VLADIN PLAN ZA SPAS

KRPANJE PRORAČUNSKE RUPE Ministar Linić na presici napokon otkrio kako će smanjiti deficit

  • Bruno Konjevic / CROPIX

Objavljeno: 30.01.2014

Mjere su, istaknuo je Linić, kombinacija zahvata i na prihodnoj, i na rashodnoj strani

Naknade za koncesije se povećavaju, štednja osiguranika s beneficiranim radnim stažom prelazi iz drugoga u prvi mirovinski stup, a na svaki dobitak na lotu od najmanje jedne kune država će ubirati porez. Dio je to mjera za smanjenje proračunskog deficita, koje je danas najavio ministar financija Slavko Linić.

Te su mjere, istakao je Linić, usuglašene na jučerašnjem užem kabinetu, na kojem su prihvaćene smjernice za rebalans proračuna, a na temelju kojih će Ministarstvo financija izraditi rebalans ovogodišnjeg proračuna. Njega će Vlada do kraja veljače uputiti na saborske klupe.

Mjere su, istaknuo je Linić, kombinacija zahvata i na prihodnoj, i na rashodnoj strani proračuna. Prihodna strana proračuna u ovoj bi se godini trebala uvećati za 4,7 milijardi kuna, i to primjenom nekoliko mjera. Jedna je oporezivanje dobitaka od igara na sreću, i to svih koji iznose barem jednu kunu, što bi proračunu u ovoj godini trebalo donijeti oko 300 milijuna kuna.

RJEŠENJE ZA DEFICIT Vrh Vlade smislio novi model za rupu u proračunu od 7,5 milijardi

Druga mjera odnosi se na prebacivanje uloga osiguranika s beneficiranim radnim stažom iz drugog u prvi mirovinski stup. To se odnosi ponajprije na vojsku, policiju i vatrogasce, o čemu je Vlada na današnjoj sjednici usvojila i u Sabor uputila amandman na svoj prijedlog Zakona o obveznim mirovinskim fondovima. Slična mogućnost pružit će se i ostalim korisnicima mirovina koji ostvaruju pravo na beneficirani radni staž. Sve u svemu, država bi na taj način u ovoj godini trebala doći do oko 2,8 milijardi kuna, a riješio bi se problem onih kojima, smatra Linić, mjesto nije ni bilo u drugom stupu.

„S obzirom da je zakonima i predviđeno da će mirovine kod beneficiranih biti isplaćivane iz 1. stupa, jer vrlo kratko uplaćuju u 2. stup, svrha njihove štednje ne postoji. To je trajna mjera. Tim propisom iz 2009. je bilo predviđeno da će mirovinski fondovi vratiti predujmove u 1. stup, a mi sad kažemo da ne čekamo datum umirovljena već o činimo trenutno“, objasnio je Linić.

Među Vladinim mjerama za smanjenje proračunskog manjka u ovoj godini su i povećanje koncesijskih naknada, za koje Linić ocjenjuje da su u Hrvatskoj premali u odnosu na one u drugim zemljama. Od većih naknada od koncesija Vlada u ovoj godini očekuje 200 milijuna kuna više.

Važna karika u Vladinoj računici je i povlačenje dijela dobiti iz javnih poduzeća te neiskorištenih sredstava iz raznih državnih institucija i agencija. Povlačenje dobiti iz javnih poduzeća, kaže Linić, ovisit će o investicijskim planovima u svakom od tih poduzeća. Država, u svakom slučaju, na taj način ovogodišnji proračun namjerava popuniti s dodatnih milijardu kuna.

Kada je riječ o rezanju rashoda u 2014., Vlada će za 370 milijuna kuna smanjiti rashode za zaposlene, no ne namjerava smanjivati pojedinačne plaće, nego masu plaća. Ipak, na Vladinom tapetu sada će se naći dodaci na plaće, koji znatno opterećuju proračunsku konstrukciju.

Nastavit će se rezati i materijalni rashodi, i to za 1,31 milijardu kuna, potom subvencije (550 milijuna kuna), troškovi za zdravstvo (600 milijuna kuna) i kapitalni rashodi (455 milijuna), te ostali rashodi (320 milijuna kuna). Cilj države je rashodnu stranu smanjiti za 3,6 milijardi kuna, a deficit svesti na 4,6 posto BDP-a. No, smanjenje državne potrošnje za sobom će povući i slabiju gospodarsku aktivnost, pa država sada očekuje da će stopa rasta gospodarstva u ovoj godini iznositi samo 0,2 posto, kazao je Linić.

Rebalans će zahvatiti i pozicije za 2015. i 2016. godinu. U sljedećoj godini država bi trebala ubrati 3,85 milijardi kuna više nego što sada planira, dok u 2016. računa na 3,95 milijardi kuna veće prihode. No, ključna razlika između 2015. i 2016. leži u tome što će sljedeće godine država još povlačiti novac osiguranika po osnovi beneficiranog radnog staža iz drugog u prvi stup, dok za 2016. Linić najavljuje uvođenje novih poreza. Radi se o porezima na nekretnine, kamate na štednju i kapitalnu dobit. Linić tvrdi da je na užem kabinetu Vlade dobio potporu za uvođenje novih poreza, koje u sljedećih godinu do godinu i pol treba pripremiti.

Svakako najzanimljiviji među njima je porez na nekretnine, kojeg je dosad blokirao HNS, glavni koalicijski partner SDP-a u Kukuriku koaliciji. Linić ističe da tu neće biti značajnijih odstupanja od njegova ranijeg prijedloga oporezivanja nekretnina, te ističe da će se prihodom od tog poreza financirati županijske bolnice. Porez na nekretnine zamijenit će komunalnu naknadu. Linić pritom odbacuje tvrdnje da Hrvatska ima visoko porezno opterećenje, te kaže da nam i u Bruxellesu savjetuju da proširimo područje oporezivanja, a u to svakako ulazi i oporezivanje nekretnina.

„Hrvatska je po poreznom opterećenju u donjem dijelu EU“, poručio je Linić.

Broj preporuka: 33

FACEBOOK KOMENTARI

ARHIVA ČLANAKA

Još iz rubrike

hotrss

Opći uvjeti korištenja | Pravila prenošenja sadržaja | Zaštita privatnosti | Pravila komentiranja | Impressum | Kontakt | Oglašavanje

EPH Digital: Jutarnji list | Slobodna Dalmacija | Gloria | Globus | Sportske Novosti | Autoklub | Dom & dizajn | Dobra hrana | Bestseller | Dodo | Dosi | Gorila | LikeCroatia | Gameland | Dubrovacki Vjesnik

WAZ: Der Westen