On je jednostavno čovjek na entu, pravi superman, ali ne izmišljeni ili kreirani lik, nego stvarni čovjek koji je pokazao čovječanstvu kakve sve talente i mogućnosti čovjek krije u sebi.
Tim riječima mi je umjetnica Helena Bulaja Madunić opisala Nikolu Teslu, jednog od najvećih svjetskih genija. Tesla je javnosti poznat kao izumitelj brojnih patenata kao što su izmjenična struja, radio i daljinski upravljač te mnogih drugih izuma koji su oblikovali život današnjice. Ipak, velika većina ljudi ne zna tko je Tesla zapravo bio. Tijekom desetosatnog putovanja mini busom u Pontederu, mali grad u Toskani u Italiji, Helena mi je otkrila mnogo toga o Tesli: odakle je crpio inspiraciju, što je bio njegov cilj, ali i prvenstveno kakav je bio čovjek.
- Tesla je od ranog djetinjstva shvatio da je njegov najveći talent da zakone prirode pretvara u praktične mašine koje će ljudima olakšati život. On je svojim izumima želio osigurati bolju budućnost za ovaj svijet - rekla je Helena, a čak i nakon dolaska u Pontederu imala je još mnogo neispričanih stvari koje mi je mogla o njemu otkriti.
Naime, Helena je autorica i kustosica buduće izložbe “Tesla - Mind from the Future”, najvećeg znanstveno-umjetničkog događaja koji će se održati iduće godine. Radi se o multimedijalnoj interaktivnoj izložbi koja će biti postavljena u Meštrovićevu paviljonu u Zagrebu, a trajat će čak šest mjeseci, nakon čega će putovati u druge svjetske metropole poput New Yorka i Dubaija. Razlog našeg putovanja u talijanski gradić u sredini Toskane bio je festival Creactivity koji je ove godine bio posvećen upravo geniju iz Smiljana, a na kojemu je Helena sa svojim timom od pet studentica s Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu bila jedna od prezenterica.
Obljetnica
U mini busu, prozvanom Bijela kočija, mjesto su još zauzeli Damr Kanaet, izvršni producent izložbe, te dvije predstavnice iz HEP-a, koji je službeni pokrovitelj i sponzor cijelog projekta. Ove se godine, naime, slavi 150 godina od Teslina rođenja, ali, opet, bilo mi je neobično da jedan festival u Toskani uzme Teslu kao glavnog nositelja, iako Tesla s tim gradom, pa i državom, nije imao nikakve direktne veze.
Pontedera je industrijski grad koji na svojoj maloj površini pokušava uklopiti što više različitih nijansi, od mediteranske sa svojim kamenim ulicama pa do određenog suvremenog štiha satkanog pomoću raznih zgrada modernije gradnje. Jedina znamenitost grada, za koji sami stanovnici kažu da je ružan i nimalo toskanski po izgledu, jest muzej Piaggio gdje se nalazi najveća izložba Vespi u svijetu. Ipak, naš domaćin i direktor festivala Massimiliano Pinucci objasnio mi je zašto su upravo odabrali Teslu kao glavnu figuru njihova 11. Creactivityja.
- Tesla je bio renesansni čovjek svoga vremena, a upravo u Toskani, u Firenci, nastala je ideja renesanse. On je bio jako blizu genija kao što je bio Leonardo da Vinci, obojicu su smatrali čudacima i oni su morali umrijeti prije nego što su postali univerzalno poznati - rekao je Pinucci.
Creactivity je festival posvećen prvenstveno dizajnu, a radi se o spoju konferencija i praktičnih radionica na kojima studenti izlažu svoje ideje koje pretvaraju u koncepte za različite proizvode. Massimiliano Pinucci pojašnjava da je to malo drugačija vrsta festivala na kojoj nije naglasak na predstavljanju proizvoda, nego na njegovu objašnjavanju i stvaranju.
