Europska komisija je u zadnjim jesenskim prognozama koje je objavila u Bruxellesu povećala izglede za Hrvatsku, čije će gospodarstvo ove godine rasti 3,2 posto BDP-a, sljedeće godine 2,8, a 2019. 2,7 posto. To je rast iznad prosjeka EU, ali će i takav rast tek 2019. godine Hrvatsku vratiti po BDP-u na pretkriznu razinu. Međutim, i za ovako dobre prognoze postoje rizici, a oni su vezani uz restrukturiranje Agrokora.
Kakav utjecaj ima situacija u Agrokoru na gospodarska kretanja?
Zasad u Komisiji smatraju da je mogući negativni učinak manji od očekivanog. Ali prognoze su zasnovane na scenariju urednog postupka restrukturiranja. Ne isključuje se ni mogućnost stečaja ili komplikacija ako neki vjerovnici ne prihvate nagodbu. Ako se to i dogodi, utjecaj će svakako biti manji nego što bi bio da je Agrokor išao u stečaj odmah u proljeće. Sada su i neki vjerovnici i dobavljači postali nešto otporniji na dramatične posljedice nego što su bili prije. Zato se i u Europskoj komisiji pomno prate događaji oko Agrokora.
Što je dobro, a što loše za Hrvatsku iz ovih prognoza?
Dobro je što su sada glavni razlozi rasta domaća potražnja i investicije koje nisu rezultat zaduživanja, kako je bilo prije. Loše je što ćemo 2019. godine biti na razini od prije deset godina, što znači da smo praktički tapkali na mjestu dok su nas drugi iz EU prešli po BDP-u (svi osim Bugarske). Dobro je i to što će nezaposlenost i dalje padati, da će za dvije godine biti na razini 7,5 posto (što je prosjek EU za tu godinu).
Ali loše je što se usporava zaposlenost, a problematična je i struktura nezaposlenosti jer je veliki broj njih nezaposliv, njihove kvalifikacije ne odgovaraju zahtjevima tržišta rada, a mnogi su dugotrajno nezaposleni. Nezaposlenost je do sada padala kombinacijom stvaranja radnih mjesta, kao rezultat rasta BDP-a, ali i odlaska u inozemstvo. Kako se to bude usporavalo, tako će se usporiti i pad nezaposlenosti. To sve bi trebalo nastaviti pritisak za rast plaća.