Kuće za biznis ili stanovi u centru
Hrvatski državljani iz inozemstva nisu ovih dana donijeli u Hrvatsku samo božićne i novogodišnje darove svojim obiteljima i prijateljima. Donijeli su i svoje planove o tome gdje će živjeti i što će raditi kad se vrate, a telefoni agencija za nekretnine zbog toga su zaposleniji nego inače.
Nije to, doduše, kao prije jer internet sada omogućava pristup ponudi u svako doba i sa svakog mjesta, no odabrane se mete ipak moraju i posjetiti. Jasminka Biliškov iz istoimene agencije koja već 15 godina radi na splitskom području, kaže da su do prije nekoliko godina u ovo doba pred njihovim poslovnicama doslovce bili redovi. Sada redova više nema, ali nije ni zatišje.
- Najviše je naših građana koji rade u Njemačkoj gdje je standard pao pa je i njima sve teže uštedjeti za kupnju nekretnine u Hrvatskoj. Ipak, mnogi se žele vratiti jer računaju da će ovdje moći živjeti jednako dobro kao i u Njemačkoj, ako ne i bolje, uspiju li pokrenuti dobar posao - rekla je Jasminka Biliškov.
U njihovu agenciju dolaze dvije kategorije kupaca. U jednoj su oni koji su vani poduzetnici, i to najčešće ugostitelji, a traže nekretninu koja će im u Hrvatskoj omogućiti nastavak posla. Uglavnom su to zemljišta na kojima bi gradili kuću s restoranom i stanom za obitelj, apartmane za iznajmljivanje ili mini-hotel. Gledaju i takve gotove objekte, a cjenovni raspon investicije je od jedan do 1,5 milijuna eura. Druga kategorija su radnici u inozemstvu, koji žele zemljište do 100.000 eura kako bi na njemu kreditom sagradili kuću i poslovni prostor.
Zajedničko im je da traže nekretnine koje im neće biti samo mjesto za život, nego i izvor prihoda.
Jedna obitelj iz Münchena upravo se vraća u Hrvatsku. Dovršavaju kuću s deset apartmana koje će iznajmljivati tijekom cijele godine jer imaju dovoljno veza i poznanstava da dovedu goste i izvan ljetne gužve. Izračunali su da će od prihoda koje budu ostvarili živjeti bolje nego u Njemačkoj. Uostalom, u Münchenu stan mjesečno plaćaju 2000 eura.
Zagreb i njegova okolica također su na meti solventnih kupaca iz inozemstva. Bogatiji iseljenici traže stanove u strogom centru ili na Šalati, veće od 50 četvornih metara, a cijena im pritom nije bitna. Uglavnom je riječ o onima koji žive u Americi. Traže kvalitetnu zgradu, lijep pogled, visoke stropove i vrhunsku lokaciju, i to u pravilu oko Trga bana Jelačića.
Drugi, pak, pregovaraju oko svakog centa. Boro Vujović iz agencije Opereta ističe da su oni koji žive u Njemačkoj, posebno ako im je bračni drug Nijemac ili Njemica, najteži pregovarači koji se čude kako je to kvadrat stana u Zagrebu skuplji nego u Berlinu.
- Kupac iz Pariza traži kuću sjeverno od Ilice, ali su mu cijene previsoke. Kupci iz Njemačke traže prostor za restoran na dobroj lokaciji jer se žele vratiti i ovdje nastaviti posao. No, nema slobodnih prostora za tu namjenu, premda cijena nije u pitanju - objasnio je Vujović.
U kvartovima poput Remeta, Bijenika i Gračana mnogo iseljenika traži stanove jer su im cijene prihvatljive, a sviđa im se izdvojenost iz najstrožeg centra i okolna priroda. Traže trosobni ili četverosobni stan za udoban život cijele obitelji, koji nije skuplji od 200.000 eura. Neki kupuju te stanove za djecu koja dolaze studirati u Zagreb, a bit će i njima baza kada dolaze na odmor. Drugi će ih, pak, iznajmljivati dok se ne vrate. Stanove na tim lokacijama dosad su kupovali jer je to bio i dobro uložen novac budući da su cijene nekretnina rasle. No, i nadalje se očekuje rast cijena na najekskluzivnijim lokacijama, što iseljenici s više novca žele iskoristiti.
