Prošlotjedni summit NATO-a potvrdio je opredijeljenost Saveza ne samo da odvrati rusku nasrtljivost, nego i da izgradi djelotvorniju zajedničku obranu. Od ruskog napada na Ukrajinu NATO je oživljavao svoju temeljnu misiju obrane članica od vanjske agresije. Kako se iluzija susretljivog Kremlja raspala, ključno je pitanje kako obuzdati ambicije Moskve i kako ojačati ranjiv istočni bok NATO-a. Središnji trenutak summita u Bruxellesu bio je kratki govor predsjednika Donalda Trumpa koji je u novom stožeru NATO-a izgrdio više saveznika jer ne pridonose dovoljno Savezu. Iako bi netko mogao dovesti u pitanje prikladnost trenutka za prigovore - na svečanosti koja je trebala pokazati jedinstvo NATO-a - njegova kritika ima određenu valjanost. No, nedovoljna je pozornost posvećena ključnom odlomku Trumpova govora u kojem je izjavio da “NATO budućnosti mora podrazumijevati usredotočenost na terorizam i imigracije, prijetnje iz Rusije i one na istočnim i južnim granicama NATO-a”. Dva čimbenika mogla bi omogućiti Trumpu da oživi Savez: njegovo upozorenje o budućnosti NATO-a i njegov odabir snažnog sigurnosnog tima.
Oštrica Trumpove srdžbe bila je usmjerena na one europske vlade koje trajno ne uspijevaju odvojiti dva posto BDP-a za svoju nacionalnu obranu, unatoč zajedničkim zahtjevima NATO-a. Trump traži da američki porezni obveznici ne bi trebali biti primarno odgovorni za obranu bogate Europe. Iako je predsjednik vjerojatno zanemario činjenicu da se sva sredstva za nacionalnu obranu ne troše na Savez, njegova temeljna zamjerka da brojne zapadnoeuropske zemlje zavlače sa svojim doprinosom vojnim misijama ne može se pobiti. Opredijeljenost Bijele kuće da ojača NATO vidljiva je u odabiru Trumpova sigurnosnog tima. Ministar obrane James Mattis odani je zagovornik Saveza te je izjavio da je veza između SAD-a i NATO-a kritična komponenta regionalne i globalne sigurnosti. Mattis i Pentagon razumiju da ruska prijetnja Europi raste i da NATO treba djelovati prema Moskvi s pozicije moći. Potpredsjednik Mike Pence i savjetnik za nacionalnu sigurnost general H. R. McMaster također ne gaje iluzije o tome da je cilj Kremlja razmontirati NATO i reducirati američki utjecaj u Europi. Sada je prilika da se modernizira i ojača NATO uz opredijeljenost rastućeg broja saveznika. Kako bi se taj zadatak izvršio, Trumpov tim trebao bi pokrenuti nekoliko inicijativa.
Usrži učinkovitog NATO-a su dostatni resursi za povećanje sposobnosti. Nedavno najavljeno povećanje američkog obrambenog proračuna dobro je primljeno među saveznicima s prve linije. Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg zaključio je kako je to znak podrške Washingtona europskoj sigurnosti. Nacrt Trumpova proračuna uključuje 4,8 milijardi dolara za Inicijativu europskog ohrabrenja (ERI), fond koji je osnovao Barack Obama kako bi zaštitio istočni bok od ruske agresije. Fond je rastao s inicijalnih milijardu dolara 2015. na 3,4 milijarde u 2016. godini. Trumpov prijedlog dodaje još 1,4 milijarde što će rezultirati brojnim vježbama, nabavom oružja i ulaganjem u infrastrukturu. Također će pomoći osigurati prisutnost rotirajućih američkih snaga duž istočnog boka. Zemlje s prve linije unutar NATO-a nisu bile pogođene Trumpovim zahtjevima za povećavanje izdvajanja za obranu jer su ih ili ispunile ili obećale da će to učiniti u sljedećim proračunima.
One traže dugoročnu predanost nastavku odvraćanja, što žele razviti u učinkovit sustav preventivne obrane. To će tražiti još intenzivniju suradnju Saveza i isprepletenost odvraćanja protiv ruskih konvencionalnih prijetnji, kao i nekonvencionalnu subverziju koja uključuje kibernetičke napade, dezinformacije i podršku političkim radikalima. Na razini konvencionalne vojske, trenutačno raspoređivanje multinacionalnih NATO-ovih bataljuna primarni je signal za odvraćanje ruske intervencije na tri baltičke države i Poljsku. Cilj im je naznačiti da bi svaki vojni potez pokrenuo NATO-ov protunapad širokih razmjera. Izazov za NATO je stvoriti sposobnost, uključujući trupe, transport i infrastrukturu za brzo mobiliziranje pojačanja i snaga koje slijede, demonstrirajući odlučnost za obranu svakog saveznika. Takav je stav nužan za učinkovito odvraćanje.
NATO također mora poboljšati nacionalnu i zajedničku obranu protiv nevojnih napada kao što su kibernetičke sabotaže, poticanje etničkih sukoba, dezinformacijske ofenzive, političko uplitanje i ekonomska subverzija. Dok se svaka država mora sukobiti s nedobrodošlim stranim prodorom te ga razoružati, Savez mora pokazati da je spreman za svaku razinu sukoba, razvijajući napadačke kibernetičke sposobnosti i komponente informacijskog rata, kao i posebne jedinice uvježbane za specijalne operacije na neprijateljskom teritoriju. Izglednost otvaranja alternativnih bojišnica protiv agresivnog protivnika stvorila bi nepredvidivost i moguće destabilizirajuće probleme za Rusiju ako intervenira u nekoj državi članici NATO-a. Ciljana potrošnja i kreativne napadačke opcije zatim bi mogle postati ključne komponente jače zajedničke obrane istočnog boka.