NOVO >>>>>>> 13:30 - Upitan tko vodi trgovinu naftom, Štern je odgovorio da je to Budimpešta, no nije znao reći je li dotična osoba Hrvat ili Mađar, javlja 24 sata.
Štern je također posvjedočio kako je do smanjenja tržišnih udjela došlo, između ostalog, i zbog dolaska konkurencije te zbog recesije, a ne samo zbog neulaganja.
Ovdje se u ispitivanje uključio i Ivo Sanader, koji je pitao Šterna zna li da pad u tržištu počinje i prije ulaska MOL-a, na što je Štern odgovorio potvrdno.
Sanader je još pitao je li modernizacija rafinerija išla sporije i kad je RH imala veća upravljačka prava, na što je Štern odgovorio da je.
Sanader je potom pitao kako je kupnja Tifona vezana za međudioničarski ugovor kada je on potpisan 2009., a Tifon kupljen 2007., navodi 24 sata.
- Onda to vrijedi samo za Tuš - odgovorio je Štern.
- Onda je li Tifon mogao biti kupljen bez izmjene ugovora? - pitao je Sanader.
- Ja tada nisam bio u Ini. Ali, da, kupljen je.
Na pitanje je li LODO dio međudioničarskog ugovora Štern je odgovorio da je LODO njegova izvedenica, na što je Sanader naglasio da je zaključak da LODO nije dio ugovora.
Sanader je Šterna htio pitati o rješenju AZTN-a, nakon što mu je Turudić rekao da je svjedok odgovorio na ta pitanja.
- Vi naravno možete sve što hoćete - požalio se Sanader Turudiću.
- Rečenice ne bi trebali započinjati na način na koji ste to napravili. Kad ste rekli da ja mogu sve što hoću. Takav ton i takav način je nepotreban - poručio je sudac i dopustio mu pitanja da ne bi "mislio da su mu neka prava zakinuta", prenosi 24 sata.
Sanader je prigovorio svjedočenju predsjednika nadzornog odbora Ine Davora Šterna, koji je kazao da je izmjenama međudioničarskog ugovora s MOL-om, koje je 2009. potpisala Sanaderova vlada, Hrvatska izgubila utjecaj u Ini te da bi godišnje trpila štetu i do milijardu i pol kuna da je iz te tvrtke izdvojeno nerentabilno plinsko poslovanje.
- Tim se iskazom želi pokazati da je izmjenama međudioničkog ugovora hrvatska strana dovedena u poziciju da ne odlučuje ni o čemu u Ini, kazao je Sanader nakon Šternova svjedočenja.
Dodao je i da je izmišljotina da je Inin interni dokument Lista ovlaštenja za donošenje odluka (LODO), po kojemu su upravljačka prava prenesena na odbor izvršnih direktora i predsjednika uprave, izvedenica izmijenjenog međudioničkog ugovora.
- To je suprotno činjeničnom stanju jer se LODO ne spominje nigdje u ugovoru, ustvrdio je optuženi bivši premijer.
Sanader je Šterna pokušao diskreditirati pitanjima o "tajnim aneksima ugovora" o kupnji naftnog polja Bijele noći u Sibiru. Taj je posao sklopljen u vrijeme dok je Štern, tijekom devedesetih, bio generalni direktor Ine, a po Sanaderovim tvrdnjama tek su se prilikom njihove prodaje otkrili tajni dijelovi ugovora.
- Aneksi nisu bili tajni nego javni. Kopije su pohranjene u Londonu i Zagrebu, a ja sam ih osobno odnio državnoj revizorici Šimi Krasić", kazao je Štern.
Odgovarajući na pitanja obrane Štern je potvrdio da je Ina i ranije imala gubitaka te da je modernizacija rafinerija "išla sporije" i prije nego što je MOL počeo zapostavljati modernizaciju hrvatske naftne kompanije.
Zaključio je i da Štern svjesno preskače činjenicu da MOL u Ini ima veći vlasnički udio od Republike Hrvatske.Suđenje je za danas završeno, a nastavlja se sutra svjedočenjem Ratka Mačeka i Vesne Špoljarić, bivša tajnica u Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja.
----------------------------------------------------------------
13:15 - Štern je ponovio kako je NO često tražio rezultate poslovanja, no nikada ih nisu dobili. Sudac Turudić je postavio pitanje ima li uopće stvari koje Nadzorni odbor ne bi trebao znati oko poslovanja Ine, na što je Štern odgovorio kako ih ne bi trebalo biti, piše 24 sata. .
Prodanovića je zanimalo i tko je investirao milijardu u posao u Siriji, a Štern je odgovorio da je to učinila stara uprava te da je to bio rizičan posao. Za sebe kaže da je mislio da je to dobar potez, ali i da je uloženo previše novca.
