STJEPAN ŠANDRK

KAKAV JE TRAG DIGITALNA (R)EVOLUCIJA OSTAVILA U GALERIJAMA I MUZEJIMA 'Slike neće nestati. Bit će predmeti u sferi luksuza'

AUTOR:
    • Tena Šarčević

  • OBJAVLJENO:
  • 02.10.2017. u 15:21

  • Goran Mehkek / CROPIX

    Stjepan Šandrk

     

     

    Razvoj tehnologije i njezino prodiranje u sve sfere života promijenili su način na koji percipiramo svijet, a time i umjetnost. Sve su učestalije rasprave o tome kakav je digitalna (r)evolucija ostavila trag na atmosferu u galerijama i muzejima; umjetnici su se okrenuli novim, moderniziranim formama izražavanja, a publika je u mogućnosti da se bez previše potrebnih predispozicija od pasivnog promatrača pretvori u revnog kreatora sadržaja.

    Upravo je takva, nova realnost odnosa prema umjetnosti bila jedna od centralnih tema izložbe “Sinteza tradicije i modernosti” umjetnika Stjepana Šandrka i Danielea Fortune, koja je u petak otvorena u Laubi, kući za ljude i umjetnost.

    Goran Mehkek / CROPIX
     

    Hiperrealizam

    Šandrk je još uvijek mladi, ali već itekako afirmirani slikar, koji je ovom prilikom izložio djela iz ciklusa nazvanog “Spektakli”, čije je ime inspirirano knjigom Guya Deborda “Društvo spektakla”, s kojom i tematski ima dosta toga zajedničkoga; i knjiga i njegovi radovi zasnivaju se na tezi da su ljudi svijet oko sebe počeli doživljavati posredstvom tehnologije. Svojim je radovima već više puta privukao značajniju pažnju kritičara i šire javnosti. Uspio je to najprije fotorealističnim slikama na kojima su se nalazile poznate svjetske zvijezde poput Rihanne ili Monice Belluci, a potom i ciklusom “Ivana”, nastalom prema fotografijama na kojima je bila manekenka Ivana Ergić.

    Hiperrealistično slikarstvo nastalo prema fotografskom predlošku uskoro je postalo jedna od najizraženijih karakteristika njegova rada - ciklus u kojem je slikao djela drugih umjetnika uz koje stoje promatrači, mahom njegovi kolege iz struke, ali i slučajno odabrane osobe, poput vatrogasca zaposlenoga u HDLU, donio mu je širu prepoznatljivost. Posebno se tu istaknula slika “Martina promatra sliku Lovre Artukovića ‘Potpisivanje deklaracije o pripajanju zapadne Hercegovine i Popova polja Republici Hrvatskoj’.

    Tko je popio pivo?”, koju je uz još nekoliko radova moguće vidjeti i na ovoj izložbi, iako se tematski nešto razlikuju od najnovijih djela. Šandrk na svojim slikama daje ogled društva koje stvarnost doživljava posredstvom novih medija, a i sam se u velikoj mjeri oslanja na intertekstualnost baziranu na digitalnoj transformaciji - likove koje slika i sam pronalazi na fotografijama s interneta. Tome je tako, objašnjava, zato što je htio otići korak dalje od slikanja ljudi koje osobno poznaje. Tema mu je postala nedovoljno zahtjevna i izazovna, pa je slikanje dnevničkih fotografija zamijenio kompleksnijim oblicima.

    Goran Mehkek / CROPIX
     

    “Ideja ovog novog ciklusa više nije iskazati osobni stav prema umjetnosti, nego ukazati na transformacije koje su se dogodile u svijetu kulture uopće. Promijenio se način na koji doživljavamo kulturu, muzeji su se iz tihih, svetih skladišta remek-djela transformirali u mjesta spektakla. Usred izložbenih prostora nalaze se shopovi, a u njima su organizirana javna događanja poput koncerata ili radionica za djecu. Kako bih to naglasio, u ovim sam radovima htio malo i pretjerati, zbog čega se i radi o jasnim digitalnim montažama, koje su kombinacija još uvijek pretežno mojih fotografija interijera i blago nadrealnih, karikiranih elemenata,” objašnjava umjetnik.

    Selfie kultura

    Kako kaže, vrlo mu je teško objasniti osobne osjećaje prema novoj, popularno nazvanoj selfie kulturi. Istovremeno je želi ismijati i osjeća sažaljenje, no u svojim djelima nije htio nametnuti svjetonazor, nego jednostavno replicirati situaciju u društvu, koja je takva da ju je gotovo nemoguće zamisliti bez tehnologije. “Čovjek danas barem 30 posto svojeg života živi digitalno. Jedini razlog zbog kojeg se ja ne izražavam novomedijski je zato što sam se cijeli život školovao kao slikar i naginjao takvim afinitetima.

    Baš zbog toga mi je iznimno interesantno kontrastirati staromodnu, manualnu, sporu tehniku za koju se govorilo da će izumrijeti već tisuću puta sa suvremenijim elementima. Slikarstvo kao takvo nikada neće nestati, ali više neće doživljavati velike boomove i biti najvažnija umjetnička tehnika. Slike će sve više postajati kao lijepi, stari mehanički satovi koji se čuvaju i još uvijek proizvode u domeni elitnog i luksuznog”, zaključuje Šandrk.

     

    Izdvajamo