Autori projekta novoga putničkog terminala zračne luke "Franjo Tuđman" arhitekti i akademici Velimir Neidhardt i Branko Kincl upoznali su u ponedjeljak navečer, uoči svečanog otvaranja terminala, brojne okupljene u palači Hrvatske akademije znanosti (HAZU) s potankostima njihova projekta koji će, uvjereni su, na pravi način svjedočiti o hrvatskoj kulturnoj i tehnološkoj razini razvijenosti.
Predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić ponosan je zbog priređene svečanosti na kojoj ugledni autori i akademici Neidhardt i Kincl govore o projektu suvremene reprezentativna zračne luke "Franjo Tuđman" koji su ostvarili u suradnji s konstruktorom pokojnim prof. dr. Jurom Radićem, a uz koju je otvorio i prigodnu izložbu.
Izniman primjer doprinosa HAZU Hrvatskoj
Akademik Kusić ustvrdio je kako je zračna luka "Franjo Tuđman" izniman primjer doprinosa HAZU-a našoj domovini Hrvatskoj i njezinu kulturnom i civilizacijskom identitetu. Rekao je kako svečanost promovira i novu Akademijinu seriju manifestacija pod naslovom "HAZU za Hrvatsku" koja će selektivno predstaviti najeminentnije napore i kapitalna dostignuća HAZU koja obogaćuju povijest duhovnoga i materijalnog razvitka Hrvatske.
Zvonko Kusić
"Sve to bilo bi uzalud da prije 25 godina nije bilo hrvatskih branitelja koji su bili spremni žrtvovati i vlastiti život, a danas se to nastavlja radom. Hrvatska se danas gradi i čuva radom kojim ostvarujemo najviše dosege i u umjetnosti i u gospodarstvu, što na najbolji način simbolizira ova zračna luka", rekao je Kusić. Istaknuo je kako posebno značenje ima i ime novoga terminala jer Franjo Tuđman simbolizira našu borbu za slobodu i samostalnost.
Fascinantan pogled na grad, moći će se vidjeti i katedrala
Akademik Velimir Neidhardt podsjetio je da je na međunarodni natječaj 2008. bila pozvana svjetska arhitektonska elita od deset ekipa, a deset domaćih timova moralo je proći kroz kvalifikacije.
Velimir Niedhardt
Ocijenio je kako je novi putnički terminal zračne luke "Franjo Tuđman" najveći uspjeh hrvatske arhitekture u posljednjih stotinu godina moderne, odnosno od 1918. Ukazao je i na sinergiju zračne luke i njezine okoline što je, uvjeren je, jamstvo da ona postane ključno žarište djelotvornosti metropolskoga prostora Zagreba, Hrvatske i srednjoeuropskoga prostora.
Neidhardt je napomenuo kako je cilj procesa projektiranja bio usredotočen i na to da se putnicima osiguraju ugodna i nezaboravna iskustva doživljaja suvremene arhitektonike javnih funkcija, kao i panoramske vizure Zagreba i Medvednice.
"Iz nove zračne luke moći će se vidjeti i zagrebačka katedrala. Takav posebni odnos vizualne povezanosti grada i njegove zračne luke jedinstven je i nije ostvaren niti u jednoj značajnijoj europskoj zračnoj luci, pa i šire“, istaknuo je akademik Neidhardt.
Sretan spoj iskustva i mladosti
Velimir Niedhardt (prvi s lijeva) i Branko Kincl (treći s lijeva)
Akademik Kincl rekao je da je na projektu radio dobro uigran i stručno osposobljen tim - jedan arhitektonski koji je vodio s kolegom Neidhardtom, a drugi tim konstruktora koje je vodio profesor Jure Radić. Ocijenio je kako je ostvarenje projekta sretan spoj iskustva i mladosti koja poznaje tehnike i metode kojima se uopće moglo ostvariti ovakvo arhitektonsko djelo, a koje su danas potuno 'naslonjene' na kompjutorske tehnologije.
Supruga pokojnog Jure Radića
Uz napomenu kako se malo govorilo o projektu nakon pobjede na natječaju, Kincl je kratko podsjetio na neke ocjene iz izvještaja ocjenjivačkoga suda koji je istaknuo da je to "izvanredna arhitektura s detaljno elaboriranom tehnologijom" te da "projekt ima vrlo snažan koncept s potencijalom da postane terminal svjetske klase po arhitektonskim, funkcionalnim i tehnološkim karakteristikama i koji bi mogao postati vrata Hrvatske prezentirajući ju kao naciju najviše kulturne i tehnološke razine razvijenosti".
Branko Roglić
Rektor Sveučilišta u Zagrebu Damir Boras
Krešimir Kučko, predsjednik uprave Croatia Airlinesa
Kako je rekao Kincl, "mislim da nismo mogli zamisliti ljepši početak za naš projektantski rad koji je trajao tri godine na razradi projekta, a prije toga još dvije godine na natječajnim projektima i projektima racionalizacije". Ustvrdio je da arhitektonski ideju krase originalnost i organičnost što su temeljni postulati projekta.
Iznio je i neke podatke iz 'osobne iskaznice' zračne luke "Franjo Tuđman" koja ima 65 tisuća četvornih metara površine, projektirana je za pet milijuna putnika godišnje s mogućnošću budućeg širenja do osam milijuna putnika. U novu zgradu ugrađeno je 35.000 prostornih metara betona, a 40.000 prostornih metara u vanjske radove, kao i pet tisuća tona armature. Čelična konstrukcija teška je dvije tisuće. Zgrada ima četiri etaže i osam avionskih mostova za ukrcaj putnika, dva za domaće i šest za međunarodne letove, 30 check-in šaltera, 23 šaltera za kontrolu putovnica, a oko zgrade je i 1100 parkirnih mjesta.
Novi terminal zračne luke "Franjo Tuđman" bit će svečano otvoren u utorak navečer.
