Arhitekt arhitekture moderne koji je Zagreb značajno obilježio svojim djelima, Slavko Löwy, najpoznatiji kao autor prvog nebodera u Zagrebu, deveterokatnice u Masarykovoj ulici 22, na čijem je vrhu imao arhitektonski biro, rođen je u Koprivnici.
Upravo je u njegovu rodnom gradu, povodom 20. godišnjice smrti, ovih dana otvorena izložba “Arhitekt Slavko Löwy (Koprivnica, 1904. - Zagreb, 1996.) i Koprivnica/Donacija Maje Levan Löwy” u Muzeju grada Koprivnice.
Prvi neboder u Zagrebu
U bogati zagrebački opus ubrajaju se, među ostalima, zgrada Schlenger, Boškovićeva 7b, Kuća Wiener Bankverein, Bulićeva 4, zgrada Draškovićeva 13, zgrada Radovan, Savska 8, Majstorska radionica Vanje Radauša, Zmajevac 8, i Majstorska radionica Antuna Augustinčića, Jabukovac 10, Kuća Steiner, Grškovićeva 25. i studentski domovi “Cvjetno naselje”, “Ante Starčević”, “Stjepan Radić”. Donekle je manje poznat njegov rad i život u Koprivnici.
Studij u Dresdenu
Slavko Löwy rođen je 1904. godine u građanskoj obitelji Jelke i Davida Löwyja. Završio je koprivničku Gimnaziju. Potom polazi Visoku tehničku školu u Beču i Arhitektonski odjel Kr. tehničke škole u Zagrebu. Diplomirao je u Dresdenu na Arhitektonskoj školi u klasi profesora Martina Düflera, 1930. godine.
Slavko Löwy
- Za vrijeme studija 1924-30. bio je vrlo aktivan u rodnom gradu u Društvu Akademičar, organizirao je rad gradske knjižnice, pisao brojne članke o glazbi, povijesti, urbanizmu Koprivnice u lokalnom koprivničkom tisku, a 1930. godine, nakon povratka u Koprivnicu sa studija, pokreće i Podravske novine s Društvom Akademičar - nabraja Dražen Ernečić, autor izložbe.
Izložba prvi put donosi uvid u više Löwyjevih članaka koji su do sada neobjavljeni i koji pokazuju sve životne interese mladog kozmopolitski obrazovanog intelektualca i spiritus movensa kulturne zbilje u međuratnoj Koprivnici. Jedan od njegovih angažmana u rodnom gradu bila je obnova sinagoge, u Svilarskoj ulici 10, čije je pročelje ogolio, “očistio” od ukrasa. Na izložbi se predstavlja i jedno otkriće, a to je datum otvorenja koprivničke sinagoge poslije Löwyjeve modernističke obnove koju je financirala isključivo koprivnička jaka židovska zajednica. Otvorenje je bilo 24. rujna 1930. godine u 11 sati.
Iste godine Löwy odlazi u Zagreb, zapošljava se u arhitektonskom atelijeru Ignjata Fischera, ali već iduće godine postaje ovlašteni arhitekt i osniva vlastiti biro “Löwy”. Radi svoju prvu samostalno izvedenu kuću u Petrićevoj ulici 7.
Otac Slavka Löwyja, David, imao je u obiteljskoj kući na Jelačićevom trgu u Koprivnici dućan staklom i porculanom, bio je gradski vijećnik i uvaženi član koprivničke židovske Chevre kadiše. Koprivnica je, kako kaže Dražen Ernečić, grad ishodišta holokausta za vrijeme NDH, grad u kojem je otvoren prvi koncentracijski logor Danica i službeno stradala prva žrtva holokausta u Hrvatskoj. David Löwy stradao je u koncentracijskom logoru. Njegov sin Slavko gotovo je čitav rat proveo u Zagrebu skrivajući se i uz česte dojave da hitno mora promijeniti adresu. O tome razdoblju života nije rado govorio. Općenito je, kako nam je ispričala Darja Radović-Mahečić, povjesničarka umjetnosti, koja je s njime razgovarala kad je imao 90 godina, bio skroman i nije sebe smatrao važnom osobom o kojoj treba pisati.
Zgrada bez namjene
- Glavni cilj izložbe je ukazati na stanje sinagoge u Koprivnici budući da se posljednjih 20 godina “razmišlja” što i kako s revitalizacijom. Negdašnja koprivnička sinagoga danas je bez namjene i konačnog programa korištenja. Želja je ubrzati njenu obnovu - kaže Dražen Ernečić.
Projektom obnove predviđa se višenamjenska dvorana, i to kroz muzeološku koncepciju koja bi potkrijepila primarno memorijsko-muzejski karakter objekta s mogućnosti bogoslužja u izvanrednim prilikama, predstavljanja knjiga, koncerte ozbiljne glazbe, izložbe…
Sinagoga u Koprivnici
Po arhitektonskom vokabularu koprivnička se sinagoga, iako u skromnijem mjerilu i izričaju, kako nam objašnjava Zlatko Karač, prodekan za znanost na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu, jasno referira na nešto raniju zagrebačku sinagogu Franje Kleina, koja je pak nastala kao izvedenica znamenite bečke sinagoge u Tempelgasse arh. Ludwiga von Förstera.
- Modernističku purifikaciju sinagoge u Koprivnici izveo je Löwy, koji je s pročelja uklonio dekorativnu plastiku i ornamente konfekcijske kvalitete, a oblikovno je pročistio i interijer u kojemu je zadržao stare klupe. Na taj način ovaj je objekt dobio još jedan autorski relevantan sloj i za svoje vrijeme avangardan arhitektonski izričaj - objašnjava Zlatko Karač.
Sinagoga u Koprivnici
Tijekom II. svjetskog rata u devastiranoj sinagogi je bilo skladište zaplijenjene židovske imovine, potom ustaški zatvor, a poslije rata objekt je služio neprimjerenim gospodarskim funkcijama, dok je zadnje desetljeće bez namjene.
Sinagoga u Koprivnici danas je napuštena građevina koja čeka svoju revitalizaciju
I dok sinagoga u Koprivnici čeka odlučnu inicijativu za obnovu, zahvaljujući gradu Koprivnici kreće obnova židovskog groblja. U planu je i obnova obiteljske grobnice Löwy u periodu 2017./18 čiji je autor. S. Löwy u Koprivnici potpisuje i nekoliko djela spomeničke baštine na Židovskom groblju - spomenik poginulim Židovima u I. i II. svjetskom ratu, grobljanski zid, a u gradu Dom šumskog gospodarstva “Crna Gora” i projekt obiteljske kuće “Švarc”.
Osobni predmeti
Izložba je realizirana sredstvima Ministarstva kulture, Židovske općine Koprivnica i Državnog arhiva u Varaždinu. Donacija iz obiteljske ostavštine od njegove unuke Maje Levan Löwy obuhvaća njegove osobne predmete - pisaći stroj Olympia, fotoaparat Praktika IV F, naočale, t-ravnala (rajšine)…, fotografije iz obiteljskog albuma koje se odnose na Koprivnicu, obiteljsku dokumentaciju iz Drugog svjetskog rata i slično.