Zahvaljujući Goranu Jerasu, osnivaču Zadruge za etično financiranje i moguće prve Etične banke u Hrvata, brojni su Hrvati tek prošloga tjedna otkrili jednu od “najmračnijih bankarskih tajni”.
Ako ste dosad bili među onima koji vječito grintaju protiv previsokih bankarskih naknada, najbolji savjet vam je da se manite deviznih uplata unutar Hrvatske, s obzirom na to da će ova transakcija, zanimljivo, koštati i vas, ali i onoga kome devize uplaćujete.
Jeras je to prošlog tjedna demonstrirao uplativši pet eura sa svojeg privatnog računa u Erste banci na račun Zadruge za etično financiranje koja ima račun otvoren u Privrednoj banci Zagreb.
Ostao je malo zatečen kad je pregledao ispis transakcije i zamijetio kako su se obje banke namirile iz ove transakcije.
Dok je Jerasu njegova banka za isplatu pet eura na tuđi račun unutar Hrvatske naplatila naknadu od 70 kuna za devizni nalog, još je više začudila Privredna banka Zagreb koja je vlasniku računa na koji se devize uplaćuju naplatila 50 kuna na pet eura priljeva, zbog čega je Zadruga za etično financiranje, s obzirom na to da na računu nije imala novca, ostala u minusu od 1,61 eura.
Riječ je o sustavu takozvanih SEPA transakcija koji je u Hrvatskoj zaživio u lipnju 2016. godine i pretpostavlja jedinstveno područje plaćanja u eurima.
Ideja SEPA-e bila je potaknuti korištenje eura za jačanje prekogranične trgovine i domaćeg tržišta Europske unije, ali se i na ovu, kao i na brojne druge dobronamjerne ideje, na kraju nakačila birokratska i financijska hobotnica otkrivši sasvim legitiman način kako da umjesto jedan, ovaj put siše čak dva izvora.
Tragom Jerasova eksperimenta, na adrese četiri banke poslala sam kratki upit o naknadama pri deviznim transakcijama, a svoje su odgovore dostavili iz Raiffeisena, PBZ-a i Erste banke.
Kako pojašnjavaju iz ove posljednje, koja je u Jerasovu slučaju iznosom od 70 kuna teretila isplatu u eurima, SEPA pravila za prekogranična i nacionalna plaćanja u eurima podrazumijevaju takozvanu SHA, odnosno shared opciju plaćanja koja podrazumijeva podijeljene troškove naknada.
“Ona podrazumijeva da platitelj plaća troškove u svojoj banci, a primatelj, pak, u onoj u kojoj ima otvoren račun. Ako takvu uplatu klijent zaprima u Erste banci, ona će mu naplatiti 9,50 kuna naknade, neovisno o iznosu uplate”, pojasnili su iz Erste banke.
Pritom je važno napomenuti kako uplate na devizne račune rezidenata fizičkih osoba u Hrvatskoj mogu provoditi isključivo vlasnici računa, opunomoćenici ili zakonski zastupnici, a rezidenti fizičke osobe mogu, pak, u devizama prenositi sredstva i prema računima nerezidenata u RH.
Sukladno tim pravilima, Erste banka za nacionalna će plaćanja u eurima platiteljima obračunati i naknadu za nalog - minimalno 85, a maksimalno 300 kuna za papirnate te minimalno 70, a maksimalno 250 kuna za elektroničke naloge.
Otprilike slične tarife imaju i u Raiffeisenu, gdje će za devizni nalog uplatitelju biti obračunata naknada od minimalnih 75 do maksimalnih 300 kuna, a ako fizička osoba devize uplaćuje u korist nekog transakcijskog računa otvorenog u RBA, njegovu vlasniku bit će obračunata naknada od 1 posto uplaćenog iznosa - odnosno minimalno 10, a maksimalno 100 kuna.
I iz PBZ-a su dostavili iznos tarifa kod deviznih transakcija pa će tako izvršitelju devizne transakcije na neki račun unutar Hrvatske bit obračunata naknada od minimalnih 10 do maksimalnih sto kuna, odnosno 0,50 posto uplate, dok će vlasnika računa kojem sjedaju devize teretiti u iznosu od 7,50 kuna.
Kako god okrenuli, naknade frcaju na sve strane, a posebno se spornim u cijeloj priči čini mogućnost da vam banka, zato što vam je netko “na blef” uplatio devize, bez vašeg znanja tereti račun.
Ipak, iz Erste banke poručuju kako u takvim slučajevima postoji mehanizam zaštite.
“S obzirom na slučaj koji je aktualan ovih dana, želimo napomenuti da dosad nismo zaprimili prigovore klijenata kojima se dogodio slučaj više uzastopnih neželjenih uplata. S obzirom na potpuno automatizirani proces plaćanja, koji je uveden implementacijom SEPA-e, klijent uvijek može kontaktirati banku te je obavijestiti da je zaprimio uplatu na devizni račun za koji ne postoji temelj, odnosno adekvatna osnova za plaćanje. U tom slučaju, banka će prema uputi vlasnika računa navedena sredstva vratiti na račun uplatitelja te ujedno stornirati naknadu”, poručuju iz ove banke.
Imate prijedlog za škrticu? Pišite na: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.