IN MEMORIAM

ODLAZAK OCA RAKETA KOJI JE IZMIJENIO LICE ZAGREBA U 83. godini preminuo je arhitekt Berislav Šerbetić

AUTOR:
    • Korana Sutlić

  • OBJAVLJENO:
  • 17.08.2017. u 11:17

  • Davor Pongračić / Cropix

     

    Umro je ugledni arhitekt Berislav Šerbetić, koautor poznatih zagrebačkih nebodera Raketa na Vrbiku. S arhitektima Vjenceslavom Richterom te Ljubom Ivetom i Olgom Korenik, Šerbetić je bio koautor zgrada koje se često naziva i Richterovim neboderima, po najpoznatijem arhitektu u tom timu. Međutim, njegove kolege svjedoče da je upravo utjecaj Berislava Šerbetića na Raketama bio presudan, pa ga se može nazvati i pravim “ocem” Raketa.

    Berislav Šerbetić rođen je 2. lipnja 1935. u Busovači. Nakon Mostara i Sarajeva od 1942. godine živi u Zagrebu gdje je završio osnovnu i srednju školu. Svoju je mladenačku naklonost prema likovnoj umjetnosti i crtački talent usmjerio prema arhitekturi kojoj je posvetio svoj život.

    Veći upliv

    Na Tehničkom fakultetu u Zagrebu je 1959. diplomirao arhitekturu u klasi Alfreda Albinija. Već 1960. zaposlio se u arhitektonskom birou Centar 51 koji je do 1965. vodio arhitekt Kazimir Ostrogović na čijim projektima se formira u samostalnog projektanta te već u drugoj polovici 60-ih preuzima zahtjevne projektantske zadatke. Nakon Ostrogovića arhitekt Richter je bio šef biroa Centar 51. Prvotni projekt Raketa je nakon potresa u Skoplju 1963. modificiran kako bi zgrade izdržale potencijalni potres na svom području.

    Davor Pongračić / CROPIX

    Zgrade na Zelenom trgu, Rakete

     

    - Upliv arhitekta Berislava Šerbetića u Raketama možda je bio i veći od Richterovog. Richter je bio od onih direktora koji se ne miješaju u posao drugih i pustio je da ljudi izraze svoje, davao je puno slobode suradnicima tako i Šerbetiću - kazao je Nebojša Weiner, 83- godišnji zagrebački arhitekt, koji je nekoć radio u tom birou.

    Gradnja nebodera završena je 1968. Najviša od tri zgrade Raketa koje su povezane platformom visoka je 68 metara i ima 20 katova.

    Visoke 68 metara

    Sva tri nebodera trebali su biti iste visine, ali je tadašnja Televizija Zagreb podnijela žalbu da jedan od nebodera, onaj bočno prema središtu grada, presijeca put tv i radio-odašiljačima, pa su oba vanjska nebodera sagrađena nešto niže visine. Neboder prema središtu grada ima 16 katova, a onaj prema Trešnjevci 19. Stilski Rakete pripadaju brutalizmu za koji je karakteristično reduciranje na iskrenost materijala, monumentalnost, robusnost.

    Dragan Matić / CROPIX

    Zgrada HRT-a na Prisavlju

     

    Arhitekt Berislav Šerbetić bio je dobitnik nagrade za životno djelo Udruženja hrvatskih arhitekta, nagrade Viktor Kovačić, za 2016.

    Šezdesetih godina radio je na međunarodnom projektu “Južni Jadran” u organizaciji UN-a prilikom kojeg je otišao u New York gdje je radio na projektima turističkog kompleksa Babin kuk u Dubrovniku, čiji je koautor.

    Godine 1972. pobijedio je na natječaju za spomen-dom boraca NOR-a i omladine u Kumrovcu čijom realizacijom 1974. dobiva brojna priznanja i nagrade. Spomen-dom u Kumrovcu, ustvari višenamjenski edukacijsko-kongresno-kulturni centar, primjer, je kako kaže teoretičar arhitekture Maroje Mrduljaš, “kritičkog regionalizma”.  Od 1978. Šerbetić je djelovao u Zavodu za arhitekturu Arhitektonskoga fakulteta u Zagrebu.

    Boris Kovačev / CROPIX

    Spomen dom, Kumrovec

     

    Trg bana Jelačića

    Osamdesetih je nastavio nizati iznimna djela koja su obilježila vrijeme svog nastanka: “Kompleks spomenika na Petrovoj gori koji radi s kiparom Bakićem dokazuje njegovu spremnost i umijeće da arhitektonskim pristupom interpretira kiparsku formu, da se suvereno odnosi prema drugom, kiparskom mediju, nadograđujući i upotpunjavajući njegovu vrijednost”, stoji među ostalim u obrazloženju nagrade UHA-e.

    S arhitektom Brankom Silađinom i Mihajlom Kranjcom radio je projekt uređenja Trga bana Jelačića, tadašnjeg Trga Republike u Zagrebu, kojim je formiran centar glavnog grada sukladan europskoj metropoli. Šerbetić je projektirao i Radioteleviziju Zagreb koja je svojom upečatljivom pojavnošću obilježila središnji potez Prisavlja. S kolegama Marijanom Hržićem i Ivanom Pitešom bio je koautor poslovno-sportskog kompleksa Cibone koji je jedan od simbola Zagreba. Sudjelovao na projektu obnovu Medvedgrada 1994.

    Davor Pongračić / CROPIX

    Cibonin toranj

     

    “Njegova druželjubivost i otvorenost prema ljudima rezultirala je brojnim autorskim suradnjama koje su obilježile njegovu karijeru. Kreativnu energiju kojom je nadilazio najrazličitije projektantske zadatke gotovo da je nesebično poklanjao, a svojom nezaobilaznom vedrinom zračio je među kolegama”, pisala je UHA.

    Sprovod će se održati u ponedjeljak u 11.20 sati na krematoriju.

    Izdvajamo