Mladi hrvatski dizajneri, Sandro Dujmenović (28) i Marko Hrastovec (26), autori su nove tipografije Louvrea koji ovog proljeća, nakon više od dvadeset godina, mijenja svoj vizualni identitet, u sklopu kojeg je neznatno promijenjen logotip, ali imaju, primjerice, novu tipografiju. Nova pisma hrvatskih autora, nazvana “Louvre Sans” i “Louvre Serif”, muzej ima ekskluzivno pravo koristiti pet godina, a zadržavaju i mogućnost trajnog otkupa. Slova će koristiti na svim promotivnim materijalima muzeja, od tiska do digitalne komunikacije - plakatima na ulici, lecima, oglasima, panoima unutar muzeja, raznim brošurama i ogromnim bannerima, većinom dužima od 20 metara...
Pobijedili Francuze
Slučaj je htio da su u agenciji Dream On na internetu vidjeli Dujmenovićev portfolio i njegove reference. Kontaktirali su ga, pa s njegovim radom izišli na natječaj. Novo tipografsko pismo nastavlja se na dobro znani logotip što ga je 1992. napravio jedan od najvećih francuskih grafičkih dizajnera Pierre Bernard. Dujmenović i Hrastovec pobijedili su na natječaju u konkurenciji poznatih francuskih dizajnerskih studija. Iako je žiri odluku donio početkom prosinca, rezultati su i službeno objavljeni koncem siječnja. Dva su destruktivna momenta koincidirala s provođenjem natječaja za novi vizualni identitet poznate francuske umjetničke institucije - u tom je razdoblju od četrdesetak dana umro Pierre Bernard, a dogodio se i teroristički napad, pa je odluka žirija prolongirana.
“Kriterij natječaja je bio da ne smije biti značajnih izmjena na logotipu Pierra Bernarda, što je nama ostavilo prostora da radom na ekskluzivnim tipografijama odnesemo prevagu nad drugim natjecateljima”, zaključuje Dujmenović koji je još u prvoj fazi projekta na suradnju pozvao kolegu Marka Hrastovca s kojim je studirao na zagrebačkom Arhitektonskom fakultetu.
“Potrebno je bilo uključiti tim, jer je obim posla oko natječaja nemoguće pratiti sam, pogotovo u kombinaciji sa svim mojim ostalim poslovnim obavezama. Marko ima veliko znanje, tehničku ekspertizu i talent te nekoliko objavljenih tipografija. Bio sam siguran da se nas dvojica zajedno možemo dobro pripremiti za natječaj i da, ako pobijedimo, možemo idejno rješenje razraditi do finalnog proizvoda”, objašnjava Dujmenović, koji je nedavno pokrenuo samostalni studio SDSS; prije toga nekoliko je godina radio u agenciji Bunch te bio art direktor u digitalnoj agenciji Brlog iz grupe Bruketa&Žinić.
Elegantna slova
Marko Hrastovec završio je poslijediplomski studij iz tipografije na Royal Academy of Art u Haagu, dizajn pisama mu je uža specijalizacija. “Slova su alat prenošenja poruke, pa je za njihov dizajn, ako je riječ o novinama, knjizi, časopisu, poželjno da ne opterećuje poruku, jer poruka jest ono suštinsko što slova posreduju. Uloga dizajnera u tom je slučaju da - čitatelj pismo ne primijeti, da slova ne privlače pozornost i ne stoje na putu sadržaju teksta. No, ako je riječ o kakvom logu, slovima muzeja ili pisama poput ovih koje smo mi radili onda je tu vrlo važna i vizualna komponenta, tu pismo preuzima identitet...”, komentira Marko Hrastovec.
Opisujući slova što su ih napravili za Louvre kaže: “Ta slova su elegantna, ali dominantna, klasična i prepoznatljiva. Ovakvi su natječaji rijetki, riječ je o specifičnom slučaju, jer muzeji najčešće idu na cjelokupni redizajn identiteta, na to su se, primjerice, u novije vrijeme odlučili njujorški Whitney muzej i Metropolitan prekinuvši dotadašnju vizualnu tradiciju. Naš je zadatak bio da na projektu Louvrea interveniramo u postojeći identitet. Držali smo se zapravo tradicionalne forme koju smo vizualno osvježili.”
Uzor Nikola Đurek
Tipografija spada među najzahtjevnije niše grafičkog dizajna.
Dujmenović ističe da mu je prvi mentor i uzor bio Nikola Đurek. “Bez njegova vodstva za vrijeme Studija dizajna pri Arhitektonskom fakultetu, a bio mi je također mentor i na Studiju dizajna i vizualnih komunikacija pri Umjetničkoj akademiji u Splitu, ne bih imao znanja za idejno rješenje i izvedbu na natječaju za Louvre. ”
Prvi nacrti tipografije koju će koristiti Louvre nastali su davno, prije natječaja, kao skica, vremenom dorađivana, usavršavana. Dujmenović ju je godinama držao u ladici, ponekad joj se sporadično vraćajući. “Iz onoga što danas nazivamo “Louvre Sans”, paralelno, kroz godine usavršavanja, većinom u moje slobodno vrijeme, nastali su i “Louvre Semi” i “Louvre Serif”. Ideja je bila dizajnirati neutralnu, primjenjivu i luksuznu tipografiju koja bi mogla jednog dana naći svoj dom u najvećim svjetskim modnim, kulturnim i inim brandovima i domenama.” Niti jedan od dvojice autora do sada nije posjetio Louvre, pa će im skorašnji odlazak u sklopu projekta koji planiraju završiti koncem travnja biti i prvi neposredni susret s poznatim muzejom.