U tijeku je kampanja da se spriječi sljedeći važan korak u razvoju Europe, uključivanje cijelog Balkanskog poluotoka u EU. Dok Moskva nastoji potopiti projekt europske integracije, Beograd je predložio regionalnu zonu slobodne trgovine i carinsku uniju zapadnog Balkana, što bi mogli iskoristiti protivnici proširenja EU te ga odgoditi ili diskvalificirati od članstva zemlje koje žele ulazak. Prije 20 godina, dok su postkomunističke zemlje srednje Europe radile na pristupanju EU, neki glasovi u zapadnim prijestolnicama promicali su regionalni blok slobodne trgovine, pa čak i odvojenu političku alijansu koja bi u stvari držala nove demokracije na puškometu. Vlade u tim zemljama kalkulirale su da bi regionalna ekonomska integracija mogla ubrzati ekonomski rast, ali da bi također mogla postati preprekom za ulazak u EU. Kao rezultat, Poljaci, Česi i Mađari odbili su biti uhvaćeni u zamku bilo kakvog zamjenskog aranžmana. Čak je Višegradska skupina smatrana kamenom smutnje u ulasku u EU, a ne regionalnom strukturom.
U tom kontekstu su prijedlozi predsjednika Aleksandra Vučića za balkanski blok slobodne trgovine izazvali sumnje u brojnim glavnim gradovima da Srbija nastoji vratiti svoju regionalnu hegemoniju ekonomski integrirajući zemlje koje su nekad činile Jugoslaviju plus Albanija. I stvarno, Vučić je priznao da je integrirana slobodna zona politički projekt, a ne samo ekonomski. Zemlje povezane sa susjedima kroz zajednički legalni ekonomski prostor imaju tendenciju postati ovisne jedna o drugoj u ostvarivanju standarda EU pa najsporija može zadržati najbržu.
Stvaranje novog zajedničkog tržišta u regiji nije potrebno jer su mnoge zemlje bile dijelom Srednjoeuropskog sporazuma o slobodnog trgovini (CEFTA) od 2007. godine. CEFTA je osnovana 1992. godine kako bi pomogla članicama da se pripreme za članstvo u EU, a ne da služi kao zamjena. Svaka zemlja koja se pridružila EU slijedom toga je izašla iz CEFTA-e i nije bila uključena ni u jednu drugu alternativnu regionalnu carinsku uniju. Bilo koja dugoročna ekonomska struktura na jugoistoku Europe ne donosi koristi aspirantima za EU; štoviše, ona pomaže Moskvi u njezinu nastojanju da slomi i demontira Zapad. Vučićev prijedlog za integriran ekonomski prostor proširit će ruski otisak u regiji i povećati njezin politički prodor.
Srbija ima sporazum o slobodnoj trgovini s Rusijom i stvaranje novog regionalnog sporazuma bi naškodilo CEFTA-i te vezalo svaku zemlju zapadnog Balkana preko Srbije u rusku orbitu. Ruska vlada podupire svaku ekonomsku ili političku zamjenu za EU koja bi oslabila europski projekt i omogućila jačanje njezina strateškog utjecaja. U stvari, Moskva vidi EU bitno opasnijom dugoročnom prijetnjom svojim ambicijama nego NATO. EU standardi legaliteta, transparentnosti i konkurentnosti izazov su za ruski mračni i korumpirani poslovni model, dok poticanje političkih i ljudskih prava potkopava ruski autokratski model vlasti. Za Kremlj je lakše manipulirati slabim državama i autoritarnim liderima izvan EU nego surađivati s demokracijama unutar Unije koje održavaju redovite izbore i često mijenjaju vlade.
Brexit, populizam, nacionalizam i drugi problemi koji dovode do podjele unutar EU rado su viđeni u Moskvi jer bi mogli skršiti Uniju i omogućiti za Rusiju prestižne bilateralne sporazume. Kremaljski propagandni kanali neprestano kritiziraju EU zbog sekularizma i liberalizma, zbog navodne propasti multikulturalizma i nekontrolirane imigracije. Posebice iskorištavaju odabir nacionalističkih, ultrakonzervativnih i ksenofobnih skupina kako bi ojačali svoju vijest o dekadenciji Zapada i Rusiji kao navodnom branitelju tradicionalnih vrijednosti.
Kremlj u tom kontekstu gleda na Balkanski poluotok kao najslabiju europsku kariku, gdje se konkurencija s EU može povećati, gdje se može manipulirati konfliktima, pronaći novi potencijalni saveznici i iskoristiti ekonomske prilike u korist Moskve. Kako bi kompenzirala svoje vojne i ekonomske slabosti vis-à-vis Zapada, Moskva raspoređuje širok spektar političkih, financijskih i informacijskih alata kako bi ostvarila svoje strateške ciljeve. Nastojeći diskvalificirati zapadni Balkan i druge zemlje od ulaska u EU, Moskva promovira lokalne nacionalizme, korumpirane političare i oligarhe koji favoriziraju ruske poslovne interese i potiču energetsku ovisnost zemalja. Sabotirajući napredak prema EU, predsjednik Vladimir Putin nastoji sačuvati disfunkcionalne zemlje na prostoru bivše Jugoslavije. To preduhitruje provedbu zakonskih standarda EU i olakšava korupciju nacionalnih lidera.
Zadržavanje zapadnog Balkana izvan EU i raspirivanje lokalnih sporova podriva europsko jedinstvo i vjerodostojnost same EU.
Čak ako iza toga stoje konstruktivni politički i ekonomski motivi, fokus Beograda na regionalnu zonu slobodne trgovine i carinsku uniju zapadnog Balkana nesvjesno ide na ruku Moskve, kao i europskih populista i nacionalista. To daje dodatno streljivo onima koji traže zamjenu za pristup EU čineći da kvalificiranije zemlje, kao što je Crna Gora, postanu ovisne o slabijim susjedima i tako opstruiraju njihov napredak prema europskoj matici.