Sanaderov odvjetnik zatim je pitao zašto je Vlada subvencionira cijenu plina. Štern je rekao kako on ne može odgovoriti na to pitanje, ali je na pitanje da li Vlada subvencioniranjem cijene plina kompenzira neke druge troškove socijalne naravi Štern je odgovorio: "Apsolutno!".
Objasnio je da je to gubitak za Inu, no da u izdvajanju plinskog biznisa nije bilo dobiti za državu.
- Čitavo vrijeme se provlači da je to gubitak za državu zbog subvencionirane cijene, no to je politička odluka vlade - konstatirao je Prodanović, prenosi 24 sata.
----------------------------------------------------------------
13:00 - Nakon privremenog prekida zbog lažne dojave o bombi, suđenje je nastavljeno.
----------------------------------------------------------------
12:17 - Na pitanje obrane je li Hanfa kontrolirala LODO i je li utvrdila da ne postoje nezakonitosti, Štern je odgovorio da nije vidio rješenje Hanfe, ali da zna kako je izričito naglasila da treba promijeniti termin odbora, piše 24 sata .
Štern je također posvjedočio da je prošle godine Ina svu naftu nabavljala preko MOL Tradea.
Znate li tko kupuje naftu Tifonu?, pitala je Sloković.
- Tifon kupuje derivate, ali ne znam tko derivate isporučuje Tifonu, odgovorio je Štern.
Je li moguće da to radi Ina?
- To bi bilo logično.
Govoreći o cijeni nabave nafte preko MOL Tradea i ranije preko Interine, Štern je rekao kako ne zna koja je razlika. Napomenuo je da MOL Trade uzima veliku proviziju te da hrvatska strana traži sudjelovanje u nabavi nafte, kao i reviziju da bi se vidjelo je li to bilo u interesu Ine, prenosi 24 sata.
Sloković je zatim pitala Šterna o pismu ministru Popijaču u kojem se usuglasio s oduzimanjem Ininih koncesija na nekim poljima.
- Povećanje rudarske rente na neku ruku oštećuje Inu, ali državi koja nas je uputila daje veću dobit, to se odnosi i na koncesije. Smatrao sam da Ina, ako se nije držala ugovora, mora izgubiti koncesiju - objasnio je Štern.
Na pitanje što misli o odluci Vlade iz 2011. o zamrznutoj cijeni plina, Štern je rekao kako se ta odluka odražava na Inino poslovanje.
- Vlada je zamrznula ugovor, nije ispunila svoje obaveze i to zato što MOL nije ispunio obaveze oko rafinerija.
Za vrijeme kad ste bili na čelu Ine, je li bio kakav plan da se zatvara rafinerija Sisak?, pitala je Sloković.
- Ne, to nikad nije bilo u planu, iako je iz jednog dijela Ine izašla informacija da sam baš ja zagovornik te ideje, rekao je Štern.
Štern je izjavio da je Hrvatska lani dobila oko milijardu kuna od dividende iz Ine, javlja 24 sata .
Sloković je htjela pitati Šterna o njegovoj izjavi jednim novinama, no sudac Turudić to nije dozvolio. Sloković je na to poručila Šternu da je katastrofalno pogriješio davajući izjave za medije prije svjedočenja na sudu, na čemu joj se Štern ispričao.
- Mogli ste se suzdržati i nakon svjedočenja davati izjave kakve hoćete. Sud nema mehanizme da to spriječi, ali to jednostavno nije dobro, poručio je sudac Turudić Šternu.
Govoreći o svom vlastitom odnosu prema MOL-u, Štern je izjavio:
- Prije sam imao vrlo pozitivan odnos prema MOL-u, čak sam kao direktor Ine svojevremeno vodio pregovore o spajanju Ine i MOL-a. Moj odnos prema MOL-u se promijenio kad sam vidio na koji način upravljaju Inom, rekao je Štern, dodavši kako Mađari ne dopuštaju nikakvu raspravu ni razmjenu mišljenja.
----------------------------------------------------------------
12:00 - U nastavku svog svjedočenja u slučaju INA-MOL, Štern je izjavio kako ne zna ništa o odnosu Ive Sanadera i Josipa Petrovića, koji je bio navodni Sanaderov posrednik u mutnim poslovima s MOL-om, navodi 24 sata.
Štern je izjavio da osobno ne poznaje Petrovića, ali da ga je jednom slučajno sreo na ulici te mu je Petrović rekao da ulazi u Inu umjesto Dragičevića. Štern navodi kako ga je to iznenadilo, jer je znao da Petrović nije naftaš.
