Ministar financija Zdravko Marić najavio je da priprema zakonsko rješenje kojim bi pomogao u rješavanju problema blokiranih građana. U ovom trenutku, prema podacima Fine, blokirani račun ima 328.997 građana, s ukupnim dugom od 41,4 milijarde kuna. Dug je, usporedbe radi, narastao gotovo do razine trećine hrvatskog proračuna. I - zbog kamata - nesmiljeno raste: u godinu dana broj blokiranih narastao je za 1,4 posto, a njihov dug za čak 12 posto, odnosno za gotovo 4,5 milijardi kuna.
Ministar najavljuje da će provesti predizborno obećanje i blokiranima oprostiti dugove do visine prosječne plaće (oko 5800 kuna), ali samo dugove koje imaju prema državi ili lokalnoj upravi. Takvih je dugova malo, na njih otpada tek nešto više od deset posto ukupnog duga. Većina dužnika u blokadi je zbog dugova bankama i kartičarskim kućama te teleoperaterima. Ministar poručuje da će i tu intervenirati, ali ne otkriva kako, nego najavljuje da će sa zakonskim prijedlogom izaći "uskoro".
Je li rješenje otpis dugova?
Prošla je vlast pokušala s otpisom dugova za dužnike s dugovima manjim od 30.000 kuna, no pokazalo se da to nije lako regulirati: uvjeti su bili dosta strogi te je mjeru koristilo samo 20.000 dužnika.
Kako su problem blokiranih rješavale druge države?
Jedan bivši ministar financija prepričao nam je kako je prije nekoliko godina na sastanku s kolegama iz EU pitao upravo to - kako se nose s blokiranima. S čim, pitali su ga. Pa, s blokiranima. Uslijedio je njegov dugi traktat o čemu se zapravo radi, a ministri iz drugih zemalja u čudu su ga gledali kad im je rekao da je u Hrvatskoj blokiran svaki osmi radno sposobni građanin. Kako Hrvatska uopće funkcionira, pitali su ga. Izgleda da je raširenost ovog problema u Hrvatskoj jedinstvena, zaključio je. Zanimljivo je da se, unatoč tome, tim problemom sustavno ne bavi nitko od hrvatskih znanstvenika.