Postoje romani koji opisuju život žena u sredinama koje su nama sasvim daleke. Takav je i njihov život nama, stran i nepoznat . Predstavljamo vam samo neke od knjiga, a vi slobodno u komentarima predložite i druge knjige koje bi naši čitatelji trebali pročitati ukoliko ih zanima ova tematika.
1. "Lolita u Teheranu“ ( Azar Nafisi)
Svakog četvrtka prije podne, u Islamskoj republici Iranu, za nesmiljene diktature ajatolaha Homeinija, hrabra i nadahnuta profesorica Azar Nafisi potajno okuplja sedam svojih najboljih studentica u tajnoj književnoj radionici u kojoj čitaju i proučavaju zabranjene klasike zapadne književnosti. Dok islamski odredi za zaštitu ćudoređa provode racije u Teheranu, fundamentalisti zauzimaju sveučilišta, a slijepi cenzor guši umjetničku slobodu, djevojke u književnoj radionici Azar Nafisi izlažu se opasnosti odbacujući zakonom propisan zar i neutaživom gladi uranjajući u svjetove Jane Austen, Scotta Fitzgeralda, Henryja Jamesa i Vladimira Nabokova.
Nafisina sjajna priča prikazuje fascinantan portret iransko-iračkog rata doživljenog iz Teherana dajući nam rijedak uvid, iznutra, u život žene u revolucionarnom Iranu. Riječ je o knjizi ispunjenoj silnom strašću i poetičnom ljepotom, koja progovara izvanredno originalnim glasom.
2. „Djevojke iz Riyada“ (Rajaa Alsanea)
Roman koji je sablaznio Saudijsku Arabiju, često nazivan saudijskom inačicom Seksa i grada, priča je o četiri mlade djevojke čiji život određuju dva sasvim suprotna utjecaja - tradicionalizam njihove zemlje i odgoja te fenomen globalnih trendova.
Pripovjedačica svaki vikend nastavlja priču u kojoj iznosi otpor i protest prema tiraniji života i društvenih stega u svojoj zemlji.Djevojke iz Riyada s jedne strane žive sasvim običnim, modernim životom - imaju najnovije modele mobilnih telefona, žude za naočalama marke Dior; no, s druge strane nije im dopušteno susretati se s muškarcima ili ići u kino bez pratnje rođaka. Ipak, djevojke na različite načine uspijevaju mimoilaziti zabrane...
3.„Nevjernica„ (Ayan Hirsi Ali)
Autobiografska priča o životu u Somaliji i bijegu u bolji život, kamo također pokušava pobjeći od somalijske tradicije, izazivala je ogromna gnjev muslimanske zajednice i prouzročila jedno ubojstvo. Naime, Ayaan Hirsi Ali je na naslovnice međunarodnih novinana dospjela je nakon što je jedan islamist ubio Thea Van Gogha, a nju označio sljedećom metom zbog svega što je radila u Nizozemskoj, kamo je mnogo Somalijaca dospjelo bježeći od građanskog rata.
Njezin knjiga „ Nevjernica“ je njezin autobiografski roman kojim je željela ispričati drugim muslimanskim ženama kako je promijenila svoj život. Nakon što preživjela je građanski rat u Somaliji te otrpjela osakaćivanje genitalija i brutalno premlaćivanje, pobjegla je od dogovorenog braka i zatražila azil u Nizozemskoj, gdje se borila za prava muslimanki, zagovarajući slobodu govora i edukaciju žena. Zbog toga je navukla na sebe neprijateljstvo reakcionarnih islamista. Danas živi u Americi.
Njezin drugi roman „Život u kavezu„ nije izazvao toliku pažnju javnosti.
4. "Nasljeđe gubitka" (Kiran Desai)
Zanima li vas Indija, ovo je knjiga za vas. Ona vas vodi kroz Indiju kroz priču o sirotoj djevojci Sai, koja živi sa djedom anglofilom u gradu Kalimpong u Himalajama. To je mračna priča o životu u Indiji 80-ih godina prošlog stoljeća, u vrijeme nepalske borbe za samostalnost.
Iako se radnja romana oslanja na nepalsku borbu za samostalnost, u 'Nasljeđu gubitka' prepoznaje se neumitan slijed povijesti koja neprestano ponavlja istu matricu sukoba i mržnji: ne kao logičan slijed uzroka i posljedica, s jasnim motivima i svrhom, već kao slučajan niz katastrofičnih događaja koji izranjaju na pozadini starih sukoba i mržnji.
Za roman 'Nasljeđe gubitka' Kiran Desai dobila je 2006. godine prestižnu nagradu Booker. Prije toga napisala je knjigu "Halabuka u voćnjaku guava".
5. i 6. "Carica Orhideja" i "Posljednja carica" (Anchee Min)
Roman Anchee Min, bogato prožet povijesnim detaljima, baca novo svjetlo na lik carice koju je kineska povijest demonizirala.
Carica Orhideja knjiga je koju ćete pročitati u jednom daju, zgražajući se nad okrutnošću koju su žene na dvoru morale prolaziti kako bi (eventualno) postale careve žene, miljenice ili majke njegovog djeteta. Uzdudljiv prikaz života u zabranjenom gradu prepun je intriga, otkrivanja emocija koje su morale držati za sebe i spletki kojima su se morale služiti kako bi opstale. Odricanje od ljubavi je nešto što se podrazumijevalo samo po sebi.
