Niz je kulturnih događaja raspoređenih po čitavoj godini kojima će se obilježiti stota godišnjica Oktobarske revolucije, planiraju ih iz mnogih institucija od londonske Kraljevske akademije preko njujorške MoMa-e do Festivala alternative i ljevice u Šibeniku.
Organizatori šibenskog FALIŠ-a navode kako im je “želja osvijetliti i na nov način promatrati događaj koji je promijenio svijet i čije su se posljedice na više razina osjetile i u hrvatskoj povijesti”. Koji će im biti gosti, nisu otkrili, još su u pregovorima. Kako im je u međuvremenu Ministarstvo kulture za festival dodijelilo 10 tisuća kuna, novac su odbili zbog “uvredljivo male cifre” kojom ih se, smatraju, “pokušalo primiriti”. No, najavljuju i kako će se festival sigurno održati. Podsjetimo kako su među njihovim gostima bili Teresa Forcades, Paul Mason, Aris Chatzistefanou i dr. Festival se uvijek održava na jesen. Na čelu su Emir Imamović Pirke i Kruno Lokotar za art program te Srećko Horvat za međunarodni.
Berlinsko kazalište Hebbel am Ufer, pak, čitavu će godinu predstavama obilježavati obljetnicu revolucije, naziv je “Utopijske realnosti - 100 godina s Aleksandrom Kolontaj”, prema ruskoj revolucionarki. Kako dalje navode, istražuju na koji se način “odvijao politički i umjetnički razvoj” nakon 1917. i koje je danas značenje ove revolucije”. Posebno im je inspirativna pritom Aleksandra Kolontaj, koja je “svoje tijelo, ljubav i seksualnost pretvorila u političku temu, razvijajući nove modele obitelji”. Sudjeluje i vrlo zanimljiva hrvatska umjetnica međunarodne karijere Vlatka Horvat, s radom “Manji planeti” u kojemu nastupa pet izvođača. Oni u napuštenom krajoliku i s neadekvatnim resursima pokušavaju pronaći mjesto za sebe. Umjetnica se, osim na istraživanja uz Oktobarsku revoluciju, naslanja i na vlastito iskustvo života u posttranzicijskoj zemlji.
Isaak Brodski, V. I. Lenjin, 1919., rad je za izložbu u Kraljevskoj akademiji posudio ROSIZ
Umjetnost za narod
Kraljevska akademija u Londonu, pak, za 9. veljače priprema izložbu “Revolucija: Ruska umjetnost 1917.-1932”. U navedenom se razdoblju, tumače odvila jedna od najvažnijih prijelomnica u svjetskoj povijesti umjetnosti. Ruska je umjetnost tog doba pomicala granice, a na jednom su mjestu, u epohi koja je “označila kraj stoljeća carske vladavine i izmijenila rusko društvo iz korijena” djelovali Vasilij Kandinski, Kazimir Maljevič, Marc Chagall i Aleksandar Rodčenko. Oni su istraživali i raspravljali o tome što bi to trebala biti “umjetnost za narod”. Ipak, optimizam nije dugo trajao, 1932. Staljin je naredio okretanje umjetnosti k socrealizmu. Zato se, kako navode iz Akademije, “koncentriraju na petnaest godina velike kreativne slobode, kada su se mogućnosti činile bezgraničnima, a ruska je umjetnost procvjetala u svakom dostupnom umjetničkom mediju”. Prvi će put, tumače dalje, “na istom mjestu pokazati hrabre inovacije Vasilija Kandinskog, dinamičke apstrakcije Maljeviča i suprematista te pojavu socrealizm. Izložit će se fotografije, skulpture, filmovi Sergeja Ejzenštejna i propagandni plakati iz zlatnog doba grafičkog dizajna. Potom, pokazat će se i svakodnevica, kako se živjelo u stanovima te, primjerice, kuponi za obroke i sovjetski porculan. Pokazuju, najavljuju: “i idealističke težnje i tešku realnost”.
U njujorškoj je MoMA-i već otvorena izložba “Revolucionarni impuls: Uspon ruske avangarde”, koja, pak, obuhvaća razdoblje između 1912. i 1935. dakle do razdoblja kada je socrealizam od države proglašen jedinim prihvatljivim stilom U New Yorku su izloženi i umjetnici El Lissitzky, Natalija Gončarova, ali i pjesme Vladimira Majakovskog. Kustosi među kojima je i Roxana Marcoci - nama poznata jer se bavila i umjetnicima iz bivše Jugoslavije, posebno radom Sanje Iveković - uz izložbu navode kako su željeli “obilježiti jedan od najvažnijih trenutaka u povijesti umjetnosti, nevjerojatnu kreativnost koja se pojavila u to doba i nastojanje umjetnika da utječu na sociopolitičke transformacije”. Odnosno, njihovo vjerovanje da umjetnošću mogu promijeniti svijet.
Kazimir Maljevič, Seljaci, c. 1930. rad iz Državnog muzeja Sankt Peterburg
Oružje ubojstva
Ponovno u Londonu, no ovaj put u British Library, u travnju se otvara izložba “Sloboda i revolucija: Rusija 1917”. Tumače kako im je željadonijeti “svjež pogled na Revoluciju i prvu socijalističku državu” Među izloženim se predmetima najavljuju dnevnik Nikolaja Aleksandroviča Romanova, posljednjeg ruskog cara, govor Lava Trockog i i sl.
U Amsterdamu, pak, u Hermitage muzeju, 4. veljače otvaraju izložbu “Romanovi i revolucija”. Dok će u Londonu biti izložen dnevnik Nikolaja II, u Amsterdamu će izložiti dnevnik njegove supruge Aleksandre, potom jedno od oružja kojim je ubijena obitelj, Raspućinova pisma utjehe, crteže djece Romanovih, igračke kojima su se igrali i sl. . I amsterdamska i londonska institucija tumače kako će se izložbama jasno pokazati: “koje su careve odluke dovele do neizbježne revolucije i kraja 300-godišnje vladavine obitelji Romanov”.
U studenom se u Lisabonu planira međunarodni kongres Karl Marx, a teme su: revolucija svakodnevice, kulturna revolucija, novi tip moći, politika, ekonomije, a među gostujućim predavačima su Alberto Toscano i Jurij Slezkin.
Revolucija koja je započela u veljači, kulminirala u deset dana u istopadu, odbacila je carsku vladavinu i na vlast dovela boljševičku partiju, pod vodstvom Lenjina i Trockog, kao i prvu socijalističku radničku državu u povijesti. Kako na nju naše društvo gleda sto godina kasnije, bit će predmet rasprave niza intelektualaca diljem svijeta.