UMJETNOST ZA KOJU NISMO ZNALI

11 NOVIH OTKRIĆA Znanost i tehnologija omogućili su nam u 2016. nov pogled na povijest umjetnosti

    AUTOR:
    • Patricia Kiš

  • OBJAVLJENO:
  • 05.01.2017. u 12:15

Znanost i tehnološki napredak omogućili su nova otkrića u umjetnosti te, kao posljedicu, nov pogled na povijest umjetnosti. Bilo da je riječ o novim atribucijama, slučajnim pronalascima na slobodnom tržištu ili dugo izgubljenim slikama koje su se sakrivale iza dvostrukih platana, više je otkrića graničilo sa senzacijom. Za slikarstvo je važno i da je u lipnju pronađena najplavija boja na svijetu. Bazira se na temelju otkrića kemičara Masa Subramaniana i njegova tima sa Sveučilišta Oregon. Riječ je o pigmentu YinMn koji je pronađen posve slučajno (šteta da nije živ Yves Klein, mag plave boje). Deset najvažnijih popisao je Artnet, mi smo još dodali i Da Vincija. Sve u svemu, bila je ovo godina nekih vrlo važnih otkrića za povijest umjetnosti.

Ernst Ludwig Kirchner, “Scena iz kafića”,

1926.

Inventarnr.: 2163
Objektbez.: Gemälde Künstler: Kirchner, Ernst Ludwig
Titel: o.T. -Verso
 

Konzervatori muzeja Stadel u Frankurtu otkrili su prethodno nepoznatu sliku Ernsta Ludwiga Kirchnera, slično kao i u slučaju Magrittea, ispod jednog drugog platna iz 1927. godine, “Saonice u snijegu”. Novopronađena slika “Scena u kafiću” nastala je godinu dana ranije, 1926., no bila je sakrivena ispod ove slike, pa se može pretpostaviti da je umjetnik vjerovao da to nije njegov najbolji rad, iako stručnjaci za ovog autora sada tvrde drukčije.

Hieronymus Bosch, Iskušenje svetog Antuna,

1500.

 

Nizozemski slikar Hieronymus Bosch živio je 56 godina, između 1450. i 1516. Koliko je poznato, stvarao je vrlo rijetko, pa je za života naslikao dvadesetak slika, no mahom je riječ o golemim, impresivnim platnima, a najpoznatije je svakako “Vrt užitka”. Kako je prošle godine obilježeno 500 godina od Boschove smrti, Institut koji se bavi njegovim djelima istražio je 40-ak slika za koje je postojala mogućnost da su njegove. Kod jedne se pokazalo da je trag bio dobar. Slika “Iskušenje svetog Antuna”, koja datira u prijelaz iz 15. u 16. stoljeće, pronađena je u Muzeju Nelson-Atkins, u Kanzasu, gdje je ležala zaboravljena preko osamdeset godina. Stručnjaci kažu da je vrijednost slike gotovo nemoguće procijeniti.

Leonardo da Vinci, Sveti Sebastijan,

1482.-1485.

 

Pariška aukcijska kuća identificirala je prethodno nepoznati crtež Leonarda da Vincija. Riječ je o crtežu svetog Sebastijana, koju je posjedovao doktor u mirovini koji ju je neuokvirenu i naizgled neuglednu ponudio francuskoj aukcijskoj kući Tajan. Autentičnost je potvrdio direktor za slike starih majstora Thaddée Prate. Tražio je i potvrde svojih kolega, poduprla ga je među mnogima i Carmen C. Bambach, stručnjakinja za talijanske i španjolske crteže u njujorškom muzeju Metropolitan. Slika je nastala između 1482. i 1485. i procijenjena je na 15,8 milijuna dolara. Zadnji put je Da Vincijev rad otkriven 2000. godine, kada je Sotheby’s stavio studiju Herkula na aukciju.

 

Caravaggio, Judita ubija Holoferma

 

Slika “Judita ubija Holoferma” pronađena na tavanu jedne francuske obitelji, i navodno je tamo bila još od napoleonskih ratova. Jedan od onih koji je potvrdio da je sliku potpisao barokni slikar Michelangelo Merisi da Caravaggio jest francuski stručnjak za slikarstvo Eric Turquin. Prva verzija ove teme koju je naslikao Caravaggio nalazi se u Rimu u Nacionalnoj galeriji u Palazzo Barberini, no druga, koju je umjetnik naslikao u Napulju, izgubila se još u 17. stoljeću, pa se pretpostavlja da je to novopronađena slika. Međutim, treba reći i da vrlo velik broj stručnjaka sumnja da je ovo Caravaggiovo djelo.

