Charlie Hedbo je biblija modernog doba. To je, u našem svijetu, platforma od koje sve kreće, simbol slobode govora, kulturnog dosega zapadne civilizacije - kaže hrvatska strip-autorica i ilustratorica Ivana Armanini. Ona je, naime, pokrenula časopis za autorski strip Komikaze , koji je u novom broju pohvalio francuski satirički list. Charlie Hedbo postao je šire svjetski poznat, nažalost, zbog tragičnog događaja, kad su islamski ekstremisti nakon objavljene karikature proroka Muhameda ubili jednog od urednika i sjajne karikaturiste, među kojima su bili Jean Cabut Cabu, Georges Wolinski i Bernard Verlhac Tignous. Naklada časopisa s pedesetak tisuća porasla je na oko dva milijuna prodanih primjeraka.
Život na više adresa
U Charlie Hebdou ovako pišu: “Bernharda Xilko samo je jedan od strip-autora iz petnaest zemalja objavljenih u hrvatskom fanzinu Komikaze. Riječ je o jednom od grafički najbogatijih fanzina posljednjih godina - uživajte”.
Prikaz fanzina Komikaze u listu Charlie Hebdo
Bernharda Xilko je pseudonim pod kojima djeluje autor Bruno Tolić. Zajedno s Goranom Zmaićem objavljuje na blogu Krekhaus. Crno-bijele crteže objavljene u Charlie Hebdou najbolje je opisati kao erotski nabijene noćne more.
Tolić, koji je iz Hrvatske, trenutačno živi u Beogradu, odnosno radi na dvije adrese, kao animator i ilustrator u reklamnoj industriji. Na više adresa živi i Armanini, koju smo zatekli u Ljubljani. U pohvaljenom stripu riječ je o snažnoj erotskoj subverzivnosti, dok je Charlie Hebdo danas svjetski poznat po političkoj subverzivnosti. Koju vrstu tema objavljuju u Komikazama objašnjava Ivana Armanini: "Naše je pravilo apsolutna sloboda govora. Imamo i jaku liniju politički angažiranog stripa, koja se provlači kroz trinaest godina izlaženja".
Autori iz 40 zemalja
"Do sada smo objavili 4500 tabli stripova i crteža 230 autora iz četrdeset zemalja. Web izdanje www.komikaze.hr izlazi svaka četiri mjeseca, a na kraju se najbolja izdanja mogu pronaći u knjizi", kaže Armanini. Treba ovdje spomenuti i kako su kroz godine objavljivali niz stripova angažiranog realizma Nine Bunjevac, koja je u posljednje vrijeme privukla pažnju šire međunarodne publike na svoj rad, pa je njezin strip “Zemlja otaca”, koji govori o obitelji razorenoj nacionalizmom, šesti na listi bestselera New York Timesa.
Od poznatijih autora u Komikazama se mogu pronaći i radovi Igora Hofbauera te Dunje Janković, ali i slikara mlađe generacije kao što su Ivana Pipal, Miron Milić...
Nižu uspjehe. Sajam stripa u Portlandu Komikaze je najavio “kao histeričan i pomaknut likovni projekt koji izaziva ovisnost”. Komikaze su, nadalje, upravo bile nominirane za BD Alternative, najvažniju europsku nagradu posvećenu nezavisnom stripu. Međutim, prošle je godine časopisu Ministarstvo kulture ukinulo sredstva, pa je pohvaljeno izdanje izašlo zahvaljujući podršci Grada Zagreba od 21.000 kuna.
Ivana Armanini potvrdit će da se o Charlie Hebdou sada mnogo više piše nego prije pa posredno i o Komikazama, međutim, nadodaje: “Charlie Hebdo je i prije nesretne slave bio cijenjen list. Kultura stripa i satire ogromna je u Francuskoj. To je njihov glavni izvozni proizvod, kao što su to sir i vino. Svako selo, valjda, ima svoj festival stripa”.
Naslovnica s lubanjom
Kada je prije trinaest godina pokrenula Komikaze, glavni joj je motiv bilo upravo obrnuta situacija kod nas, nedodatak razumijevanja za scenu, naročito nakon pomora strip-izdavaštva 90-ih. Projekt je započeo 2002. “Situacija je bila takva da nismo, gdje imali objavljivati svoje stripove, prvo smo krenuli na internet, a zatim u izdavački pothvat. Cilj je Komikaza povezati strip-aktiviste balkanske regije i šire, te uz afirmirana imena dati priliku i mlađima”, kaže.
Crno-bijelo-crvenu naslovnicu novog broja Komikaza, koji hvali Chalie Hebdo, radila je Ivana Armanini, s mrtvačkom lubanjom pod kacigom; to je lik Zombi Proletera, nastao za webzin “za politiku i kulturu proletarijata”.