- Konferencije više nalikuju na razgovor u kojemu ljudi objašnjavaju čime se bave i predstavljaju svoju viziju, nakon čega studenti moraju odabrati što žele pratiti i raditi te na temelju toga stvoriti nešto novo - ističe Pinucci te dodaje kako se trudi poticati studente da izađu iz svoje “ugodne” zone i granica svog zanimanja kako bi iskusili nešto novo.
Festival se održao 26. i 27. studenoga, a neki od ovogodišnjih govornika bili su Tine Tomažič, osnivač slovenske tvrtke Pipistrel posvećene izgradnji sportskih aviona, talijanska modna dizajnerica Alessandra Carta, Fabio Bonsignorio, profesor na Institutu za biorobotiku u Pizi, kao i Helena Bulaja Madunić te mnogi drugi. Mali problem kod predavanja predstavljala je jezična barijera jer je većina izlaganja bila na talijanskom, ali su to ispravili objavom njihovih izlaganja u časopisu na engleskom jeziku.
Ipak, puno veći dojam na studente su ostavile radionice za koje se prijavilo njih čak 320. Kada je festival tek krenuo, davne 2003. godine, na radionicu se moglo prijaviti samo 20 studenata, ali se prijavilo njih 60. Zbog toga su organizatori svake godine pomicali upisnu kvotu, a nakon deset izdanja kvota je podignuta na 320 studenata. Bili su podijeljeni u četiri grupe, odnosno četiri teme koje su se izlagale na konferenciji: inženjerstvo, mobilnost, moda i dizajn. Studenti su se podijelili u grupe, a zadatak je bio jednostavan - dizajnirati novi proizvod onako kako je to radio Tesla. Možda na papiru jednostavan, ali u praksi izuzetno zahtjevan, jer se od njih tražilo da budu kreativni, a Pinucci ističe kako je to najteže naučiti.
- Ne postoji formula za kreativnost. Za mene je to samo razgovor između ljudi otvorena uma jer se na taj način stvaraju ideje, i to radimo na našim radionicama - rekao je Massimiliano Pinucci te dodao da dizajn vidi kao sponu koja može spojiti dvije naizgled različite, ali zapravo vrlo slične grane: znanost i umjetnost. I tako je bilo. Studenti s različitih fakulteta udružili su se u timove i radili na nečemu novom, neistraženom. Muzej Piaggio odzvanjao je njihovim dogovaranjem koje je istodobno bilo toliko glasno da je ispunilo cijelu prostoriju, ali i toliko tiho da ga nisi mogao čuti kada bi došao blizu njih. Manuela Pauk, studentica kiparstva na Akademiji, prijavila se u modnu radionicu i prvi put susrela sa zadaćom dizajniranja proizvoda.
- Njihov proces rada uključuje puno istraživanja i razmišljanja o svim aspektima stvari na kojoj rade, malo je manje intuitivan od onoga u umjetničkom području. Također češće rade u grupama. To je bilo zanimljivo iskustvo zbog toga što se neke od njihovih metoda mogu primijeniti i na umjetnički rad - rekla je Manuela koja je uz pomoć talijanske studentice dizajnirala cipelu koja uz korištenje magneta može promijeniti više različitih oblika.
Tesline vizije
Hrvatske studentice bili su jedne od počasnih gošća festivala te su stoga dobile i pravo nastupa na Pecha Kuchi, posebnoj vrsti prezentacije koja se sastoji od 20 slajdova od kojih svaki mora trajati 20 sekundi. Franjka Prša, Katrin Radovani, Ivana Štulić, Martina Nikoljačić i Manuela su se pod vodstvom mentorice Helene odlučile za jedan drugačiji pristup. Naime, umjesto normalne prezentacije u kojoj se predstavlja određeni proizvod, oni su odlučili predstaviti život Nikole Tesle. Franjka, studentica nastavničkog smjera na Akademiji, kaže da je za nju to bilo jedno zastrašujuće, ali i predivno iskustvo.