Nakon USKOK-a, s ispitivanjem Šterna započela je i obrana. Obrana je pitala Šterna je li bio uključen u pregovore oko međudioničarskog ugovora, na što je on odgovorio da nije. Komentirajući prostor koji ugovor ostavlja da se odnosi urede drugačije, Štern je rekao kako se, prema ugovoru, nakon dvije godine može pregovarati o redefiniranju odnosa Uprave i Odbora izvršnih direktora.
Navodi i kako je NO nekoliko puta bio nadglasan od strane Mađara, a da se nekoliko puta odustalo od glasovanja jer je hrvatska strana uvidjela da će biti preglasana, tvrdi Štern, a prenosi 24 sata.
----------------------------------------------------------------
10:30 - MOL smatra da njihov odjel strategije pokriva Inu. Mi se s tim ne slažemo. Smatramo da je Ina samostalna kompanija u kojoj je MOL strateški partner. Ovakav ugovor ne omogućuje Ini da se razvija u samostalnu kompaniju - nastavlja Štern.
Štern smatra da se ugovor iz 2009. pokazao vrlo pametnim potezom za MOL, jer je ostvario pravo na konsolidiranje Inine bilance u okviru svoje, što prema njihovom stavu znači da je Ina sastavni dio MOL-a, javlja 24 sata.
Što se tiče strategije, Štern je rekao kako strategijski plan i poslovni plan više nisu zadržana pitanja pa NO ne glasa. Kaže da su inzistirali da se ne prihvati koncept MOL-a o jednoj rafineriji na dvije lokacije, jer bi u konačnici došlo do toga da Sisak postane samo skladište.
Na pitanje što misli o izdvajanju plinskog biznisa, Štern je odgovorio kako je to jedan spin koji za Inu stvara kratkoročni interes, a za Hrvatsku kao kupca veliki trošak i dugoročnu obavezu. Izjavio je kako se on protivio izdvajanju plinskog poslovanja iz Ine, iako u to vrijeme nije bio u NO.
Štern je rekao da se to zapravo ne može nazvati izdvajanjem, nego trgovinom i da je to bio potpuno pogrešan potez. Hrvatska bi godišnje gubila 1-2 milijarde kuna na razlici između kupljenog plina od Ine i prodaji po subvencioniranim cijenama, dok se cijene na domaćem tržištu ne bi izjednačile s europskima.
USKOK tvrdi da je Sanader, izmjenom međudioničarskog sporazuma 2009. MOL-u za 10 milijuna eura mita prepustio upravljačka prava u Ini iz koje je pritom trebalo izdvojiti nerentabilno plinsko poslovanje.
Da je ta ideja zaživjela država bi, po Šternovim riječima, godišnje gubila milijardu do milijardu i pol kuna, dok se cijene na domaćem tržištu plina za domaćinstva i industriju ne izjednače s europskim.
Naime, prema planu za izdvajanje plinskog poslovanja plin bi se po punim cijenama kupovao na tržištu te po povlaštenima prodavao građanima i industriji.
Opisujući poslovne rezultate, kaže da su u zadnje dvije godine "fantastični". Uspjeh je rezultat ulaganja u sjevernom Jadranu 1998. i 1999. godine, te potpisivanje koncesije za polja u Siriji 1999. godine. Najveći rezultat je ostvaren u Siriji, tvrdi Štern.
- Volio bih se pohvaliti da su dobri prošlogodišnji rezultati zasluga nadzornog odbora, ali nisu. To je rezultat eksploatacije nalazišta plina u sjevernom Jadranu i naftnih bušotina u Siriji. Tamo je uložen veliki novac, ali s razlogom i sada je došlo vrijeme berbe, kazao je Štern.
Ponovio je da poslovni rezultati nisu posljedica upravljanja kompanijom na čije poslovanje hrvatski predstavnici u upravi nadzornom odboru nemaju nikakvog utjecaja.
Određena je stanka do 12:00 sati.
----------------------------------------------------------------
10:15 - Više puta smo tražili uvid u određene segmente djelatnosti Ine, nastavlja Štern. Tražili smo podatke o poslovanju Crosca (Inine tvrtke kćeri) i podatke smo čekali šest mjeseci. Ima još primjera, ali informacije smo dobivali kasno ili su bile nepotpune, prenosi 24 sata.
Šternovo svjedočenje također potvrđuje ono što je prošli tjedan svjedočio Vanđelić - da MOL nije ispunio svoje obveze koje se tiču modernizacije rafinerija, a da ugovor iz 2009. za to ne predviđa nikakve penale. Upravo je to jedan od dijelova međudioničarskog ugovora koji žele izmijeniti.
Nadalje, MOL je bez konzultacija s Inom kupio benzinske postaje Tifon u RH i Tuš u Sloveniji, što nije bio korektan potez strateškog partnera. To je bio pritisak na Vladu RH da im se dokaže kako imaju rezervnu opciju s Tifonom, ako se neće ići s izmjenom međudioničarskog ugovora na korist mađarske strane. Kupnja Tifona došla je neposredno prije te izmjene, svjedoči Štern.
