Europo, rođendan ti je! Dana 25. ožujka 1957., prije šezdeset godina, zemlje osnivačice Europske unije potpisale su Rimske ugovore. Taj datum predstavlja ključnu točku u razvoju najuspješnijeg projekta mira, slobode i blagostanja u povijesti svijeta! To je razlog za veselje.
No, nakon šezdeset godina Europe nalazimo se i na raskrižju. Financijska kriza i postupanje prema izbjegličkim valovima nemilosrdno su razotkrili slabosti projekta europskoga ujedinjenja. Za nekoliko će dana Velika Britanija i službeno objaviti svoj izlazak iz Europske unije. To je poziv na buđenje. Moramo se dogovoriti što nam znači Europa, u kojem smjeru želimo krenuti s našom Europom i što smo spremni uložiti kako bismo to i ostvarili. To je stvarno značenje ove godišnjice Rimskih ugovora.
Projekt europskog ujedinjenja kao rijetko dosad nailazi na gotovo neviđen otpor, i iznutra i izvana, od strane populista koji nude lažna, jednostavna rješenja, od strane autokrata kojima su naše vrijednosti mrske. Svi oni žele unazaditi Europsku uniju ili je čak i uništiti.
Jasno mi je da je put europskog ujedinjenja ispravan i da je jedini. Ne zavaravajmo se: u ovom svijetu koji potresaju krize i u kojem se izvjesnost umnogome izgubila, europske zemlje mogu uspješno braniti svoje interese i vrijednosti samo ako govore jednim glasom. Nijedna zemlja Europe, ni Njemačka, više ne može to činiti sama. Ako smo zajedno, neusporedivo smo veći i snažniji od pukog zbroja svih pojedinačnih država. Za to moramo još jače zbiti redove.
Šezdeseta godišnjica zato mora biti svjetionik nade i poziv da se borimo za Europu. Ne smijemo šutjeti kad se neki klade da će europskom ujedinjenju doći kraj. Boriti se za Europu znači braniti naše zajedničke, europske vrijednosti. Želimo da za budućnost bude spremna ona Europa koja nam je desetljećima osiguravala slobodu i stabilnost. Pravna država i demokracija, uzajamna solidarnost i raznolikost predstavljaju sastavne dijelove europskoga projekta. Za to se moramo zalagati i prema van, ali i iznutra. Boriti se za Europu znači i zalagati se za ono što je ostvareno. Razgradnja naše integracije neće nam donijeti napredak. Zajedno smo prebrodili dužničku krizu. Radimo na tome da svi u eurozoni mogu s optimizmom gledati u budućnost, da se posvuda ostvari novi rast i da se uz više radnih mjesta stvore i nove perspektive. Kako bismo to ostvarili, morat ćemo dodatno produbiti gospodarsku i monetarnu uniju. Ne kako bismo se ogradili, nego zato što smo zajedničkom valutom povezani na najuži mogući način kao nikad prije.
No, moramo ići dalje: stojimo pred povijesnim zadatkom da izgradimo bolju i snažniju Europu. Moramo zajedno ulagati u Europsku uniju i osnažiti najvažniji projekt mira i blagostanja našega doba kako bi bio spreman za budućnost. Prvo, u europskoj vanjskoj i sigurnosnoj politici: vrijeme je da se oprostimo od zamisli da mi u Europi nismo sami odgovorni za svoju sigurnost. Točno je kad se kaže da Europa mora napokon odrasti. Partnerstvo sa SAD-om i NATO-om glavni su stupovi transatlantske zajednice. No, Europska unija mora biti u stanju samostalno riješiti krize i sukobe u svom susjedstvu. Prvi su koraci već napravljeni, drugi moraju slijediti. Drugo, potrebna nam je zaštita vanjskih granica Europske unije koja doista zaslužuje to ime. Granice su unutar Europe uvelike izgubile na značenju. To je sjajno postignuće. No, to su i čvrste vanjske granice.
Usred kriza u susjedstvu i izbjegličkih valova možemo vidjeti koliko je važna učinkovita zaštita naših granica. Kome je stalo do Schengena, tome mora biti dragocjena i zaštita vanjskih granica. Neki su koraci već poduzeti, ali moramo učiniti više. To je europski zadatak koji se tiče svih nas, a ne samo onih koji su najviše pogođeni. Treće, Europa mora poboljšati unutarnju sigurnost. Borba protiv terorizma je zajednički napor. Možemo i moramo postati bolji u tom pogledu, i to boljom suradnjom i većom razmjenom. Ljudi u Europi ne bi se trebali bojati. Svejedno je li riječ o Bruxellesu, Parizu, Berlinu ili nekom drugom mjestu. Sloboda i sigurnost čvrsto su povezane. Četvrto, moramo si puno jače prizvati u svijest da je obećanje o Europi uvijek bilo i obećanje o blagostanju. Zajedničko tržište je većini donijelo blagostanje, i to dugo vremena. No, previše ljudi u Europi ima osjećaj da više ne profitiraju od zajedničke Europe, već da su ostavljeni na cjedilu. To moramo razumjeti i poduzeti protumjere. Boriti se za Europu zato za mene znači i da moramo ojačati zajedničko tržište i ozbiljno shvatiti socijalnu dimenziju europskog projekta. Potrebni su nam novi okvirni uvjeti rasta i blagostanje. U to se ubrajaju europska ulaganja u digitalnu infrastrukturu te obrazovanje i istraživanje. Ne dijelimo se na neto-uplatitelje i neto-primatelje, svi ćemo biti neto-dobitnici Europe ako uspijemo bolje iskoristiti sredstva i ako istovremeno svi budemo spremni pokrenuti reforme potrebne za očuvanje konkurentnosti.
Želimo se držati zajedno kako bi se iz Rima odaslala poruka: Mi, Europljani, krećemo na posao, zauzimamo se za Europu, želimo poboljšati stvari! To će nam poći za rukom ako ne dopustimo da nas vodi strah, ako hrabro i samouvjereno ponovno oživimo europski duh, ako sve povedemo sa sobom i dovedemo u pitanje pokoju nacionalnu osjetljivost. Njemačka je spremna za to.