WASHINGTON MAIL

Loše procjene Moskve oko Trumpa

U.S. President Donald Trump speaks with Russian President Vladimir Putin during their bilateral meeting at the G20 summit in Hamburg, Germany July 7, 2017. REUTERS/Carlos Barria
Carlos Barria / REUTERS

Moskovsko petljanje u američke predsjedničke izbore nije upalilo i moglo bi voditi mnogo asertivnijoj američkoj politici prema Rusiji. Kako kongresne istrage i istražitelji sve više razotkrivaju ciljeve i metode Kremlja, sve je manje vjerojatno da će administracija Donalda Trumpa davati ikakve velike ustupke Vladimiru Putinu. Originalni plan Rusije bio je potkopati utrku Hillary Clinton za Bijelu kuću i poticati svađe oko izbornog procesa.

Kada je kandidat Trump iznenađujuće pobijedio na izborima u studenome, Moskva je vjerovala da bi joj veze koje je njegovala s republikanskom kampanjom i Trumpovim obiteljskim biznisom mogle donijeti značajne koristi. Međutim, kako se nastavljaju istrage oko ruskog miješanja u izbore, postaje jasnije da se Putin ozbiljno preračunao oko otpornosti američke demokracije te sustava provjera i ravnoteža koje sprečavaju ovisnost o jednoj osobi u Bijeloj kući.

KGB iz sovjetske ere bio bi vjerojatno zgrožen nekompetentnošću Putinovih organizacija-nasljednica koje su smislile strategiju suradnje s Trumpovom izbornom kampanjom koju se sada razotkriva. To je postalo evidentno na već ozloglašenom sastanku u lipnju 2016. godine u New Yorku između voditelja Trumpove kampanje i ruskih posrednika. Sastanak je dogovoren na ideji da Moskva posjeduje negativan materijal o Hillary Clinton koji su željeli podijeliti s Trumpovim predstavnicima.

Uobičajeno pravilo takvih ekspedicija "pecanja", koje su smišljene kako bi uhvatile u klopku potencijalnog kolaboratora, nije upućivanje osoba koje se jednostavno može povezati s izvorom. No, pokazalo se da je ruska odvjetnica koja se susrela s Donaldom Trumpom Juniorom, nakon što je njegov otac osvojio republikansku nominaciju za predsjednika, nekoliko godina zastupala ruske obavještajne službe. Uz to, druga osoba na tajnom sastanku u New Yorku bio je američki državljanin ruskog podrijetla koji je upleten u sheme pranja novca s Putinovim oligarsima.

Vidljivi amaterizam operacije "zarobljavanja Trumpa" podudara se s lakovjernošću lidera Trumpove kampanje. Oni nisu obavijestili FBI da su im pristupili predstavnici neprijateljske strane sile. Pretpostavili su da sam sastanak mogu držati tajnim neograničeno vrijeme. I navodno su nastavili održavati kontakte s ruskim dužnosnicima, unatoč političkoj šteti koja je iz toga mogla proizaći.

Kakvi god bili precizni dogovori koje su napravili Kremlj i Trumpov toranj, cijela afera sad se okreće protiv Moskve. Rusiju se naširoko percipira kao da pokušava potkopati američki demokratski proces te instalirati surogata u Bijeloj kući. Zbog takve percepcije povezane s pritiskom Kongresa, medijskom prisutnošću i visokim razinama neodobravanja javnosti, Trump ne može odavati dojam da popušta Rusiji. U biti, možda će trebati biti oštriji od svog prethodnika Obame.

Suprotno Putinovim kalkulacijama nakon što je Trump ušao u ured, financijske sankcije zbog ruske invazije u Ukrajinu ne samo da neće biti ukinute, nego Kongres pritišće za još oštrije mjere. Republikancima predvođen Kongres odobrit će zakon o proširenju sankcija na ruske dužnosnike i oligarhe te smanjiti Trumpovu mogućnost da ublaži bilo koju kaznu za invaziju na Ukrajinu, subverziju američkih izbora i moskovske kampanje globalnog dezinformiranja.

Nove sankcije ciljat će entitete koji su uključeni u kibernetičke napade te elemente iz moskovskog vojno-obavještajnog sektora i sektora obrane, financija, pomorskog prijevoza, željeznica, metalurgije i energetike. Šanse da Trump uloži veto na takvo zakonodavstvo, na temelju svojih prigovora, male su jer bi ga Kongres mogao odbiti.

Osim održavanja i proširenja sankcija, Trumpove odluke vezane uz nacionalnu sigurnost nisu služile interesima Moskve. Doista, predsjednikov tim za nacionalnu sigurnosti sastoji se od vatrenih atlantista koji su za robusniju NATO-ovu prisutnost uz ruske granice te su posvećeni jačanju američke vojske. I sam Trump se hvalio da Kremlj ne gleda blagonaklono na njegove planove za povećanje vojnog budžeta.

Rusija bi mogla značajno patiti i u borbi oko energetske opskrbe Europe. Trumpova administracija uključena je u diplomatsku ofenzivu protiv ruskog plinovoda Sjeverni tok 2 u baltičkoj regiji te lobira za suzbijanje projekta koji je dizajniran kako bi se povećao moskovski politički utjecaj u Europi. Novo kongresno zakonodavstvo Trumpu bi dalo ovlasti da nameće sankcije svakoj kompaniji koja sudjeluje u razvoju ili upravlja cjevovodom za izvoz energije iz Rusije u Europu.

Istodobno Washington pojačava napore oko opskrbe plina iz škriljevca preko LNG terminala diljem Europe. Veća diverzifikacija i kompeticija neće samo smanjiti cijene, nego mogu potkopati i rusku poziciju na europskim tržištima plina. To će rezultirati daljnjim manjkom prihoda u ruskom budžetu i blještavo razotkriti ekonomske neuspjehe Putinova režima.

Dužnosnici iz Kremlja nadali su se da će Trumpovo predsjedništvo dati zeleno svjetlo širenju ruske sfere utjecaja u Europi i olakšati im potkopavanje i pritiskanje različitih europskih država kako bi popustile. Umjesto toga, svjedoče otpornosti američkog sustava na stranu manipulaciju. A stvari bi mogle postati čak i gore za Putina ako se pokaže da je bilo direktne suradnje između Trumpove kampanje i ruskih obavještajnih službi. Negativna reakcija u Washingtonu protiv Rusije tada bi mogla poprimiti još višu razinu intenziteta.

ELIPSO

Izdvajamo