Štern je također opisao kako ne postoji odjel strategije u Ini te da je NO tražio njegovo ponovno osnivanje, no što je odbijeno. Nije odobren niti prijedlog osnivanja komisije, piše 24 sata.
----------------------------------------------------------------
10:00 - Štern je dodatno objasnio da je Odbor izvršnih direktora uveden ugovorom 2009, piše 24 sata .
- Unatoč traženjima da i članovi uprave sudjeluju na sjednicama tog Odbora, izričito nam je rečeno da oni nemaju što tamo raditi.
Štoviše, dva mađarska člana Uprave čak i nisu zaposlenici Ine, već MOL-a, a u Hrvatsku dolaze samo na sastanke, priča Štern.
Akt LODO regulira upravljanje kompanijom i kroz njega se definiraju niži nivoi upravljanja koji onemogućavaju članovima Uprave da na bilo koji način upravljaju kompanijom, kaže Štern i dodaje kako je taj akt izvedenica međudioničarskog ugovora koji nije postojao prije, javlja 24 sata.
Hrvatski članovi Ine ne mogu imenovati ili sudjelovati u imenovanju izvršnih direktora, tvrdi Štern. Predložili su Hrnića koji je niz godina radio u Ini u području tržišta i marketinga, ali su bili preglasani, pojašnjava Štern.
Štern također kaže kako hrvatski članovi Uprave i NO-a nemaju nikakav utjecaj na nabavku nafte.
- Tražili smo uvid u organizaciju nabavke nafte, način isporuke, kako se kupuje..., ali podatke nismo dobili – izjavio je. A onaj tko je odgovoran za poslovanje kompanije mora znati kako se nabavlja nafta, govori Štern.
----------------------------------------------------------------
9:50 - "Međudionički ugovor nadzornom odboru onemogućuje nadziranje rada Ine", kazao je Štern ističući da kompaniju ne vodi ni uprava u kojoj također sjede hrvatski predstavnici.
- Naše je mišljenje da uprava treba voditi kompaniju, tim više što su svi hrvatski predstavnici u njoj specijalisti u svom resoru, rekao je Štern. Pojasnio je da Inom, od kada je MOL preuzeo većinska upravljačka prava, upravlja Odbor izvršnih direktora koji odluke donosi na zatvorenim sjednicama.
Tvrdnju da Inu umjesto uprave i nadzornog vode izvršni direktori i predsjednik uprave koje isključivo postavlja mađarski MOL svjedočeći u ovom postupku ranije su iznijela još trojica hrvatskih predstavnika u tijelima Ine. Potvrdili su i da strateški partner MOL ima znatno veći utjecaj nego vlasnički udio.
Štern tvrdi da je odmah nakon dolaska na čelo nadzornog odbora, gdje ga je u siječnju prošle godine postavila vlada Jadranke Kosor, pokrenuo postupak izmjene spornog međudioničkog ugovora. Postojeći ugovor, kazao je, ostavio je mogućnost revizije, dvije godine nakon sklapanja.
Nakon što su trojica hrvatskih predstavnika u nadzornom odboru inicirala pregovore, mađarski predstavnici su se s tim suglasili i krenulo se u izradu pregovaračke platforme. Osnovana je i komisija u kojoj su s hrvatske strane uz Šterna trebali biti ministri Đuro Popijač, Martina Dalić i Dražen Bošnjaković, no kako su se bližili posljednji parlamentarni izbori pregovori nikada nisu započeli, kazao je Štern.
----------------------------------------------------------------
ZAGREB - Predsjednik nadzornog odbora Ine Davor Štern trebao bi svjedočiti na suđenju bivšem premijeru i predsjedniku HDZ-a Ivi Sanaderu u slučaju Ina - MOL.
Nekoliko hrvatskih predstavnika u upravi i nadzornom odboru Ine posvjedočilo je da nakon izmjena međudioničkog ugovora koji je Sanaderova vlada potpisala s MOL-om Hrvatska nema utjecaja u Ini, odnosno da strateški partner MOL ima znatno veći utjecaj nego vlasnički udio.
Sanaderu se sudi zbog sumnje da je za 10 milijuna eura mita Mađarima prepustio upravljačka prava u Ini, a u objedinjenom ga se postupku tereti i za ratno profiterstvo zbog uzimanja provizije od austrijske Hypo banke.
Umjesto u velikoj dvorani zagrebačkog Županijskog suda, u kojoj se inače vodi postupak, rasprava će se iznimno održati na Općinskom kaznenom sudu u 9,30 sati.