Kip sv. Kristofora, za koji se pretpostavlja da je djelo Majstora Radovana, stigao je u Zagreb gdje će ovaj tjedan biti predstavljen javnosti i struci. Majstor Radovan, kome se pripisuje djelo, bio je vrhunski kipar i arhitekt koji je živio u Dalmaciji u 13. stoljeću, najistaknutija ličnost hrvatskoga srednjovjekovnog kiparstva.
Nakon što se taj kip našao na aukciji u jednoj galeriji u Parizu najbolju ponudu za njega dao je Vlado Mužar, liječnik iz Züricha i vlasnik galerije Art salon Zagreb, koji ga je želio vratiti u Hrvatsku. No, kip sv. Kristofora želio je kupiti još jedan Hrvat, kipar Nikica Kačić Miošić, Trogiranin koji živi u SAD-u. Iako se čuo s prodavateljima, nije uspio dobiti vezu s aukcijskom kućom u trenutku licitacije.
- Spomenik smo kupili i vratili u Hrvatsku potaknuti i člancima o mogućem kipu Majstora Radovana koji se pojavio kod jedne obitelji, objavljenim u Jutarnjem listu i Slobodnoj Dalmaciji - kaže nam dr. Vlado Mužar u čijoj će se galeriji Art salon Zagreb u Ilici u četvrtak predstaviti kip - reljef.
Vlado Mužar
Privatna zbirka
Naime, prije godinu dana pisali smo da se reljef, za koji je moguće da je djelo Majstora Radovana i koji vjerojatno predstavlja sv. Kristofora, pojavio u Italiji u jednoj privatnoj zbirci. Vlasnica reljefa kontaktirala je prije toga Muzej grada Trogira, grada u kojem je Radovan ostavio veliki trag, i povjesničara umjetnosti Ivu Babića, poslavši im pismo. Ivo Babić, koji je vodeći ekspert za Radovanov portal, tada nam je ispričao kako im je stiglo pismo Elisabette Marucci iz Pesara. Pisala je da je reljef u vlasništvu njene obitelji stoljećima te je zatražila njihovo stručno mišljenje o tom djelu. U pismu je napisana i povijest reljefa. “Donio ga je iz Dalmacije u Pesaro jedan moj predak koji je posjećivao Dalmaciju sa svojim ratnim drugom, jednim Malatestom. Tijekom posljednjih 250-230 godina reljef je bio uzidan u niši naše gospodarske kuće”, pisala je Elisabetta Marucci. Svetac je, ispričala je ona, cijelo proteklo vrijeme bio predmet štovanja ribara iz Pesara, koji su ga i znali nosili u procesiji. “Prema obiteljskoj tradiciji, radi se o liku sv. Kristofora, djelu velikog Radovana”, zaključuje ona.
Vlasnica reljefa tada se javila u Muzej, tražeći od njih potvrdu da se radi o Radovanovu djelu jer je namjeravala to djelo prodati u nekoj od svjetskih aukcijskih kuća. Ivo Babić, koji je prvo pomno proučio fotografije, došao je do zaključka da je vjerojatno doista riječ o Radovanovu djelu. Postojale su tada i nade da će se u sve uključiti hrvatsko Ministarstvo kulture kao zainteresirana strana. Nažalost, kod nadležnih ustanova nije bilo odjeka, a ni volje da se reljef otkupi.
Potom se spomenik visok 90 centimetara i težak oko 500 kilograma pojavio na aukciji u Parizu, a između nekoliko kupaca, dva najzainteresiranija bila su dva u svijetu uspješna Hrvata, od kojih je jedan kupio djelo.
- Izložit ćemo ga javnosti i struci na razmatranje, da svatko tko želi iznese svoje mišljenje jer kad je neko djelo iz tako davnog razdoblja, bez potpisa, ne može se sa sigurnošću reći ‘to je to’ - kaže Vlado Mužar.
Ivo Babić u međuvremenu je pogledao djelo i smatra da je visoke kvalitete te i dalje vjeruje da je riječ o Radovanovu radu. Petrografska analiza kamena, koju je Mužar dao napraviti na PMF-u, pokazala je da je riječ o mramoru. Međutim, mramora visoke kvalitete baš i nema na području Hrvatske. No, moguće je da je kip napravljen od nekog starijeg, primjerice jonskog stupa. Tome u prilog ide to što se sad pokazalo da je kip napravljen na kamenu koji je već prije za nešto služio.
Crkvene freske
Prema predaji, sv. Kristofor orijaške veličine prenio je preko vode malog Isusa, a štovan je osobito među putnicima koji se upućuju na pogibeljna putovanja. U Dalmaciji je bio prikazan na fresci na Peristilu u Splitu, njegov lik bio je naslikan i na fresci u crkvi Sv. Ivana Krstitelja na kojoj je, postoji mišljenje, radio Majstor Radovan. Preko mora, nasuprot gradu, na otoku Čiovu, u srednjovjekovnoj crkvi, na mjestu postojeće crkve Sv. Jakova, stajala je crkva posvećena Sv. Kristoforu. Reljef koji je sad u Zagrebu blizak je, smatra Ivo Babić, reljefima na središnjem portalu crkve Sv. Marka u Veneciji, onima na luku, s prikazima pojedinih zanata, a koje je vjerojatno radio Majstor Radovan.
- Radi se o veoma kvalitetnom djelu iz 13. stoljeća. Predstavljanjem ove vrijedne umjetnine javnosti stručnjacima se pruža šansa da dokažu da se zaista radi o djelu Majstora Radovana - smatra Ivo Babić.
O autorstvu će vjerojatno biti polemike jer neki stručnjaci smatraju da bi djelo moglo pripadati kiparu i arhitektu Andriji Alešiju, koji je u 15. st. radio na šibenskoj katedrali.
- Kip neće biti ponuđen na aukciji u našoj galeriji, nego je nama bilo važno vratiti ga u Hrvatsku - istaknuo je Vlado Mužar koji ne želi otkriti cijenu koju je za njega platio.
- Novac nije bio zanemariv, jedan žešći iznos.... - samo je odgovorio.