Siromašniji iseljenici, pak, kupuju dvosobne i trosobne stanove u prigradskim naseljima kao što su Klara, Blato i Odra. Njima je to investicija koja će im donositi novac jer planiraju stan iznajmljivati dok su u inozemstvu, a kad se vrate, živjet će u njemu ili ga prodati i graditi negdje kuću.
- Neki traže kuće u rezidencijalnim četvrtima i važna im je veličina zemljišta jer ako kupuju kuću, hoće intimu. To je na zagrebačkim bregovima problem jer je malo takvih nekretnina - napomenuo je Vujović.
Traženi su i kuće i zemljišta na periferiji Zagreba, primjerice u Sesvetama, Velikoj Gorici i Zaprešiću, i to uglavnom za iznos do 50.000 eura, pa se kupuje ono što se za taj novac može dobiti.
Branka Stipić
Nije to, doduše, kao prije jer internet sada omogućava pristup ponudi u svako doba i sa svakog mjesta, no odabrane se mete ipak moraju i posjetiti. Jasminka Biliškov iz istoimene agencije koja već 15 godina radi na splitskom području, kaže da su do prije nekoliko godina u ovo doba pred njihovim poslovnicama doslovce bili redovi. Sada redova više nema, ali nije ni zatišje.
- Najviše je naših građana koji rade u Njemačkoj gdje je standard pao pa je i njima sve teže uštedjeti za kupnju nekretnine u Hrvatskoj. Ipak, mnogi se žele vratiti jer računaju da će ovdje moći živjeti jednako dobro kao i u Njemačkoj, ako ne i bolje, uspiju li pokrenuti dobar posao - rekla je Jasminka Biliškov.
U njihovu agenciju dolaze dvije kategorije kupaca. U jednoj su oni koji su vani poduzetnici, i to najčešće ugostitelji, a traže nekretninu koja će im u Hrvatskoj omogućiti nastavak posla. Uglavnom su to zemljišta na kojima bi gradili kuću s restoranom i stanom za obitelj, apartmane za iznajmljivanje ili mini-hotel. Gledaju i takve gotove objekte, a cjenovni raspon investicije je od jedan do 1,5 milijuna eura. Druga kategorija su radnici u inozemstvu, koji žele zemljište do 100.000 eura kako bi na njemu kreditom sagradili kuću i poslovni prostor.
Zajedničko im je da traže nekretnine koje im neće biti samo mjesto za život, nego i izvor prihoda.
Jedna obitelj iz Münchena upravo se vraća u Hrvatsku. Dovršavaju kuću s deset apartmana koje će iznajmljivati tijekom cijele godine jer imaju dovoljno veza i poznanstava da dovedu goste i izvan ljetne gužve. Izračunali su da će od prihoda koje budu ostvarili živjeti bolje nego u Njemačkoj. Uostalom, u Münchenu stan mjesečno plaćaju 2000 eura.
Zagreb i njegova okolica također su na meti solventnih kupaca iz inozemstva. Bogatiji iseljenici traže stanove u strogom centru ili na Šalati, veće od 50 četvornih metara, a cijena im pritom nije bitna. Uglavnom je riječ o onima koji žive u Americi. Traže kvalitetnu zgradu, lijep pogled, visoke stropove i vrhunsku lokaciju, i to u pravilu oko Trga bana Jelačića.
Drugi, pak, pregovaraju oko svakog centa. Boro Vujović iz agencije Opereta ističe da su oni koji žive u Njemačkoj, posebno ako im je bračni drug Nijemac ili Njemica, najteži pregovarači koji se čude kako je to kvadrat stana u Zagrebu skuplji nego u Berlinu.
- Kupac iz Pariza traži kuću sjeverno od Ilice, ali su mu cijene previsoke. Kupci iz Njemačke traže prostor za restoran na dobroj lokaciji jer se žele vratiti i ovdje nastaviti posao. No, nema slobodnih prostora za tu namjenu, premda cijena nije u pitanju - objasnio je Vujović.
