Nekoć zloglasni Goli otok nakratko je prošli vikend zaposjela grupa hrvatskih umjetnika.
Grub, hladan, ogoljen otok i njegova prošlost bio je inspiracija Svenu Stilinoviću, Igoru Kuduzu, Darku Fritzu, Zoranu Paveliću, Tajči Čekadi, Damiru Čargonaju Čarliju, Kati Mijatović, Igoru Grubiću i Miju Vesoviću. Posjet umjetnika je dio buduće izložbe “Okoliš sjećanja 2016./2017. - umjetnost kao otpor represiji”, koja će se sastojati od radova 25 umjetnika, a zamišljena je tako da svaki umjetnik nakon posjeta otoku, kao reakciju na viđeno izvede svoj rad. Projekt se izvodi u partnerstvu Udruge Goli otok “Ante Zemljar” iz Zagreba, Muzeja Moderne i suvremene umjetnosti Rijeka i Galerije 90-60-90 Centara za nezavisnu kulturu i mlade - Pogon Zagreb. No duša ove akcije koja je i oživljena verzija jedne slične akcije je redatelj i fotograf Darko Bavoljak, predsjednik Udruge Goli otok “Ante Zemljar”. Naime, sličnu inicijativu pokrenuo je prije 15-ak godina Damir Čargonja Čarli, kada su na otoku bili Kožarić, Martek, Molnar, Stilinović i drugi, ali koja je pomalo pala u zaborav.
Radni vikend
Sada su već u samo par mjeseci Goli otok posjetili brojni umjetnici. Prva grupa u lipnju i srpnju, druga prošli vikend, a u planu je i svibanj iduće godine. Sve će rezultirati zajedničkom izložbom krajem 2017. godine u Rijeci u MMSU i u Zagrebu u Jedinstvu.
Umjetnici su na radni vikend na otok stigli čamcem preko Lopara na Rabu. Tri desetljeća otkako je s njega na slobodu otplovio i posljednji zatvorenik.
- Zatvor je zatvoren 1989. godine. U prvoj fazi bio je isključivo zatvor za političke zatvorenike. Potom sve do 1988. godine postaje zatvor političkih zatvorenika i starijih maloljetnika i mlađih punoljetnika koji su počinili teža djela. Prva faza u vrijeme kada je zatvor bio kao koncentracioni logor je stručno više istražena, dok je druga nama manje poznata - kaže Darko Bavoljak.
Primjerice, umjetnica Tajči Čekada svoj je kratki boravak na otoku sažela u video performans. Njen je rad kolaž vrlo kratkih, ali brojnih videa u kojima je umjetnica bilježila svoje tjelesne intervencije na njoj najzanimljivijim lokacijama i kratkih videa dobivenih tehnikom stopmotion animacije.
- Kada se prvi put stupi na Goli otok, očekuje se užas, ali ga se ne može doživjeti. Za usporedbu, to je kao da uđeš u osinjak, hodaš, gledaš, očekuješ, ali osa više nema. Na kraju ostaje osjećaj gadljivosti za sve što je učinjeno ovdje, što je učinjeno jednom otoku koji je simbol nagomilanog nesuglasja u društvu koje i dalje postoji - ističe Bavoljak.
Kata Mijatović izvela je prostornu intervenciju ‘’Iz Arhiva snova/Goli otok’’. Ispisi osam izabranih tekstova snova na hrvatskom, engleskom i talijanskom jeziku, iz on-line projekta Arhiv snova, aplicirani su na zidne plohe nekadašnjeg restoranskog kompleksa. Rad polazi od pretpostavke da se jedini prostor intime i slobode u represivnim sustavima kakav je Goli otok mogao zadržati samo tijekom spavanja, u snovima.
Pijetet i red
Program projekta u ovoj se fazi bavi istraživanjem dokumentarne i arhivske građe, boravkom umjetnika na Golom otoku, susretima s lokalnom zajednicom, izvođenjem radova, snimanjem akcija, performansa i site specifica. Za prošle akcije u srpnju umjetnici su izveli svoje radove u sklopu međunarodnog Volonterskog kampa, kada je hortikulturno uređen dio kompleksa logora na Golom otoku, perivoj pred upravnom zgradom.
- Umjetnici svojim radovima, performansima i instalacijama in situ šalju poruku da mjesta na kojima su počinjeni zločini trebaju postati mjesta sjećanja, učenja i pamćenja - kaže Bavoljak.
Instalacija Darka Bavoljaka
Želja je odaslati poruku da je žrtve golootočkog kompleksa potrebno pamtiti na dostojanstven način i obilježiti sjećanje na njih umjetničkim akcijama, te kroz umjetnost progovoriti o represiji.
- Poticanjem umjetnika, a posredno i publike, suočavamo se s prošlošću, upozoravamo na žrtve totalitarnih režima i nudimo pomoć pri definiranju sadržaja budućeg zaštićenog područja Goli otok. Postav memorijalnog centra na Golom otoku trebao bi imati dio koji će se odnositi na suvremenu umjetnost - ističe D. Bavoljak, koji je autor filma “Goli otok” koji tematizira logor za vrijeme trajanja sukoba Tito-Staljin od 1949. do 1955. godine.
U lipnju je Goli otok dobio stupanj preventivne zaštite kao Asocijativni krajolik Golog otoka. U roku od tri godine nužno je napraviti konzervatorske podloge za obnovu i napraviti ono što je ovdje nužno kao osnovno - uspostaviti pijetet i red u smislu pružanja informacija onima koji posjete otok.
- Postoji suptilna veza između umjetnika i Golog otoka. I umjetnici često pripadaju marginaliziranoj skupini, društvo ih teško prihvaća, nepoželjni su jer u biti žele bolje društvo. Provokacija je dobra jer potiče na suočavanje s drugačijim mišljenjem, nešto što je kod nas još tabu - zaključuje Bavoljak.