VELIKA ŠKRTICA

VRHUNAC APSURDA Našli smo jedino mjesto u državi na kojem vam prijete ovrhom kad preplatite račun!

Naša čitateljica je sporni račun GSKG-a platila, ali s pogrešnim pozivom na broj. Bila je u pretplati, ali su joj svejedno poslali opomenu pred ovrhu i priuštili neugodnosti pred susjedima
Ilsutracija, računi
 Neja Markičević / Hanza Media

Malo je stvari koje mogu izbaciti iz takta kao opomena pred ovrhu.

A kad onda još stigne za račun koji ne samo da si podmirio - već i preplatio - e to je vrijeme kad i najmirniji poprimaju crte ličnosti nekih likova iz “Fatalne privlačnosti”.

Tako je otprilike hodnicima zgrade hodala jedna moja susjeda nakon što je od stambenog upravitelja, gradskog GSKG-a, dobila jezikovu juhu jer je za prosinac 2016. godine navodno ostala dužna 215 kuna.

“Molimo da račun podmirite u roku od osam dana, u suprotnom ćemo biti prisiljeni pokrenuti postupak ovrhe”, zurilo je u nju iz službene koverte.

Žena izbezumljena, suprug unezvijeren, sin preplašen, pas danima odbija hranu i vodu.

Gdje baš uzornoj familiji “uvijek-plaćamo-sve-računa-do-dospijeća” i “nikad-u-životu-nismo-nikome-ostali-kune-dužni”?

Zbilja je žena takva, uvjerila se na vlastite oči.

Ma slušajte, plaća čak i televizijsku pretplatu.

“Oni mora da su poludjeli....”, viče na hodniku pa pohita u kuću kako bi se ulogirala na internet bankarstvo.

Dolazi do prosinca pa pregledava račun po račun.

Eno - plaćeno toplinarstvo, podmirena Elektra, riješeni kreditna kartica i životno osiguranje.

Pogledom šara po ekranu sve dok na dnu stranice na ugleda plaćeni račun Zagrebačkom holdingu.

“Eto ga! Podmirenih 500 kuna za troškove pričuve, vode i odvoza smeća...”, radosno poviče, a potom naglo utihne skrenuvši pogled prema rubrici “opis plaćanja”.

Evo gdje je nastala greška - žena je zabunom, misleći da plaća račun za prosinac, dva puta podmirila troškove po uplatnici Zagrebačkog holdinga za siječanj, upisavši pogrešni poziv na broj, ali uplativši i više novaca nego što je trebala.

Umjesto 215 kuna, koliko je iznosila pričuva za prosinac, ona je zapravo dva puta platila siječanjski iznos od 230 kuna, čime je prema GSKG-u bila u preplati, ali su joj svejedno, vidi vraga, poslali opomenu pred ovrhu i priuštili neugodnosti pred susjedima.

Zanimljivo je pritom što je opomena pred ovrhu stigla isključivo iz GSKG-a, ali ne i Gradske čistoće ili Vodoopskrbe i odvodnje koji su očito, primijetivši duplu uplatu, jednostavno “prebili dug” te se poštedjeli besmislenog birokratiziranja.

No, ne i u GSKG-u.

Ova institucija, doznaje moja susjeda u kratkom telefonskom razgovoru, ne poznaje praksu “samoinicijative preknjižbe dugovanja”, što u pravilu znači da GSKG-u u jednom mjesecu zabunom možeš uplatiti i milijun kuna - no ostaneš li dužan stotinjak za mjesec kasnije, stiže opomena pred ovrhu, a uskoro i pražnjenje računa.

“Tako je gospođo. Ako ste na uplatnici upisali poziv na broj za siječanj, onda mi s tim novcem možemo podmiriti isključivo račun za prvi mjesec. Što se nas tiče, možete ga platiti i deset puta, a mi ćemo vam i dalje poslati opomenu pred ovrhu, neovisno o tome koliko ste zapravo u preplati”, pojašnjava joj njena sugovornica te dodaje da preknjižbu mogu napraviti tek kad ona to osobno i zatraži.

Slično iz GSKG-a odgovaraju i na naš službeni upit.

“Kod jedinstvene uplatnice, svaka naknada evidentira se na odvojenim knjigovodstvenim karticama, obzirom da se radi o različitim prihodima, a uplate se knjiže sukladno podacima s uplatnih dokumenata. Originalne uplatnice sadrže poziv na broj koji, između ostaloga, upućuje na koji se mjesec odnosi uplata, a što je potrebno uvažiti prilikom knjiženja”, pojašnjavaju iz GSKG-a, ali pritom ne odgovaraju na pitanje zašto svoje korisnike, osim o mogućnosti ovrhe, ne obavještavaju i o primitku viška novca s kojim ne znaju što im je činiti.

Korisnicima GSKG-a zato odgovor daju iz jednog zagrebačkog javno-bilježničkog ureda iz kojeg mole ostati anonimni, jer se ne smiju reklamirati.

Ukratko, poručuju kako je takva praksa suprotna Zakonu o PDV-u u kojem izričito stoji da je institucija, ukoliko zadrži preplaćeni novac, njime dužna zatvoriti sva otvorena dugovanja od strane korisnika koji je izvršio preplatu.

“Osim toga, Zakon o PDV-u, kad govori o sastavu računa, niti jednom riječju ne spominje “poziv na broj”, što zapravo znači da valjani račun na sebi uopće ne mora sadržavati ovu kategoriju niti je ona bitna za podmirenje obveza”, kaže ovaj zagrebački javni bilježnik.

Možda ga ne poznaju u GSKG-u, ali barem da vi znate zakon sljedeći put kad vam zaprijete - ovrhom.

Imate prijedlog za Veliku škrticu? Pišite na Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. travanj 2024 07:46