U kvartovima poput Remeta, Bijenika i Gračana mnogo iseljenika traži stanove jer su im cijene prihvatljive, a sviđa im se izdvojenost iz najstrožeg centra i okolna priroda. Traže trosobni ili četverosobni stan za udoban život cijele obitelji, koji nije skuplji od 200.000 eura. Neki kupuju te stanove za djecu koja dolaze studirati u Zagreb, a bit će i njima baza kada dolaze na odmor. Drugi će ih, pak, iznajmljivati dok se ne vrate. Stanove na tim lokacijama dosad su kupovali jer je to bio i dobro uložen novac budući da su cijene nekretnina rasle. No, i nadalje se očekuje rast cijena na najekskluzivnijim lokacijama, što iseljenici s više novca žele iskoristiti.
Siromašniji iseljenici, pak, kupuju dvosobne i trosobne stanove u prigradskim naseljima kao što su Klara, Blato i Odra. Njima je to investicija koja će im donositi novac jer planiraju stan iznajmljivati dok su u inozemstvu, a kad se vrate, živjet će u njemu ili ga prodati i graditi negdje kuću.
- Neki traže kuće u rezidencijalnim četvrtima i važna im je veličina zemljišta jer ako kupuju kuću, hoće intimu. To je na zagrebačkim bregovima problem jer je malo takvih nekretnina - napomenuo je Vujović.
Traženi su i kuće i zemljišta na periferiji Zagreba, primjerice u Sesvetama, Velikoj Gorici i Zaprešiću, i to uglavnom za iznos do 50.000 eura, pa se kupuje ono što se za taj novac može dobiti.
|
Poplava portala: Kako se snaći na web-u?
Hrvatski web preplavljen je novim portalima za kupnju i prodaju nekretnina. Koji su najposjećeniji, što nude i kako se snaći na njima, te koliko će ih opstati? |
|
Splitsko tržište: Stambena karta
Glavni grad Dalmacije jedan je od rijetkih gdje su cijene polovnih stanova veće nego novih jer se malo gradi. Koliko košta stanovanje u elitnim, a koliko u običnim zonama? |
STAN NA ŠALATI Luksuzni dvosobni stan od 52 kvadrata na prvom katu zgrade u centru Zagreba, preuređen 2004.; 156.000 eura |
|
DRVENA VIKENDICA Nova vikendica u alpskom stilu u Mariji Bistrici ima 70 kvadrata, veliko zemljište i odličan pogled; 35.000 eura |
|
KUĆA S APARTMANIMA Kuća od 680 kvadrata na Čiovu ima 9 apartmana i stan za vlasnike te veliku okućnicu; 1,200.000 eura |
|
KUĆA U ŠESTINAMA Nova kuća od 450 kvadrata na parceli od 820 kvadrata u zagrebačkoj podsljemenskoj zoni; 1,260.000 eura |
|
GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE Parcela od 5800 kvadrata je u Pušći kod Zaprešića, na brijegu s prekrasnim pogledom; 52.000 eura |
|
KUĆA S APARTMANIMA Kuća od 400 kvadrata na Čiovu ima sedam apartmana, obiteljski stan i garažu; 890.000 eura |
|
|
Prodaju u Osijeku, kupuju na moru
U Slavoniji, pričaju tamošnji agenti za nekretnine, nema zainteresiranih za kupnju nekretnina. - Prije se interes ljudi iz inozemstva najviše osjetio u vrijeme blagdana, ali od lani više nije tako - rekao je Marijan Matijević iz agencije Ljubek. Ne zna je li tome razlog činjenica da se nekretnine slabije prodaju ili je pao interes za Slavoniju. U agenciji Olga kažu da vlasnici nekretnina u Osijeku, koji rade negdje u inozemstvu, prodaju te svoje nekretnine i traže druge na atraktivnijem području, prije svega na moru. V. Tomić |
Branka Stipić
Broj preporuka: 0
