ZAGREB - Vesna Kusin, ravnateljica Klovićevih dvora, razmazila nas je međunarodnim programom: Dora Maar i Picasso, Van Gogh, Mondrian i haaška škola, Marc Chagall, njemački ekspresionisti... Zbog financijske krize nećemo gledati izložbu “Pompeji - život ispod Vezuva” koja je ove godine trebala biti glavni adut Klovićevih dvora. Želja Vesne Kusin je i revitalizacija Gornjeg grada, sada dosta mrtve četvrti, naročito nakon konačne selidbe MSU, u kojemu, osim solidnih restorana, nema sadržaja koji bi privukao ljude tamo.
Koliko je ljudi posjetilo izložbu Vlahe Bukovca u Galeriji Klovićevi dvori?
- Vlaho Bukovac postao je apsolutni rekorder po broju posjetitelja. Mislim pritom na autorsku izložbu jednoga hrvatskog odnosno domaćeg umjetnika. Izložbu “Vlaho Bukovac - hrvatski kozmopolit” vidjelo je u nepuna četiri tjedna gotovo 15 tisuća ljudi. To potvrđuje da su Galerija Klovićevi dvori i Moderna galerija učinile odličan potez odlukom o prezentaciji te izložbe u Zagrebu, nakon njezine haaške premjere, iako to nije bilo predviđeno, što znači ni financirano iz proračuna. Rizik u koji su dvije galerije samostalno ušle, pokazao se uspješnim.
Sljedeći Boris Bućan
Koliko je ekonomska kriza utjecala na vašu galeriju i hoće li se to odraziti na izložbeni program Klovićevih dvora u 2010. godini?
- Kulturi, pa tako i muzejima i galerijama, zbog ekonomske je krize smanjen dotok novca i iz proračuna i od donatora i sponzora. Kulturne institucije ove su godine uvedene i u sustav PDV-a, što je još jedan udar na kulturu, jer je nedostatak novca za programe iz proračuna nadoknađivan sponzorskim sredstvima, na koja se sad plaća PDV, što umanjuje ionako oskudna sredstva dobrotvora koji su s osjećajem društvene odgovornosti pomagali programe u kulturi.
Galerija Klovićevi dvori sve je to direktno osjetila, što se reflektira odgodom teško ugovorene izložbe “Pompeji - život ispod Vezuva”. I sve druge izložbe dotirane su sa znatno manjim sredstvima, troškovi se režu, zapravo žongliramo i trudimo se iz minimuma ponuditi maksimum. Publika to od nas očekuje. A mi je ne želimo razočarati.
Koje ćemo još izložbe moći pogledati u vašoj Galeriji? Koncepcija je da će svake godine biti jedna strana izložba?
- Već idući tjedan otvaramo izložbu Borisa Bućana “Žena na mjesečini”, potom retrospektivu Ivana Faktora, slijedi i Treći biennale ilustracije, a uskoro stižu i ruske ikone.
Nažalost izložba “Pompeji - život ispod Vezuva” odgođena je iz financijskih razloga. No, bit će ove godine još značajnih i atraktivnih izložbi: među ostalime retrospektiva Roberta Auera, izložba “Antički Grci u Hrvatskoj”, umjetnička baština franjevačke Provincije sv. Jeronima (zadarska) i Ekspresionizam u Hrvatskoj, izložbeni projekt koji se nadovezuje na izložbu “Tiha pobuna - najveći majstori njemačkog ekspresionizma”.
Vjerujem da ćemo predstaviti i nacrt za novi pristup hrvatskom modernom kiparstvu. Pred nama je velik posao.
Kako tumačite povećani broj posjeta muzejima, osobito posljednje godine?
- To nije osobitost samo Hrvatske. Povećani posjet muzejima zabilježen je lani i u drugim europskim, vjerojatno i muzejima širom svijeta.
Natkrivanje atrija
Od tamo je i lansirana teza da se u doba krize ljudi od materijalnih okreću duhovnim vrijednostima koje pronalaze pred umjetničkim djelima.
To bi mogao biti jedan od razloga. Kod nas, međutim, možda uz te ima i nekih drugih poticaja. Hrvatska bilježi svojevrstan bum u izgradnji i promociji novih muzeja, a osim toga, publika je senzibilizirana i akcijom Noći muzeja.
Postoji li nešto što niste ostvarili u svojem dosadašnjem mandatu, a željeli biste?
- Želim staklenim pokrovom natkriti atrij Klovićevih dvora i tako dobiti primjereni prostor za otvaranja izložbi na kojima se okuplja i više od tisuću ljudi, ali i za druga kulturna događanja, poput koncerata ili većih stručnih skupova. Galeriji nedostaje takav prostor, a korištenje atrija ovisi o vremenskim prilikama - kiši, snijegu, hladnoći. Moja je želja bilo uređenje jugoistočnog dijela Gradeca, zatvaranjem građevnog poteza na bedemu s ciljem stvaranja multifunkcionalnog kulturnog centra u koji bi bila uključena i dotrajala kuća Gradec, također dio Klovićevih dvora, te uređenje ljetne scene na platou pred južnim ulazom u Galeriju. U tom kontekstu odlično bi bilo spojiti taj kompleks s budućim Muzejom osjeta koji se planira u tunelu što veže Mesničku s Radićevom ulicom i tangira u podzemlju taj nadzemni centar. Tako bi Gornji grad, danas uglavnom mrtav, dobio jak kulturni centar i otvorio vrata koja bi unijela novi život u povijesnu jezgru Zagreba.
