WASHINGTON MAIL

Trumpov novi vanjskopolitički žar

U.S. President Donald Trump holds a rally at the Kentucky Exposition Center in Louisville, Kentucky, U.S. March 20, 2017. REUTERS/Jonathan Ernst
Jonathan Ernst / REUTERS

Trump je demonstrirao da neće napustiti američko globalno vodstvo te da SAD i dalje ima i interese i vrijednosti koje će braniti na međunarodnom planu

Raketni napad predsjednika Donalda Trumpa na sirijske zrakoplovne snage poslao je četiri snažne poruke na samom početku njegova predsjednikovanja: diktatorima, saveznicima, Rusiji i zapadnim populistima. Pomogao je također da se skrene pozornost s njegovih domaćih problema, uključujući istrage o navodnim vezama Trumpove političke kampanje i ruskih obavještajnih službi. Iako je napadnuta samo jedna sirijska baza, napad je bio brz i odlučan te tako pokazao diktatorima poput Bašara al-Asada da nova Bijela kuća cijeni snažna djela više nego oštre riječi. Trumpova akcija bila je sušta suprotnost administraciji Baracka Obame koja je upozoravala na posljedice ratnih zločina, ali nije provela ni jednu kaznu te je kao posljedicu izgubila međunarodnu vjerodostojnost. Učinkovita diplomacija uvijek treba podršku elementa prisile i spremnosti da se upotrijebi sila kako bi se uvjerilo oponenta. Pitanje je hoće li biti nastavka ako sirijska vlada opet bombardira civilne mete. Također, neki u američkoj administraciji vrše pritisak za "promjenu režima" u Siriji jer Asad ne želi pregovarati s pobunjenicima kako bi se omogućila politička tranzicija.

Ako se protivi napuštanju vlasti, stvoreni su uvjeti za daljnju konfrontaciju s Washingtonom. Bombardiranje Sirije također šalje jasnu poruku američkim saveznicima, ne samo na Srednjem istoku i u Istočnoj Aziji, nego i u Srednjoj i Istočnoj Europi. Ako je Washington spreman djelotvorno braniti civile u Siriji, tada sigurno neće sjediti prekriženih ruku ako se pojavi prijetnja civilima u bilo kojoj isturenoj članici NATO-a, čak i ako je agresor Rusija. Tijekom Obamine administracije nekoliko je saveznica Amerike bilo zabrinuto jer Washington nije pokazivao sklonost upotrebi sile te se krzmao u primjeni NATO-ova članka 5 o zajedničkoj samoobrani. Na Srednjem istoku činilo se da se Obama povlači i odustaje od svih odgovornosti. Kad je Trump bio izabran, pojačali su se strahovi od slabljenja i povlačenja SAD-a jer je nova Bijela kuća isticala svoj izolacionistički nacionalizam i neintervencionizam. U potpunoj suprotnosti, snažnija Trumpova vanjska politika dobit će podršku među saveznicima, kao i veća spremnost da SAD odgovori na zahtjeve za pomoć.

Trumpova poruka Rusiji je izuzetno precizna. Nekoliko članova Trumpova kabineta izrazilo je svoje zgražanje nad uključenošću Moskve u ratne zločine u Siriji, njezinim zanemarivanjem međunarodnih ugovora o uporabi kemijskog oružja i njezinom suradnjom s kriminalnim režimima koji sustavno ubijaju svoje građane. Treba još samo dodati da je Kremlj također masovno ubijao svoje građane, što je vidljivo u masakrima u Čečeniji nakon što je Vladimir Putin došao na vlast. Istodobno je Bijela kuća predložila Kremlju suradnju na uklanjanju Asada i u gradnji trajnog prekida vatre u Siriji u sklopu mirovnog procesa u Ženevi. Predsjednik Putin vjerojatno neće prihvatiti ovu ponudu jer bi to značilo da se mora lišiti Asada - najvjernijeg saveznika u regiji. Osim toga, ako Moskva ostavi Asada na cjedilu, njezina će se vjerodostojnost na cijelom Srednjem istoku rastopiti te će se predstaviti kao nepouzdan partner koji se povlači pod pritiskom SAD-a i čiji su protuzračni obrambeni sustavi nemoćni protiv američke tehnologije. Washington, pak, ima priliku izgraditi širu koaliciju protiv moskovske avanture u Siriji. Nikki Haley, američka ambasadorica u UN-u, signalizirala je jačanje stava Washingtona prema Rusiji prijeteći još težim sankcijama.

Dodatni je bonus za Trumpa to što njegov tvrd stav prema Moskvi služi za rastjerivanje sumnji da je bio u dosluhu s Kremljem tijekom predsjedničke kampanje. Teza da je Putin pomogao Trumpu da pobijedi na izborima u zamjenu za ukidanje financijskih sankcija Moskvi bila je primarno pitanje u Washingtonu od Trumpove inauguracije. Najbolji rezultat koji bi za predsjednika mogao izaći iz istraga koje vode FBI i Kongres bila bi potvrda da je Rusija nastojala destabilizirati američku demokraciju, ali bez izravne pomoći Trumpu. Bez obzira na ishod istraga, što više Trump izaziva Moskvu, to će manje biti percipiran kao moguća marioneta koju potkupljuje ili ucjenjuje ruska obavještajna služba. Kremlj bi se ipak mogao odlučiti osvetiti zbog ponižavanja Rusije na Srednjem istoku te objaviti niz hakiranih republikanskih e-mailova i drugih materijala iz Trumpove kampanje s ciljem da se ili diskreditira njega osobno ili potvrdi pretpostavka da je djelovao kao agent Kremlja. Moskva bi raširenih ruku dočekala proces opoziva koji bi paralizirao američku administraciju na mnogo mjeseci.

Trump je također poslao snažnu poruku odbijanja populistima i nacionalistima u SAD-u, od kojih su ga mnogi podržavali. Protivno njihovoj neintervencionističkoj mantri, Trump je demonstrirao da neće napustiti američko globalno vodstvo te da Amerika i dalje ima i interese i vrijednosti koje će braniti na međunarodnom planu. Odbacivanje populizma svakako će približiti Trumpa republikanskoj središnjoj struji i omiliti ga mnogim demokratima s centra u međunarodnoj areni.

ELIPSO

Izdvajamo