |
Biskup Bogović otvorio račun u HPB-u Crkva hrvatskih mučenika u Udbini, jedan od najvećih trenutačnih crkvenih projekata, za čiju se gradnju novac prikuplja širom Hrvatske i svijeta, već ima otvoren račun u Hrvatskoj poštanskoj banci. Točnije, on je otvoren naknadno, uz već postojeći u Erste banci. O motivima toga poteza biskup gospićko-senjski msgr. Mile Bogović kaže da mu je to preporučila skupina gospodarstvenika i on i Odbor za izgradnju crkve su to prihvatili.Na pitanje je li bio i "nacionalno motiviran", biskup Bogović nam je rekao: - Dakako da, ako moglo pomoći, uključujemo i to, ali to nije bio početni motiv. Imamo skupinu gospodarstvenika, koju vodi Božo Strika iz Rijeke, koji su bili na "gospićkim razgovorima" i preporučili su nam da se i u cilju toga nacionalnog projekta ide preko banke koja je u hrvatskim rukama. Dakako da je i nama bilo drago da se to tako radi. Ali, ostao je i prijašnji broj računa. Odnosno, imamo i jedan i drugi. |
Darko Pavičić
