Europa se i dalje suočava s velikim migracijskim pritiskom, ali je situacija danas u odnosu na prije samo dvije godine ipak neusporedivo bolja.
Komisija se tim problemom bavi od početka. Kad je predsjednik Jean-Claude Juncker stupio na dužnost, uveo je funkciju povjerenika EU za migracije, svjestan da migracije moraju biti prioritet našeg mandata. S ponosom sam prihvatio taj izazov i otad radimo na europskom pristupu suočavanju s migracijama. Ostvarili smo velik napredak i u prošle dvije godine postigli više nego što je bilo moguće u prethodnih dvadeset. Od spašavanja života na moru do uklanjanja temeljnih uzroka migracija, smanjivanja priljeva migranata u suradnji s trećim zemljama, zaštite naših granica uvođenjem europske granične i obalne straže, otvaranja sigurnih i zakonitih putova preseljenja, solidarnosti s najizloženijim državama članicama i susjednim zemljama koje su prihvatile mnoštvo izbjeglica - naš sveobuhvatni pristup već daje konkretne rezultate. Iako postajemo sve složniji oko pristupa migracijskoj krizi, trebamo još poraditi na međusobnom povjerenju i uspostavi ujednačenog i sveobuhvatnog načina iskorištavanja dobrih strana i suočavanja s dugoročnim izazovima koje migracija donosi.
Potpora najizloženijim državama članicama i zaustavljanje migracijskih tokova duž središnje sredozemne rute u vrhu je naših prioriteta. Otkako je u ožujku 2016. dogovorena Izjava EU i Turske, na istočnom je Sredozemlju situacija pod kontrolom. Broj osoba koje ulaze iz Turske u Grčku smanjio se sa 10.000 u jednom danu u listopadu 2015. na prosječno 80 dnevno. Broj pristiglih na grčke otoke iz Turske smanjio se za 98 posto. No, Libija nije Turska i s njom ne možemo sklopiti takvu vrstu sporazuma. Zato svoje djelovanje na središnjem Mediteranu moramo usmjeriti na spašavanje života na moru, poboljšavanje uvjeta u Libiji gdje je to moguće, pomoć migrantima koji se ondje zateknu da se vrate u svoje zemlje te na odvraćanje od nezakonitih i opasnih prelazaka morskih granica. Da bi se to postiglo, ključno je otvaranje sigurnih i zakonitih putova za prave izbjeglice. Unatoč svemu, Europa mora ispuniti humanitarnu obvezu i pomoći onima koji bježe od rata i progona. U srpnju smo od svih država članica zatražili da nam do rujna jave koliko bi izbjeglica bile spremne preseliti iz Libije i susjednih zemalja tijekom sljedeće godine. EU će i dalje podupirati ta nastojanja i za svaku osobu koju država članica preseli mobilizirati 10.000 eura.
Nadam se da će Hrvatska pridonijeti nastojanjima da se zaustave migracijski tokovi duž središnje sredozemne rute. Hrvatska to može učiniti dodjelom više novca uzajamnom fondu EU za Afriku radi suzbijanja temeljnih uzroka migracija, raspoređivanjem osoblja u agencije EU koje djeluju u Italiji i otvaranjem mjesta za zakonito preseljenje pravih izbjeglica izravno iz Libije i susjednih zemalja.
Drugi su ključni problemi i dalje vraćanje i ponovni prihvat migranata. U tom području EU treba iskoristiti svoj utjecaj kako bi osigurao da treće zemlje surađuju u prihvaćanju svojih državljana koji pristižu u EU kao ekonomski migranti. Prema potrebi bismo, npr., mogli iskoristiti svoju viznu politiku kao prednost u odnosima sa zemljama poput Bangladeša kako bismo ubrzali ponovni prihvat migranata koji pristižu u Italiju. Vjerujem da u tim nastojanjima možemo računati na potporu Hrvatske. Inzistirat ćemo i na postizanju uravnoteženog kompromisa o reformi prava EU o azilu. Sa stajališta Komisije taj se kompromis mora temeljiti na solidarnosti svih strana i mora biti u interesu cijele EU. Vjerujem da smo zajedno dorasli izazovu migracija. Štoviše, budemo li surađivali, uvjeren sam da ćemo znati iskoristiti i njihove prednosti. (autor: Dimitris Avramopoulos povjerenik EU za migracije)