Renesansne skulpture Muzeja Bode, različite datacije

 

Čak 59 renesansnih skulptura koje su nestale iz berlinskog Muzeja Bode neposredno nakon Drugog svjetskog rata, pronađene su u spremištu moskovskog nacionalnog muzeja Puškin. Naime, nakon vatre koja je 1945. godine izbila u berlinskom muzeju koji se tada zvao Kaiser Friedrich, u kojoj se pretpostavlja da je izgorio Caravaggiov “Sveti Matej”, sovjetske su trupe dio umjetnina prenijele u Moskvu gdje im se gubi svaki trag. Umjetnine su odnesene i kao dio reparacije nakon rata. Još 2005. njemački i ruski muzeji postigli su dogovor da će nastojati utvrditi što se dogodilo s ovim umjetninama. Neville Rowley, kustos talijanske renesanse u Muzeju Bode, rekao je kako se većina ovih izložaka ne može pokazati u javnosti zbog oštećenja, no dodao je i da će nakon restauracije sve biti izložene. Među autorima koji potpisuju skulpture su Donatello, Luca della Robbija, Nicola i Giovanni Pisano...

 

Paul Gauguin, Ljetno cvijeće u vazi,

1885.

 

Prizor mrtve prirode s potpisom Paula Gauguina pronašla je jedna aukcijska kuća u Connecticutu, u domu nekadašnjeg trgovca antikvitetima s Manhattana, koji nije znao da je djelo koje drži u stanu Gauguinovo. Autentičnost je potvrdio Wildenstein Institut koji je smješten u Parizu, a djelo je identificirano kao “Ljetno cvijeće u vazi” iz 1885. Rad se nalazi i u katalogu Gauguinovih radova. Procijenjen je na oko milijun dolara.

 

Jacob Jordaens, Meleagar i Atalanta,

između 1619. i 1622.

 

U 18. stoljeću sliku “Meleagar i Atalanta”, nastalu prema likovima iz grčke mitologije, odbacili su kao kopiju, a ne autentičan rad flamanskog majstora Jacoba Jordaensa i tako se vjerovalo stoljećima. Nalazila se u skladištu Swansea muzeja u Walesu, dok Bendor Grosvenor, britanski povjesničar umjetnosti, široj javnosti poznatiji po BBC-evoj gledanoj emisiji “Fake or Fortune”, nije dokazao kako je riječ upravo o Jordaensu. Stručnjaci s londonskog Instituta Courtauld po analizi su potvrdili teoriju da je nastala negdje između 1619. i 1622., sada je procijenjena na 3, 8 milijuna dolara. Verzija ovog motiva istog autora nalazi se u Muzeju Prado u Madridu.

 

Albrecht Dürer, Bogorodica koju kruni anđeo,

1520.

 

Grafika njemačkog umjetnika Albrechta Dürera slučajno je ljetos pronađena na sajmu antikviteta u francuskom gradiću Sarrebourgu. Kupac je, nakon što je stigao kući, primijetio biljeg njemačke Staatsgalerie iz Stuttgarta, pa je o postojanju grafike i biljega obavijestio muzej i vratio sliku. Vjeruje se da je bila izgubljena preko 70 godina te da je nestala 1945., neposredno nakon Drugog svjetskog rata. Stručnjaci je smještaju u 1520. godinu.

 

René Magritte, jedan od dijelova slike Začarana poza,

1927.

 

U rujnu su kustosi u britanskom Muzeju Norwich Castle pronašli dio legendarnog rada Renéa Magrittea, “Pose Enchantée”, “Začarana poza” iz 1927. ispod nadrealističke slike “Ljudski uvjeti”. Iz zasad još nepoznatih razloga umjetnik je prerezao platno na četiri dijela i preko njega naslikao druge slike. U katalogu Magritteovih djela do sada se vodila kao nepoznat rad.

 

Jedan od prvih egipatskih glavnih gradova,

5316. godina pr. Kr.

 

U studenom su arheolozi pronašli drevni egipatski grad, koji datira u 5316. godinu prije Krista, koji je ranije bio posve nepoznat. Tim arheologa iz Egipta zasad ne može dati detaljnije informacije, no rade na daljnjem istraživanju. Poznato je da su pronašli oruđe od željeza i petnaest velikih grobnica.

Iz drugih medija