Posljednja carica nastavak je gore spomenutog romana. To je priča je o Orhidejinoj preobrazbi iz mlade žene u mudru i politički okretnu vladaricu koja je vladala Kinom više od četrdeset godina. Napustivši intimu konkubinine Orhideja se mora suočiti ne samo s pogibeljnim stanjem svoga carstva, nego i s nizom razornih privatnih gubitaka, preuranjenom smrću svoga sina, a potom i posinka. Čeznuvši da odstupi s vlasti, a pritom se neprestano saživljavajući sa svojom ulogom, jedino ona - naklonjena progresistima, ali ipak odana konzervativnom mandžurijskom klanu dinastije - može pomiriti suparničke frakcije u državi.
Pročitajte intervju s autoricom objavljen u Jutarnjem listu.
7. "Carica" (Shan Sa)
Rodila se u bajnoj dinastiji Tang u sedmom stoljeću. Odrasla je na obali rijeke Long gdje je naučila krotiti konje. Ušla je u carski ginecej gdje je živjelo deset tisuća konkubina. Gledala je umorstva, zavjere, izdaje, postala je kineska carica. Proživjela je rat, glad, epidemiju. Uzdigla je kinesku kulturu do vrhunca, okružila se pjesnikinjama, kaligrafima, filozofima. Iz najljepše je palače na svijetu vladala najvećim svjetskim carstvom. Postala je Sveti Car Koji Okreće Zlatni Kotač. Oklevetali su joj ime, iskrivili povijest, izbrisali uspomene: muškarci su se osvetili ženi koja se drznula postati carem i nakon trinaest stoljeća otvara vrata svoga Zabranjenog grada.
8. "Posljednja konkubina" (Lesley Downer)
Smještena u jedno od najburnijih razdoblja japanske povijesti, radnja romana vjerno prati povijesne činjenice koje doznajemo kroz priču mlade konkubine Sachi, liku zasnovanog na istinitoj osobi.
Sachina je priča moćna mješavina pustolovine i duboke romanse. Od bezvremenske ljepote ženske plače u Edu do krvavih bitaka izvan njezinih zidina, Posljednja konkubina epsko je evociranje zemlje usred prevrata i potrage mlade žene za vlastitim identitetom.
Godina je 1861. Odrastajući duboko u brdima Japana, Sachi se oduvijek osjećala drukčijom. Svojom je blijedom kožom i skladnim izgledom odudarala od prijateljica i obitelji. Kad joj je bilo svega jedanaest godina princeza prođe kroz njezino selo i odvede je u žensku palaču u veličanstvenom gradu Edu. Ta palača, prepuna spletki i erotskog nadmetanja, udomljuje tri tisuće žena i samo jednog muškarca - mladoga šoguna. Sachi je odabrana da mu bude konkubina.
9. "Sniježnica i tajna lepeza" (Lisa See)
Roman počinje podrobnim potresnim opisom povezivanja stopala, bolnog i mučnog obreda kroz koji su Ljiljan i njene sestre prošle u dječjoj dobi, pretvarajući se potom u živopisan prikaz obiteljskog i seoskog života u zabačenoj kineskoj pokrajini. Najdojmljiviji je opis komuniciranja žena uz pomoć nu shua, tajnog "ženskog pisma", kojim se dopisuju Ljiljan i njezina srodna duša Sniježnica, a koje u Hunanu ima tradiciju preko 1000 godina.Koristeći se tajnim ženskim nu shu pismom, Ljiljan provodi svoje zadnje godine pišući o sjećanjima na obrede, ceremonije i poduke kroz koje je prolazila kao žena, o svojoj čežnji za ljubavlju i o prijateljstvu koje joj je obilježilo život.
10. "Sjećanja jedne gejše" (Arthur Golden)
Vjerovatno ste gledali istoimeni film, snimljen prema vrlo popularnom romanu Arthura Goldena. Radi se o fikciji u čijem je središtu ljubavna priča, smještena u Kyotu u razdoblju Drugog svjetskog rata.
Roman je priča u prvom licu 70-godišnje bivše gejše Sayuri Nitta, koja živi u New Yorku. Golden nam otkriva kako se dogovara prodaja nevinosti gejše, koliko je važna ceremonija čaja i plesa u kulturi gejši te kakve su se spletke odvijale iza zatvorenih vrata. gejše nisu smjele pomišljati na ljubav, no glavna junakinja ipak uspijeva pronaći svoju sreću.
11. "Geisha of Gion: The Memoir of Mineko Iwasaki" (Mineko Iwasaki)
Knjiga koju je napisala ista osoba koja je inspirirala Arthura Goldena da napiše "Sjećanja jedne gejše", pokazuje nam da je Golden prilično izmijenio ono što mu je ona ispričala, a sve kako bi dobio na atraktivnosti radnje. Mineko Iwasaki otkriva kako se postaje gejša i kako ona može doći do vlastite slobode, bez da ocrni ime svoje obitelji. Osim toga, nudi nam opis interijera okiya (gejšinih kuća), kazališta, plesa, rituala ispijanja čaja i ljepotu kimona
12. "Gejša" (Liza Dalby)
Treća knjiga o gejšama koju svakako preporučujemo za čitanje jest "Gejša" autorice Lize Dalby, koja nažalost još nije izašla u hrvatskom prijevodu.
Sredinom 70-ih gdina prošlog stoljeća, američka studentica atropoligije pridružila se gejšama u Kyotu, te kao gejša Ichigiku učila kako se treba ponašati. Postala je poznata kao prva gejša koja nije bila Japanka, a njezina knjiga je doživjela i filmsku adaptaciju ( American Geisha).