- Nisam najbolji javni govornik, a morala sam brojnim Talijanima, koji pretežno slabo znaju engleski, prenijeti jednu od Teslinih vizija. Stoga su cijela prezentacija i govor trebali biti blago teatralni kako bi možda cjelokupan dojam bio jasniji - rekla je Franjka Prša te dodala kako je kroz prezentaciju i sama naučila jako puno o Tesli, a njihov trud je nagrađen i počasnom plaketom festivala.
Prezentacije su se održavale u lokalnom kafiću kako bi se naglasio opušteni dio same Pecha Kuche na kojoj su, osim hrvatskih studentica, nastupili brojni drugi mladi dizajneri poput Chiare Cantini koja je predstavila svoj strip o dvije homoseksualne žene koje se nađu u svijetu nakon zombi apokalipse. Zbog opuštene atmosfere veliki dio posjetitelja Pecha Kuche nije previše obraćao pažnju na prezentacije, ali su me ostali Talijani uvjerili kako oni to ne smatraju nepristojnim, nego im je drago što je toliko ljudi došlo te da će svatko poslušati ono što ga zanima.
Bijela kočija
Upravo su ljudi bili najveće iznenađenje na ovom putovanju. Naši domaćini potrudili su se da nas ugoste na najljepši mogući način, a čak i ostali stanovnici Pontadere su činili sve da nam pomognu, iako nisu znali tko smo mi i zašto smo došli. Velika većina njih nije poznavala engleski, ali uz pomoć mimike, gestikulacija te nekoliko engleskih riječi uspjeli su nam objasniti sve - od puta po gradu do namirnica u trgovini. Još jedno iznenađenje je bilo njihovo uživanje u hrani i piću. Kod njih je potpuno normalno da se u kafiću posluži zakuska, a pizzu mogu jesti stvarno u bilo koje doba noći ili dana. Ipak, ta ljubav prema hrani ne vidi se ni na kome, kao da znaju koliko im je dovoljno da uživaju.
Nakon završetka festivala uslijedio je povratak u Zagreb u “Bijeloj kočiji”, a Helena je istaknula kako je festival bio odlična podloga za njenu izložbu te je u suradnji s organizatorima došla do brojnih ideja. Massimiliano Pinucci će ujedno biti jedan od članova tima međunarodnih umjetnika koji će raditi na izložbi “Tesla - Mind from the Future” te smatra kako su na pragu stvaranja novog načina umjetničkog izražavanja.
- Ideja multimedijalne izložbe je odlična jer je jezik multimedije najbolji za mlade ljude. Sada zahvaljujući tehnologiji, kulturi i ponašanju mladih ljudi mislim da je ovo savršeno vrijeme za ovakav pothvat kako bi se testirala povezanost mašte, digitalnog i opipljivih stvari - rekao je Pinucci čija suradnja s Helenom datira još otprije deset godina.
cilj izložbe Oboje kao umjetnici žele prikazati drugu stranu Teslina života, gdje je Tesla crpio ideje za svoje izume iz same umjetnosti, pa je tako do ideje za izmjeničnu struju došao družeći se sa slikarima.
- Kada se njegov život vidi na taj način, onda se primijeti da je umjetnost jednako bitna kao i znanost. Naime, umjetnici i znanstvenici imaju intuitivan impuls otkrivanja novih puteva prema budućnosti - kaže Helena koja čak i nakon četiri dana pričanja o Tesli i dalje pronalazi inspiraciju da kaže nešto novo o njemu. Pri završetku putovanja, na granici sa Slovenijom, rekla mi je kako je cilj izložbe, kao i ovog festivala, pomoći mladima, odnosno da im se pokaže kako upravo oni, kao i Tesla, mogu biti nositelji velikih promjena.
- Mi se sada nalazimo na velikim prekretnicama u društvu! Dolaze velike promjene, a prateći Teslin život, mladi mogu lakše kreirati svoj put da ne budu progutani u vrtlogu stvaranja nove budućnosti. Jer, i Tesla je bio iz malog mjesta, a na kraju je formirao i oblikovao našu civilizaciju - zaključila je Helena Bulaja Madunić.