ZAGREB - “Porculanski sjaj socijalizma” naziv je izložbe koja se sutra u 20 sati otvara u Muzeju za umjetnost i obrt i svakako je vrijedna pažnje ljubitelja dobre umjetnosti, ali i onih koji vole povijesne i dokumentarne priče što prate povijest dizajna. Naime, u doba socijalizma i poslijeratne obnove u tvornici Jugokeramike nastaju predmeti finog i tankog porculana. Upravo je tu dvojnost kustosica izložbe Koraljka Vlajo poželjela istaknuti i kroz vizualni identitet izložbe te je uposlila naše izvrsne dizajnerice Doru Bilić i Tinu Muller, koje su oblikovale pozivnice i katalog izložbe.
Konačno priznati
U Hrvatskoj postoji jako malo predmeta industrijskog dizajna. Općenito, ta je grana dizajna malo poznata i kroz povijest.
Tako da je vrijednost izložbe i u rasvjetljavanju skoro pa nepoznate dionice iz povijesti i još je jedan prilog tezi što su postavile i velike izložbe koje su stavile zemlje bivše Jugoslavije u kontekst drugih zemalja iz istočne Europe, poput izložbe “Cold War Modern” u Victoria&Albert muzeja u Londonu. Kustosi londonske izložbe zaključili su da je od zemalja Istočne Europe najviše sloboda bilo upravo u zemljama bivše Jugoslavije, a Tito je bio svjestan važnosti uloge koju može imati dizajn u poslijeratnoj obnovi i obećanju boljeg života.
Izložba prati razdoblje od čak četrdeset godina: od početka tvornice koja se u Zaprešiću poslije rata uzdiže iz pepela, pa sve do devedesetih godina, točnije do 1991., kada Jugokeramika postaje Inker.
Od 400 predmeta, koliko ih je tvornica poklonila ovom muzeju, kustosica je odabrala 160 za ovu izložbu. Neki od njih imaju veliku umjetničku vrijednost koja im do ove izložbe nije priznata, druge dokumentarnu, a neke i jednu i drugu. Predmeti nisu postavljeni u vitrinama, koje bi ih “ubile”, već su postavljeni na posebne postamente.
Četiri dizajnerice
Uz njih je izložena i sva dokumentacija iz vremena koje je kustosica uspjela pronaći: stare fotografije iz tvornice, dokumentacija o izradi pojedinih porculanskih servisa.... Izložba, dakle, nije postavljena kronološki nego po pojedinim temama, a najjače razdoblje u pogledu dizajna bilo je od kraja pedesetih do početka sedamdesetih.
Uz kiparice Stelu Skopal i Blanku Dužanec najviše je predmeta s potpisima četiri dizajnerice: Jelene Antolčić, Anice Kuhta Severin, Dragice Perhač i Marte Šribar. Poslastica ljubitelje dobrog dizajna čeka i u muzejskom dućanu gdje će se moći kupiti replike predmeta s izložbe.
